Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1631/2000 od 28. ožujka 2001.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1631/2000 od

1. ožujka
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1631/2000 od
3. ožujka
4. NN 27/2001 (30.3.2001.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1631/2000 od
5. ožujka
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 486 Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejac, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti, na sjednici održanoj dana
7. ožujka
8. godine, donio je s­ljedeće RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu ustavnosti Promjene Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/2000). II. Ovo rješe­nje će se objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
9. Ocjenu ustavnosti Promjene Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00, u nastavku; Promjena Ustava), predložili su zajedničkim prijedlogom saborski zastupnici Julije Derossi iz Zadra, A. Starčevića 8/XIII i dr. Jure Burić iz Dubrovnika. I. Račića 6, te Srećko Radović iz Dextera MI 48130, USA. Predlagate­lji – zastupnici smatraju da je Promjena Ustava do­nesena protivno člancima
10. i
11. Ustava (»Narodne novine«, broj 8/98 – pročišćeni tekst), jer je Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora većinom glasova odbio Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske. Prema ­njihovom miš­lje­nju, promjene Us­ta­va se mogu vršiti samo uz prethodno miš­lje­nje Županijskog do­ma, koje se mora uvažiti pa izglasava­nje tih promjena unatoč ne­gativnom miš­lje­nju Županijskog doma znači krše­nje načela prav­ne države i Ustava, te demokratske procedure. Stoga predlažu uki­da­nje osporenih Promjena Ustava. Srećko Radović smatra da je Zastupnički dom mogao glasovati o prijedlogu za promjenu Ustava tek nakon što Županijski dom prihvati taj prijedlog, jer ako Županijski dom odbaci pri­jedlog, Vlada Republike Hrvatske treba isti povući i zaustaviti postupak. Predlaže poništava­nje tako »nametnutog« Ustava.
12. Promjenu Ustava koju osporavaju predlagate­lji, donio je Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na
13. sjednici održanoj
14. i
15. studenoga
16. godine većinom glasova (108 »za« 34 »suzdr­žana« glasa nitko »protiv«). Promjena Ustava je objav­ljena u »Narodnim novinama«, službenom glasilu Republike Hrvatske, broj 113 od
17. studenoga
18. godine, a stupila je na snagu danom proglaše­nja. U to vrijeme na snazi su bile odredbe Ustava Republike Hrvatske, objav­ljenog u »Narodnim novinama«, broj 8/98 – pročišćeni tekst. Prema odredbama tog Ustava, kojima je u posebnom poglav­lju (VIII.) uređeno pita­nje promjene Ustava, pravo predložiti promjenu Ustava imala je najma­nje jedna petina zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora, Pred­sjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske (članak 136.); Zastupnički dom, uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma, odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika, te istom većinom utvrđuje nacrt promjene Ustava (članak 137.), o promjeni Ustava odlučuje, uz prethodno miš­lje­nje Županijskog doma. Zastupnički dom dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (članak 138.); promjenu Ustava proglašava Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (članak 139.). Istovjetne odredbe sadrže i članci 143., 144.,
19. i
20. Ustava Republike Hrvatske objav­ljenog u »Narodnim novinama«, broj 124/2000 – pročišćeni tekst. Prijedlozi nisu osnovani.
21. Nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske određena je Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 124/00 – pročišćeni tekst), te Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99). Prema odredbama članka
22. Ustava, Ustavni sud Republike Hrvatske: – odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, – odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, – može ocje­njivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnoše­nja zahtjeva ili prijedloga za pokreta­nje postupka nije prošlo više od godine dana, – odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih od­lu­ka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene teme­ljne slobode i prava čovjeka i gra­đa­nina, kao i pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, – prati ostvariva­nje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Zastupnički dom Hrvatskoga sabora, – rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvrš­ne i sudbene vlasti, – odlučuje u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike, – nadzire ustavnost programa i djelova­nja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti ­njihov rad, – nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, – obav­lja druge poslove određene Ustavom. Iz ovih ustavnih odredbi razvidno je da Ustavni sud nije nadležan ocje­njivati materijalne odredbe Ustava (tzv. »materijalnu protuustavnost«), jer ne postoji ni pravna, ni faktična mogućnost za ocje­njiva­nje materijalne suglasnosti ustavnih odredaba niti s jednim višim pravnim aktom, budući da je Ustav teme­ljni i najviši pravni akt države. Stoga je bespredmetno govoriti o bilo čijoj nad­ležnosti za odlučiva­nje o »ustavnosti Ustava«, uk­ljučujući i Ustav­ni sud. Međutim, predmet ustavnosudske ocjene može biti postupak donoše­nja i promjene Ustava u smislu ocjene je li Ustav donesen, mije­njan ili dopu­njavan sukladno odredbama Ustava.
