Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-778/2000 od 14. ožujka 2001.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-778/2000 od

1. ožujka
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-778/2000 od
3. ožujka
4. NN 29/2001 (4.4.2001.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-778/2000 od
5. ožujka
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 523 Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu Darka Duge iz Novigrada Podravskog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
7. ožujka 2001., donio je s­ljedeće RJEŠENJE Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
8. Zakona o javnom priopćava­nju (»Narodne novine«, broj 83/96, ispr. 143/98 i 20/00). Obrazlože­nje
9. Darko Duga iz Novigrada Podravskog podnio je prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
10. Zakona o javnom priopće­nju (»Narodne novine«, broj 83/96, ispr. 143/98 i 20/00 – u da­lj­njem tekstu: Zakon). Navedena odredba glasi: »Tužba radi naknade štete može se podići najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave informacije kojom je šteta prouzročena.«
11. Podnosite­lj smatra da je osporena odredba u nesuglasju s odredbom članka
12. Ustava, kojom se jamči štova­nje i pravna zaštita osobnog i obite­ljskog života, dostojanstva, ugleda i časti svakog čovjeka i građanina. U obrazlože­nju prijedloga podnosite­lj iznosi da osobe koje ne čitaju redovito sve tiskovine, zatim osobe koje su slijepe i nepismene, ne mogu niti znati za eventualno poči­njenu štetu dok im za to netko ne kaže. Budući da se tim osobama djelo uči­njeno putem javnih glasila može priopćiti (ponekad i namjerno) nakon isteka šest mjeseci, podnosite­lj smatra da je propisani rok za podnoše­nje tužbe prekratak i da se na taj način tim osobama uskraćuje pravo na sudsku zaštitu. Prijedlog nije osnovan.
13. Osporena odluka nalazi se u Zakonu u okviru Glave V. Od­govornost za štetu. Šteta je, prema odredbi članka
14. tog Zakona, uma­nje­nje nečije imovine ili sprječava­nje ­njezina poveća­nja (materijalna šteta), te nanoše­nje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta) informacijom objav­ljenom u javnom glasilu. Nematerijalna šteta nastala objavom informacije o osobnom ili obite­ljskom životu, ili objav­ljiva­njem neke druge informacije kojom je povrijeđena privatnost, dostojanstvo, ugled, čast ili koje drugo Ustavom ili zakonom zaštićeno dobro, naknađuje se isprav­lja­njem netočne informacije, objav­ljiva­njem ispravka informacije i isprikom, te isplatom pravične novčane naknade za pretrp­ljene bolove i strah, ako jakost i traja­nje bolova i straha to opravdavaju i to sukladno općim propisima obveznog prava. Osporena odredba propisuje rok u kojem oštećena osoba može podnijeti tužbu radi naknade štete nastale objavom informacije u kraćem traja­nju od rokova u kojima se može podnijeti tužba radi naknade štete prema općim propisima obveznog prava.
15. Ustavni sud je odlukom, broj: U-I-131/1998 od
16. ve­ljače
17. (»Narodne novine«, broj 20/00) ukinuo odredbe članka
18. stavaka 2., 3.,
19. i
20. Zakona. Ukinute odredbe propisivale su da se prvo ročište za glavnu raspravu mora održati u roku od osam dana od dana kad je tužba prim­ljena u sudu (stavak 2.), da je sud drugog stup­nja dužan donijeti odluku o žalbi protiv odluke suda prvog stup­nja u roku od trideset dana od dana primitka žalbe (stavak 3.), da se u žalbi protiv presude donesene u prvostupa­njskom postupku mogu iznositi nove či­njenice i predlagati novi dokazi samo ako žalite­lj učini vjerojatnim da ih bez svoje kriv­nje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti do zak­ljuče­nja glavne rasprave (stavak 4.), s tim (stavak 5.) da će predsjednik vijeća suda prvog stup­nja prema potrebi, sam ili na zahtjev suca izvjestite­lja suda drugog stup­nja, provesti izviđaj radi provjere istinitosti navoda žalite­lja iz navedenog stavka
21. Navedenom odlukom Ustavni sud je utvrdio da ukinute od­red­be »(u prevelikoj mjeri) ograničavaju ustavna prava na jednakost u postupku pred sudom i pred zakonom (stavak
22. članka
23. Ustava), zatim pravo na pravično suđe­nje (alineja
24. stavka
25. članka
26. Ustava) koje se po usta­ljenom stajalištu Ustavnog suda odnosi na sve pravno re­gulirane postupke, a ne samo na kaznene postupke i pravo na slobodu miš­lje­nja i izražava­nja misli (stavci
27. i
28. članka 34.)«. Rješe­njem, broj: U-I-131/1998 od
29. ve­ljače
30. (»Narodne novine«, broj 20/00) Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe stavka
31. članka
32. Zakona. Tom je odredbom propisano da se sporovi o naknadi štete rješavaju po hitnom postupku. Naime, propisana hitnost postupka osigurava brže, a time i učinkovitije pruža­nje pravne zaštite. Kako bi se osigurala što brža i učinkovitija sudska zaštita, u postupcima za koje je zakonom propisano da su hitni, zakonodavac je ovlašten skratiti rokove u kojima stranke mogu poduzimati pojedine parnične rad­nje. Propisana hitnost u sporovima o naknadi štete nastale uslijed informacije objav­ljene u javnom glasilu podrazumijeva zahvat u procesnu građu u pravcu ubrza­nja postupka pri čemu postupovni sustav u svojoj ukupnosti treba ostati usklađen, kako bi se strankama osigurala jednakost u postupku i pravično suđe­nje. Ustavni sud utvrđuje da je ovlast zakonodavca da zakonom propiše zastarne rokove, u skladu s Ustavom.
33. U konkretnom slučaju Ustavni sud je utvrdio da propisiva­nje kraće­g roka za podnoše­nje tužbe sudu, od roka propisanog općim propisima obveznog prava, daje dovo­ljno vremena, u kojem oštećena osoba ima mogućnost sazna­nja za objav­ljenu informaciju, pripremu tužbe i podnoše­nje tužbe nadležnom sudu, te pridonosi ostvare­nju interesa oštećene osobe da se šteta nastala objav­ljiva­njem informacije u javnim glasilima, što prije naknadi.
34. Stoga je Ustavni sud utvrdio da razlozi na kojima podnosite­lj teme­lji prijedlog, nisu doveli u sum­nju suglasnost osporene odredbe Zakona s odredbom članka
35. Ustava. Teme­ljem odredbe članka
36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Klasa: U-I-778/2000 Zagreb,
37. ožujka
38. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 29/2001-523 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 29/2001 Broj dokumenta u izdanju: 523 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.4.
39. ELI: /eli/sluzbeni/2001/29/523 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
40. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.