Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/2001 od 5. travnja 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/2001 od

1. travnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/2001 od
3. travnja
4. NN 37/2001 (25.4.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/2001 od
5. travnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 662 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama sastav­ljenom od dopredsjednika Suda Petra Klarića, kao predsjednika Vijeća te sudaca Jurice Malčića, Ivana Matije, Emilije Rajić i Milana Vukovića, kao članova Vijeća, u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe B. Đ. iz Š., zastupane od K. K., odvjetnice u Š., na sjednici Vijeća održanoj
7. trav­nja
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-589/1999-2 i Gzz-24/1999-2 od
9. lip­nja
10. godine, te se predmet vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na po­nov­ni postupak. Obrazlože­nje
11. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-589/1999-2 i Gzz-24/1999-2 od
12. lip­nja
13. godine, kojom su presudom prihvaćeni revizija i zahtjev za zaštitu zakonitosti te su preinačene presude Županijskog suda u Š. od
14. listopada
15. godine, broj: Gž-333/98 i Općinskog suda u Š., broj: P-680/98 od
16. svib­nja
17. godine na način da se tužbeni zahtjev podnosite­ljice odbija. Presudama nižestupa­njskih sudova usvojen je tužbeni zahtjev podnosite­ljice i utvrđene su ništavim odredbe ugovora o kupoprodaji stana, broj: 16156 koje­g su podnosite­ljica i Republika Hrvat­ska zak­ljučile
18. ve­ljače
19. godine u dijelu točke
20. kojim je utvrđena cijena stana u iznosu od 102.853,39 kn, jer je ista 51.531,07 kn, pa je slijedom toga djelomično ništava odredba ugovora u točki
21. i
22. članka
23. jer je iznos prvog obroka 1.545.93 kn, a mjesečni obrok otplate 363,27 kn do revalorizacije, pa se ovlašćuje tužite­ljica (sada podnosite­ljica) da umjesto dotadaš­nje­g iznosa mjesečnog obroka od dana pravomoćnosti presude upla­ćuje iznos od 182,73 kn, kao i da zatraži izmjenu uk­njižbe založnog prava (hipoteke) za čest. br. 2720 k. o. Š., sukladno navedenim iznosima. Tim presudama, tuženica (Republika Hrvatska) dužna je podnosite­ljici ustavne tužbe, na ime do tada uplaćene obročne otplate, vratiti iznos više prim­ljenog iznosa od 6.233,71 kn sa zakonskim zateznim kamatama, koje na iznos od 1.539,67 kn teku počevši od
24. ve­ljače
25. godine, a na iznos od 180,54 kn mjesečno počev od
26. ve­ljače
27. godine do pravomoćnosti presude, a sve u roku od 15 dana.
28. Podnosite­ljica ustavne tužbe smatra, da joj je osporenom presudom Vrhovnog suda, a uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno ustavno pravo iz članka
29. Ustava, a kojim člankom Ustava jamči se opća jednakost građana kao i jednakost svih pred zakonom, te upućuje i na postoja­nje povrede odredbe članka
30. Ustava Republike Hrvatske. Obrazlažući povrede naprijed navedenih ustavnih odredaba podnosite­ljica ističe da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
31. siječ­nja
32. godine (»Narodne novine«, broj 11/97) ukinute, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92, 69/92, 25/93, 26/96, 48/93, 2/94, 29/94, 58/95, 11/97, 68/98 i 96/99), a koje su propisivale način utvrđiva­nja cijene za prodavane stanove, te su stoga, prema ­njezinu miš­lje­nju, ukinute odredbe o većoj cijeni stana bile protivne Ustavu od samog početka svoje­g važe­nja, odnosno i u vrijeme sklapa­nja ugovora o kupoprodaji stana. Po shvaća­nju podnosite­ljice to da­lje znači, da su prema odredbama Zakona o obveznim odnosima članci ugovora o kupoprodaji kojima se određuje cijena stana u konkretnom slučaju ništave, te da je Vrhovni sud Republike Hrvatske, odlučujući o reviziji i zahtjevu za zaštitu zakonitosti, iste trebao odbiti i potvrditi presude sudova, kojima je usvojen ­njezin tužbeni zahtjev u cijelosti. Stoga, podnosite­ljica predlaže usvaja­nje ­njezine ustavne tužbe i ukida­nje osporavane presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te vraća­nje predmeta Vrhovnom sudu na ponovno odlučiva­nje. Ustavna tužba je osnovana.
