← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-87/2001 od 22. ožujka 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-87/2001 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-87/2001 od
  3. ožujka
  4. NN 32/2001 (10.4.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-87/2001 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 564 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama sastav­ljenom od dopredsjednika Suda Petra Klarića, kao predsjednika Vijeća te sudaca Jurice Malčića, Ivana Matije, Emilije Rajić i Milana Vukovića, kao članova Vijeća, u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe V. J. iz Š., zastupane od K. K., odvjetnice u Š., na sjednici Vijeća održanoj
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1336/1999-2 i Gzz-41/1999-2 od
  9. ožujka
  10. godine, te se predmet vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  11. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1336/1999-2 i Gzz-41/1999-2 od
  12. ožujka
  13. godine. Tom su presudom prihvaćeni revizija i zahtjev za zaštitu zakonitosti te su preinačene presude Županijskog suda u Š. od
  14. prosinca
  15. godine, broj: Gž-453/98 i Općinskog suda u Š., broj: P-1747/97 na način da se tužbeni zahtjev podnosite­ljice odbija.
  16. Presudama nižestupa­njskih sudova usvojen je tužbeni zahtjev podnosite­ljice i utvrđene su ništavim odredbe ugovora o kupoprodaji stana, broj: 15565 koje­g su podnosite­ljica i Republika Hrvatska sklopile
  17. trav­nja
  18. godine i to u dijelu točke kojim je utvrđena cijena stana pa se ovlašćuje tužite­ljica (sada podnosite­ljica) da umjesto dosadaš­nje­g iznosa mjesečnog obroka od dana pravomoćnosti presude uplaćuje iznos od 211,59 kn, kao i da zatraži izmjenu uk­njižbe založnog prava (hipoteke) sukladno navedenim iznosima. Nada­lje je, istim presudama, tuženica (Republika Hrvatska) dužna podnosite­ljici na ime do sada uplaćene obročne otplate, vratiti iznos više prim­ljenih novčanih sredstava sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od
  19. trav­nja
  20. godine do konačne isplate, sve u roku od 15 dana. Prvostupa­njska presuda, postav­ljeni tužbeni zahtjev podno­si­te­­ljice, drži osnovanim s obzirom na odredbe članaka
  21. do 105., te članaka
  22. i
  23. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99). Županijski sud u Š. svojom presudom, broj: Gž-453/98 od
  24. prosinca
  25. godine, potvrdio je zakonitost prvostupa­njske presude, odbivši žalbu tuženice kao neosnovanu. U svezi pravomoćne presude tužena je izjavila reviziju, dok je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti. Osporavanom odlukom Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio je reviziju i zahtjev za zaštitu zakonitosti te preinačio presude nižestupa­njskih sudova na način da je tužbeni zahtjev podnosite­ljice u cijelosti odbio kao neosnovan. U osporenoj presudi Vrhovnog suda ističe da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
  26. siječ­nja
  27. godine (»Narodne novine«, broj 11/97) ukinute, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92, 69/92, 25/93, 26/96, 48/93, 2/94, 29/94, 58/95, 11/97, 68/98 i 96/99), a koje su propisivale način utvrđiva­nja cijene za prodavane stanove. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u osporavanoj odluci djelova­nje ukidne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske nastupa danom objave te odluke u »Narodnim novinama«, te prema tome odluke ovog Suda ne mogu imati retroaktivni učinak. Nada­lje je u osporenoj presudi zak­ljučeno kako se ukidna odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ne odnosi na ugovorne odnose imovinskog prava sklop­ljene između stranaka na teme­lju odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje su važile do ­njihovog ukida­nja.
  28. U svezi s osporavanom presudom podnosite­ljica je podnijela ustavnu tužbu smatrajući kako su tom presudom, a uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava iz članka
  29. Ustava. Člankom
  30. Ustava jamči se opća jednakost građana kao i jednakost svih pred zakonom. U ustavnoj tužbi podnosite­ljica upućuje i na postoja­nje povreda odredaba članka
  31. Ustava. Povrede naprijed navedenih ustavnih odredaba podnosite­ljica obrazlaže navodom kako su ukinute odredbe o većoj cijeni stana bile protivne Ustavu od samog početka svoje­g važe­nja, odnosno i u vrijeme sklapa­nja ugovora o kupoprodaji stana. Po pravnom shvaća­nju podnosite­ljice to da­lje znači, da su prema odredbama Zakona o obveznim odnosima članci ugovora o kupoprodaji kojima se određuje cijena stana u konkretnom slučaju ništave, te da je Vrhovni sud Republike Hrvatske, odlučujući o reviziji i zahtjevu za zaštitu zakonitosti, iste trebao odbiti i potvrditi presude sudova, kojima je usvojen ­njezin tužbeni zahtjev u cijelosti.
  32. Podnosite­ljica predlaže usvaja­nje ­njezine ustavne tužbe, ukida­nje osporavane presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske i vraća­nje predmeta istome sudu na ponovno odlučiva­nje. Za potrebe ovosudnog postupka pribav­ljen je spis Općinskog suda u Š., broj: 1747/
  33. Ustavna tužba je osnovana.
  34. Svojom odlukom, broj: U-I-697/1995 od
  35. siječ­nja
  36. godine, Ustavni sud je, kao nesuglasne s Ustavom, ukinuo pojedine odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 58/95). Među ukinutim odredbama nalazila se i odredba članka
  37. stavka
  38. tog Zakona koja se je odnosila na izračun cijene stana za višak u površini soba. Prema naznačenoj odredbi se predmetni višak otkup­ljuje prema cijeni koja odgovara građevinskoj vrijednosti etalonskog objekta uvećanoj za vrijednost koja proizlazi iz položajne pogodnosti stana. Prema utvrđe­nju ovog Suda, izraženog u navedenoj odluci nije bilo ustavnog teme­lja za to da zakonodavac državu, kao osobu javnog prava, koja prodaje jednaku stvar koju prodaju i drugi prodavate­lji, to jest stanove opterećene stanarskim pravom, stav­lja u položaj bitno različit od položaja drugih prodavate­lja stanova. Ujedno, nije bilo ustavnog teme­lja niti za stav­lja­nje kupaca stanova u bitno različit položaj ovisno od toga tko je nosite­lj prava vlasništva na stanu koji se prodaje.
