← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-603/2001 od 28. ožujka 2001.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-603/2001 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-603/2001 od
  3. ožujka
  4. NN 26/2001 (29.3.2001.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-603/2001 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 470 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu zahtjeva zastupnika Županijskog doma i Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora, na sjednici Suda održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Odbacuje se zahtjev zastupnika Županijskog doma i prijedlog skupine zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora za proglaše­nje ništavom Odluke o pristupa­nju promjeni Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 21/01), što ju je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora dana
  9. ožujka
  10. godine. II. Ovo će se rješe­nje objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  11. Osporena Odluka donijeta je na teme­lju odredbe članka
  12. stavka
  13. Ustava prema kojoj Zastupnički dom uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma, većinom glasova svih zastupnika, odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava.
  14. Zahtjev kojim je pokrenut postupak za ocjenu Odluke podnijeli su u istom tekstu 48 zastupnika Županijskog doma i 30 zastupnika Zastupničkog doma. Na osnovi članka
  15. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti, pored ostalih, jedna petina zastupnika Zastupničkog doma ili jedna petina zastupnika Županijskog doma Hrvatskoga sabora. S tim u vezi utvrđeno je, u pogledu propisanog broja podnosite­lja, potrebnog za postoja­nje zahtjeva kojim je ustav­nosudski postupak pokrenut, da je udovo­ljeno odredbi članka
  16. Ustavnog zakona kad je riječ o zastupnicima Županijskog doma, jer taj Dom ima 67 zastupnika. Što se tiče zastupnika Zastupničkog doma, koji ima 151 zastupnika, njihov podnesak nema karakter zahtjeva u smislu citiranog članka
  17. budući da je jedan zastupnik zahtjev potpisao dva puta. To znači da je na zahtjevu ukupno 30 va­ljanih potpisa, što za zahtjev nije dovo­ljno, zbog če­ga je s ­njim postupano kao s prijedlogom.
  18. Zahtjev je podnijet pozivom na odredbe članaka 3., 5.,
  19. i
  20. stavka
  21. Ustava. U vezi s odredbom članka
  22. podnosite­lji su se pozvali na načelo vladavine prava. Prema članku
  23. Ustava u Republici Hrvat­skoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom i svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. S tim odredbama u vezi u zahtjevu je iznijeto kako iz ­njih slijedi da Odluka Zastupničkog doma, kojom se pristupa promjeni Ustava, mora biti donijeta »u skladu sa strogo propisanom procedurom iz članka
  24. Ustava«. Prema članku
  25. Ustava Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nosite­lj zakonodavne vlasti u Repub­lici Hrvatskoj i sastoji se od Zastupničkog doma i Županijskog doma. U vezi s ovim odredbama u zahtjevu je iznijeto da je riječ o ravnopravnim domovima, te – u bitnom – da či­njenicu što Zastupnički dom ima »veći kvantum zakonodavnih ovlasti, ni u kojem slučaju se ne može tumačiti kao pravo toga doma da jednostrano preuzima prerogative drugog doma, čak što više da jednostrano mije­nja Ustav mimo Ustavom propisane procedure i ukida drugi dom«. Prema članku
  26. stavku
  27. Ustava Zastupnički dom uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. U vezi s tom odredbom podnosite­lji zahtjeva smatraju kako ona znači »da Županijski dom mora dati prethodno miš­lje­nje da bi Zastupnički dom mogao odlučiti da se pristupi promjeni Ustava«, te da je neosnovano zak­ljučiti »da ako Županijski dom u postupku promjene Ustava ne da prethodno miš­lje­nje u vrijeme i na način kako to odgovara Zastupničkom domu, presumira se da je Županijski dom dao prethodno miš­lje­nje«.