23. O donoše­nju i promjeni Ustava odlučuje Zastupnički dom Hrvatskoga sabora (članak
24. stavak
25. podstavak
26. Ustava). U postupku donoše­nja ili promjene Ustava, Županijski dom Hrvat­skog sabora daje Zastupničkom domu prethodno miš­lje­nje (članak
27. stavak
28. podstavak
29. Ustava).
30. Uvidom u raspravni materijal
31. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora od
32. i
33. studenoga
34. godine, utvrđeno je da je u zapisniku s te sjednice uvodno samo konstatirano da je Županijski dom dostavio prethodno miš­lje­nje. Uvidom u raspravni materijal s XLVIII. sjednice Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora od
35. studenoga
36. godine, utvrđeno je da je Županijski dom na toj sjednici donio zak­ljučak kojim je utvrdio prethodno miš­lje­nje koje glasi: Odbija se Prijedlog promjene Ustav, Republike Hrvatske koji je podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora. U podnesku Županijskog doma klasa: 012-02/00-01/02, ur. broj: 621/1-00-02 od
37. studenoga
38. godine, kojim se prethod­no miš­lje­nje dostav­lja predsjedniku Zastupničkog doma, nisu navedeni nikakvi razlozi za takovo stajalište Županijskog doma glede promjene Ustava Republike Hrvatske.
39. Sukladno navedenom, Ustavni sud je utvrdio da je Zastup­nički dom osporenu Promjenu Ustava donio u skladu s Ustavom. Okolnost da je Zastupnički dom izglasao Promjenu Ustava iako je prethodno miš­lje­nje Županijskog doma o tome bilo ne­gativno, ne znači da je i sam postupak promjene Ustava neustavan. Naime, miš­lje­nje Županijskog doma ne obvezuje Zastupnički dom, pa ga on može, ali i ne mora uzeti u obzir. To proizlazi iz tada važećih ustavnih odredbi članaka
40. i 138., odnosno sada članaka
41. i
42. Ustava, kojima je propisano da Zastupnički dom o pristupa­nju promjeni Ustava, kao i o samoj promjeni Ustava odlučuje »uz« prethodno miš­lje­nje Županijskog doma. Traže­nje prethodnog miš­lje­nja Županijskog doma postupovna je pret­pos­tavka za odlučiva­nje o promjeni Ustava koja je propisana Us­tav­om, međutim, sadržaj toga miš­lje­nja ne obvezuje Zastupnički dom prigodom izglasava­nja promjene Ustava. Naime, miš­lje­nje je nedvojbeno slabiji oblik utjecaja nekog tijela ne­go što je to slučaj sa suglasnošću. Dok je suglasnost izraz vo­lje da se netko slaže s namjerom drugoga, da nema ništa protiv ­nje, miš­lje­nje se tiče ocjene, to je sud o vrijednosti projektirane akcije, koji se kao takav ne izražava formalnim aktom, kao što je to akcesorni akt (ne)suglasnosti. Stoga miš­lje­nje kao takvo ne obvezuje. Za ustavnopravnu va­ljanost postupka promjena Ustava glede prethodnog miš­lje­nja Županijskog doma dovo­ljno je da ono bude zatraženo. Nje­govo nedava­nje ili dava­nje u ne­gativnom izričaju, ne može imati za pos­ljedicu zaustav­lja­nje postupka promjene Ustava dok Županijski dom ne odobri taj postupak dava­njem pozitivnog miš­lje­nja. Kada bi, kao što neosnovano smatraju predlagate­lji, prethodno miš­lje­nje Županijskog doma imalo takvo obvezujuće znače­nje i pravnu snagu, Zastupnički dom bi takvim postupa­njem Županijskog doma bio u potpunosti onemogućen u svojoj nadležnosti glede donoše­nja Ustava ili promjena tog Ustava, a Županijski dom bi, suprotno ustavnim odredbama, faktički dobio pravo apsolutnog veta na prijedloge Zastupničkog doma.
43. Ocje­njujući navode predlagate­lja neosnovanim, Ustavni sud je na teme­lju odredbi članka
44. navedenog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješio kao u točki I. izreke. Objava ovog rješe­nja (točka II. izreke) teme­lji se na odredbi članka
45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske. Broj: U-I-1631/2000 Zagreb,
46. ožujka
47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 27/2001-486 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 27/2001 Broj dokumenta u izdanju: 486 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.3.
48. ELI: /eli/sluzbeni/2001/27/486 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.