← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1198/1997 od 14. ožujka 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1198/1997 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1198/1997 od
  3. ožujka
  4. NN 30/2001 (6.4.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1198/1997 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 547 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi S. Đ. iz S., zastupanog po punomoćniku D. Š., odvjetniku iz S., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, većinom glasova je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4160/1996-4 od
  9. svib­nja
  10. godine i – rješe­nje Ministarstva unutar­njih poslova Republike Hrvat­ske, broj: 511-01-42-UP/I-7/8760/1-95 od
  11. ve­ljače
  12. godine. II. Predmet se vraća Ministarstvu unutar­nji poslova Repub­like Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  13. Pravodobnom i dopuštenom ustavnom tužbom podnosite­lj osporava presudu Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4160/96 od
  14. svib­nja
  15. godine, kojom je odbijena tužba podnosite­lja podnijeta protiv rješe­nja Ministarstva unutar­njih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-7/8760/1-95 od
  16. ve­ljače
  17. godine. Tim rješe­njem odbijen je zahtjev podno­site­lja za primitak u hrvatsko držav­ljanstvo s obrazlože­njem da ne ispu­njava uvjet iz članka
  18. stavka
  19. točke
  20. Zakona o hrvatskom držav­ljanstvu (»Narodne novine«, broj 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93 – u da­lj­njem tekstu: Zakon).
  21. Podnosite­lj smatra da mu je osporavanim odlukama povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  22. stavka
  23. Ustava Repub­like Hrvatske kao i da su povrijeđene odredbe članaka
  24. i
  25. stav­ka
  26. Ustava. Ističe da ispu­njava sve Zakonom propisane uvjete za stjeca­nje hrvatskog držav­ljanstva; da ima uredno prijav­ljen boravak u Republici Hrvatskoj od
  27. godine, da je
  28. godine otišao iz ekonomskih razloga na privremeni rad u SR Njemačku gdje se i danas nalazi, te da u S. ima kuću i druge nekretnine.
  29. Iz obrazlože­nja osporavanog rješe­nja upravnog tijela proizlazi stajalište tog tijela da pretpostavka iz članka
  30. stavka
  31. točke
  32. Zakona o hrvatskom držav­ljanstvu podrazumijeva ne samo prijav­ljeni boravak u neprekidnom traja­nju od 5 godina na teritoriju Republike Hrvatske ne­go i či­njenicu stvarnog živ­lje­nja u Republici Hrvatskoj, što u konkretnom slučaju, ocjena je tog tijela, nije ispu­njeno. I Upravni sud Republike Hrvatske je stajališta da ispu­nje­nje pretpostavke iz članka
  33. stavka
  34. točke
  35. Zakona uk­ljučuje i obvezu stranca da doista i boravi na teritoriju Republike Hrvatske u propisanom razdob­lju. Ustavna tužba je osnovana.
  36. Odredbama članka
  37. stavka
  38. točke 1.–
  39. Zakona o hrvat­skom držav­ljanstvu propisane su pretpostavke pod kojima stranac može prirođe­njem steći hrvatsko držav­ljanstvo. Navedene pretpostavke moraju biti ispu­njene kumulativno. Točkom
  40. stavka
  41. članka
  42. Zakona propisano je da priro­đe­njem može steći hrvatsko držav­ljanstvo stranac ako je do pod­no­še­nja zahtjeva za primitak u hrvatsko držav­ljanstvo, imao pri­jav­ljen boravak najma­nje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske. Pravno shvaća­nje upravnog tijela i Upravnog suda na kojemu teme­lje svoje odluke nije u skladu s navedenom odredbom. Naime, ta zakonska odredba ne sadrži zahtjev za neprekidnom fizičkom nazočnošću podnosite­lja zahtjeva na teritoriju Republike Hrvatske, a niti se iz neke druge odredbe Zakona može zak­ljučiti da je »či­njenica stvarnog živ­lje­nja« na teritoriju Republike Hrvatske konstitutivna pretpostavka za primitak u hrvatsko držav­ljanstvo prirođe­njem. Prema mjerodavnoj odredbi Zakona, naime, dovo­ljna je formalna prijava boravka u razdob­lju najma­nje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske, računajući od dana podnoše­nja zahtjeva za primitak u hrvatsko držav­ljanstvo. Prijava boravka stranaca u Republici Hrvatskoj uređena je, s druge strane, posebnim zakonom kojim se uređuje kreta­nje i boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.
  43. Slijedom navedenog, postupajući suprotno Zakonu upravno tijelo i sud povrijedili su podnosite­lju ustavno pravo iz članka
  44. stavka
  45. Ustava kojim je propisano da su svi pred zakonom jednaki. U svezi s istaknutim povredama odredbi članaka
  46. i
  47. stav­ka
  48. Ustava potrebno je istaći da te odredbe ne utvrđuju slobode i prava čovjeka i građanina (subjektivna ustavna prava), te nisu predmet zaštite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom. Iz navedenih razloga je, teme­ljem odredbe članka
  49. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno kao u izreci. Broj: U-III-1198/1997 Zagreb,
  50. ožujka
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 30/2001-547 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 30/2001 Broj dokumenta u izdanju: 547 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.4.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/2001/30/547 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.