  39. U svojoj odluci, broj: U-III-731/1994 od
  40. trav­nja
  41. godine objav­ljenoj u »Narodnim novinama«, broj 53/97 od
  42. svib­nja
  43. godine, ovaj Sud je izrazio i pravno stajalište prema kojem se zaštita ustavnih prava podnosite­lja u konkretnom slučaju ne može uskratiti samo iz razloga što je nesuglasnim s Ustavom utvrđen pravni propis prestao vrijediti, a na teme­lju ukidne odluke ovog Suda, nakon što je donesen pojedinačni osporavani akt uteme­ljen na takvoj neustavnoj zakonskoj odredbi.
  44. Slijedom sve­ga navedenog, tijekom ustavnosudskog postupka je utvrđeno da je u konkretnom slučaju cijena iz ugovora o kupoprodaji stana sklop­ljenog na teme­lju odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno način ­njezinog utvrđiva­nja, bila propisana zakonskim odredbama koje su od početka svoje­g važe­nja bile u nesuglasju s Ustavom Repub­like Hrvatske.
  45. Prema odredbi članka
  46. Zakona o obveznim odnosima, kada je ugovorena cijena veća od propisane, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ukoliko je isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati vraća­nje preplaćenog iznosa. Iz navedenog slijedi da se u predmetnom slučaju radilo o građanskopravnom sporu između podnosite­lja, kao kupca stana i prodavate­lja stana, te da se podnosite­lj radi zaštite svojih prava i pravnih interesa imao pravo obratiti nadležnom općinskom sudu, što je i učinio. U navedenom pravcu svoje pravno stajalište ovaj Sud izrazio je i u odluci, broj: U-III-1341/1997 od
  47. trav­nja
  48. godine, objav­ljenoj u »Narodnim novinama«, broj 66/98 od
  49. svib­nja
  50. godine. Točna je tvrd­nja koja proizlazi iz osporavane presude Vrhov­nog suda Republike Hrvatske da prema odredbi članka
  51. stavka
  52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukinute zakonske odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Međutim, isto je tako nesporno, a što je prethodno i nave­deno, da su ukinute zakonske odredbe bile nesuglasne s Ustavom i u vrijeme prije ­njihova ukida­nja, točnije i
  53. trav­nja
  54. godine, odnosno u vrijeme kada je podnosite­ljica sklopila ugovor o kupoprodaji stana.
  55. S obzirom na iznijeto razvidno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske donoseći osporenu odluku postupio protivno od­red­bi članka
  56. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koja upućuje na obvezatnost poštiva­nja odluka i rješe­nja Ustavnog suda Republike Hrvatske, kada je, u konkretnom slučaju prihvatio reviziju i zahtjev za zaštitu zakonitosti, povređujući time ustavna prava sadržana u članku
  57. Ustava, kojim se jamči opća jednakost i jednakost građana pred sudovima. Povreda navedenih ustavnih prava proizlazi iz primjene na konkretan slučaj propisa za koji je utvrđeno da dovodi u neopravdano neravnopravni položaj određene subjekte. Ovakvo pravno stajalište u materijalnopravno istovjetnom predmetu Sud je izrazio i u svojoj odluci, broj: U-III-213/2000 od
  58. ožujka
  59. godine, objav­ljenoj u »Narodnim novinama«, broj 58/00 od
  60. lip­nja
  61. godine, iz koje se izdvaja: »Ništavost ugovora nastaje kad nastanu zakonski razlozi ništavosti (ex tunc). U ovom slučaju razlog ništavosti je protivnost ugovora prisilnim propisima Zakona o prodaji stanova, a ona je nastala u času zak­ljuče­nja ugovora. Pri tome nije od važnosti što su protuustavne odredbe Zakona (na kojima je zasnovan ugovor) ukinute nakon zak­ljuče­nja ugovora, jer su one, u smislu izloženog shvaća­nja, bile protivne Ustavu i prije ukida­nja. Ništavost ugovora je djelomična, jer se odnosi samo na cijenu iz kupoprodajnog ugovora, a ona se određuje na teme­lju zakonskih odredaba. Dakle, predmetni ugovor može opstati i bez odredaba o cijeni, a ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklop­ljen (stavak
  62. članka
  63. Zakona o obveznim odnosima).«
  64. Glede istica­nja povrede odredaba članka
  65. Ustava va­lja reći da te odredbe ne daju osnovu za pruža­nje ustavnosudske zaštite, jer ne sadrže slobode i prava čovjeka i građanina čiju zaštitu, sukladno odredbi članka
  66. alineje
  67. Ustava, Ustavni sud pruža odlučujući o ustavnim tužbama podnosite­lja.
  68. Slijedom sve­ga iznijetog, teme­ljem odredbi članka
  69. i
  70. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-87/2001 Zagreb,
  71. ožujka
  72. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 32/2001-564 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 32/2001 Broj dokumenta u izdanju: 564 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.4.
  73. ELI: /eli/sluzbeni/2001/32/564 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  74. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.