33. Za potrebe ovosudnog postupka pribav­ljen je spis Općin­skog suda u Š., broj: P-680/98, te je utvrđeno da je u konkretnom slučaju prvostupa­njskom presudom usvojen, kao osnovan, tužbeni zahtjev podnosite­ljice pozivom na odredbe članaka
34. do 105., te članaka
35. i
36. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, u da­lj­njem tekstu: ZOO). Rješavajući o žalbi tuženice, Županijski sud u Š. svojom presudom, broj: Gž-333/98 od
37. listopada
38. godine, potvrdio je zakonitost prvostupa­njske presude, te žalbu odbio kao neosnovanu. U svezi pravomoćne presude tužena je izjavila reviziju, dok je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske, osporavanom presudom, broj: Rev-589/1999-2 i Gzz-24/1999-2 od
39. lip­nja
40. godine, prihvatio je reviziju i zahtjev za zaštitu zakonitosti te preinačio presude nižestupa­njskih sudova na način da je tužbeni zahtjev podnosite­ljice, kao neosnovan, u cijelosti odbio. U obrazlože­nju osporene presude Vrhovni sud ističe da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
41. siječ­nja
42. godine, ukinute, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje su propisivale način utvrđiva­nja cijene za prodavane stanove. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u osporavanoj odluci djelova­nje ukid­ne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske nastupa danom objave te odluke u »Narodnim novinama« i ne može imati retroaktivni učinak niti se ne može odnositi na ugovorne odnose imovinskog prava sklop­ljene između stranaka na teme­lju odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje su važile do ­njihovog ukida­nja.
43. Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom, broj: U-I-697/1995 od
44. siječ­nja
45. godine, ukinuo pojedine odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo kao nesuglasne s Ustavom. Između ostalih, među ukinutim odredbama nalazila se i odredba članka
46. stavka
47. tog Zakona koja se je odnosila na izračun cijene stana za višak u površini soba. Prema naznačenoj odredbi predmetni višak se otkup­ljivao prema cijeni koja odgovara građevinskoj vrijednosti etalonskog objekta uvećanoj za vrijednost koja proizlazi iz položajne pogodnosti stana. Sukladno utvrđe­nju Ustavnog suda, izraženog u navedenoj odluci, nije bilo ustavnog teme­lja da zakonodavac državu, kao osobu javnog prava, koja prodaje stanove opterećene stanarskim pravom, stav­lja u položaj bitno različit od položaja drugih proda­vate­lja stanova. Ujedno, nije bilo ustavnog teme­lja niti za stav­lja­nje kupaca stanova u bitno različit položaj ovisno od toga tko je nosite­lj prava vlasništva na stanu koji se prodaje.
48. Također, u Odluci, broj: U-III-731/1994 od
49. trav­nja
50. godine (»Narodne novine«, broj 53/97), Ustavni sud izrazio je pravno stajalište prema kojem se zaštita ustavnih prava podnosite­lja u konkretnom slučaju ne može uskratiti samo iz razloga što je nesuglasnim s Ustavom utvrđen pravni propis prestao vrijediti, a na teme­lju ukidne odluke ovog Suda, nakon što je donesen pojedinačni osporavani akt uteme­ljen na takvoj neustavnoj zakonskoj odredbi.