  28. Zahtjev se odbacuje. U razmatra­nju Sud se je u prvom redu bavio pita­njem da li osporena Odluka podliježe ocjeni Ustavnog suda. Pritom je polazno i načelno stajalište Suda bilo da u okvir ­nje­govih ovlasti ne ulazi ocjena sadržaja ustavnih odredaba, taj je sadržaj stvar isk­ljučivo i samo tijela koje Ustav donosi. Naime, za Ustavni sud ne postoji ni pravna ni faktična mogućnost ocje­njivati materijalnu suglasnost ustavnih odredaba ni s jednim višim pravnim aktom, budući da je Ustav teme­ljni i najviši pravni akt države. Stoga je bespredmetno govoriti o bilo čijoj nadležnosti za odlučiva­nje o »ustavnosti Ustava«, uk­ljučujući i Ustavni sud. S druge strane, Ustavni sud jest nadležan ocje­njivati postupak donoše­nja i mije­nja­nja Ustava, ali tek kad je taj postupak dovršen i sukladno članku
  29. Ustav proglašen, te stupio na snagu. Ustavni sud Republike Hrvatske nema pravo obav­ljati prethod­ni nadzor ustavnosti bilo koje­g akta prije ne­go što je taj akt, u ovom slučaju promjena Ustava, stupio na snagu. Cijeli postupak promjene Ustava prema Ustavu odvija se na s­ljedeći način: Prema članku
  30. pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najma­nje jedna petina zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Prema članku
  31. Zastupnički dom uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Također prema članku
  32. stavku
  33. alineji trećoj Ustava Županijski dom daje Zastupničkom domu prethodno miš­lje­nje u postupku donoše­nja i promjene Ustava. Nacrt promjene Ustava Zastupnički dom utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. Prema članku
  34. o promjeni Ustava odlučuje, uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma, Zastupnički dom dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Prema članku
  35. promjenu Ustava proglašava Zastupnički dom Hrvatskoga sabora. Osporena Odluka, dakle, samo je dio postupka o kojem je sud nadležan odlučivati. Svojom Odlukom o pristupa­nju promjeni Ustava Republike Hrvatske Zastupnički dom samo je utvrdio da će, na teme­lju i u okviru prijedloga petine zastupnika u Zastupničkom domu, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav toga Doma »podnijeti Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora Prijedlog za utvrđiva­nje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvat­ske.« Sukladno navedenom zahtjev je odbačen.
  36. Podnosite­lji zahtjeva podnijeli su Sudu i prijedlog za donoše­nje privremene mjere kojom bi se obustavile »sve da­lj­nje aktivnosti i rad­nje Zastupničkog doma na donoše­nju predloženih promjena Ustava do okonča­nja ovog spora, odnosno donoše­nja meritorne odluke u ovom predmetu«. Prijedlog za donoše­nje privremene mjere podnijet je pozivom na odredbu članka
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99). Prema navedenoj odredbi ako Ustavnim zakonom nije propisano drukčije, Ustavni sud u postupku podredno smisleno primje­njuje odredbe odgo­varajućih postupovnih zakona Republike Hrvatske.
  38. Prijedlog nije dopušten. U pogledu privremene obustave izvrše­nja pojedinačnih akata ili rad­nji Ustavni zakon o Ustavnom sudu sadrži odredbu članka
  39. prema kojoj, u postupku ocjene zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom odnosno zakonom ocje­njuje, Ustavni sud može, do donoše­nja konačne odluke u predmetu, izreći privremenu obustavu pojedinačnih akata ili rad­nji, ako bi ­njihovim izvrše­njem mogle nastupiti teške i nepoprav­ljive pos­ljedice. Međutim, budući da je Sud utvrdio da nisu ispu­njene pretpostavke za odlučiva­nje o osporenoj Odluci, utvrđeno je da nema ni pretpostavki za odlučiva­nje o privremenoj mjeri.
  40. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci. Ovo rješe­nje teme­lji se na odredbi članka
  41. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99). Broj: U-II-603/2001 Zagreb,
  42. ožujka
  43. Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 26/2001-470 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 26/2001 Broj dokumenta u izdanju: 470 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.3.
  44. ELI: /eli/sluzbeni/2001/26/470 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  45. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.