51. Slijedom navedenog, tijekom ustavnosudskog postupka utvr­đeno je da je, u konkretnom slučaju, cijena iz ugovora o kupoprodaji stana sklop­ljenog na teme­lju odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno način njezi- nog utvrđiva­nja, bila propisana zakonskim odredbama koje su od početka svoje­g važe­nja bile u nesuglasju s Ustavom Republike Hrvatske.
52. Odredbom članka
53. ZOO, propisano je da kad je ugovorena veća cijena od propisane, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika. Iz navedenog slijedi da se u predmetnom slučaju radilo o građanskopravnom sporu između podnosite­lja, kao kupca stana i prodavate­lja stana, te da se podnosite­lj radi zaštite svojih prava i pravnih interesa imao pravo obratiti nadležnom općinskom sudu, što je i učinio. U navedenom pravcu svoje pravno stajalište ovaj Sud izrazio je i u odluci, broj: U-III-1341/1997 od
54. trav­nja
55. godine (»Narodne novine«, broj 66/98). Točna je tvrd­nja koja proizlazi iz osporavane presude Vrhov­nog suda Republike Hrvatske da prema odredbi članka
56. stavka
57. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukinute zakonske odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Međutim, isto je tako nesporno, a što je prethodno i navedeno, da su ukinute zakonske odredbe bile nesuglasne s Ustavom i u vrijeme prije ­njihova ukida­nja, točnije i
58. ve­ljače
59. godine, odnosno u vrijeme kada je podnosite­ljica sklopila ugovor o kupoprodaji stana.
60. S obzirom na iznijeto razvidno je da je Vrhovni sud Re­pub­like Hrvatske donoseći osporenu odluku postupio protivno odredbi članka
61. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koja upućuje na obvezatnost poštiva­nja odluka i rješe­nja Ustavnog suda Republike Hrvatske, kada je, u konkretnom slučaju prihvatio reviziju i zahtjev za zaštitu zakonitosti, povređujući time ustavna prava sadržana u članku
62. Ustava, kojim se jamči opća jednakost i jednakost građana pred zakonom. Povreda navedenih ustavnih prava proizlazi iz primjene na konkretan slučaj propisa za koji je utvrđeno da dovodi u neopravdano neravnopravni položaj određene subjekte. Ovakvo pravno stajalište u materijalnopravno istovjetnom predmetu Sud je izrazio i u svojoj odluci, broj: U-III-213/2000 od
63. ožujka
64. godine (»Narodne novine«, broj 58/00), iz koje se izdvaja: »Ništavost ugovora nastaje kad nastanu zakonski razlozi ništavosti (ex tunc). U ovom slučaju razlog ništavosti je protivnost ugovora prisilnim propisima Zakona o prodaji stanova, a ona je nastala u času zak­ljuče­nja ugovora. Pri tome nije od važnosti što su protuustavne odredbe Zakona (na kojima je zasnovan ugovor) ukinute nakon zak­ljuče­nja ugovora, jer su one, u smislu izloženog shvaća­nja, bile protivne Ustavu i prije ukida­nja. Ništavost ugovora je djelomična, jer se odnosi samo na cijenu iz kupoprodajnog ugovora, a ona se određuje na teme­lju zakonskih odredaba. Dakle, predmetni ugovor može opstati i bez odredaba o cijeni, a ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklop­ljen (stavak
65. članka
66. Zakona o obveznim odnosima).«
67. Glede istica­nja povrede odredaba članka
68. Ustava va­lja reći da te odredbe ne daju osnovu za pruža­nje ustavnosudske zaštite, jer ne sadrže slobode i prava čovjeka i građanina čiju zaštitu, sukladno odredbi članka
69. alineje
70. Ustava, Ustavni sud pruža odlučujući o ustavnim tužbama podnosite­lja.
71. Slijedom sve­ga iznijetog, teme­ljem odredbi članaka
72. i
73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-85/2001 Zagreb,
74. trav­nja
75. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 37/2001-662 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 37/2001 Broj dokumenta u izdanju: 662 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.4.
76. ELI: /eli/sluzbeni/2001/37/662 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
77. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.