Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-90/2001 od 4. travnja 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-90/2001 od

1. travnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-90/2001 od
3. travnja
4. NN 38/2001 (27.4.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-90/2001 od
5. travnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 675 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Jasna Omejec, kao predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi G. R., koje­g zastupa J. P., odvjetnica iz R., na sjednici Vijeća održanoj
7. trav­nja 2001., donio je jednoglasno s­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2277/1997-2 od
8. listopada
9. godine i – presuda Županijskog suda u R., broj: Gž-462/1996 od
10. siječ­nja
11. godine. II. Predmet se vraća Županijskom sudu u R. na ponovni postupak. Obrazlože­nje
12. G. R. podnio je ovom Sudu pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2277/1997 od
13. listopada
14. godine, kojom je odbijena revizija podnosite­lja ustavne tužbe izjav­ljena protiv pravomoćne presude Županijskog suda u R., broj: Gž-462/1996 od
15. siječ­nja
16. Navedenom presudom je prihvaćena kao osnovana žalba Državnog pravobranite­ljstva u R. i preinačena prvostupa­njska presuda Općinskog suda u R., broj: P-607/1995 od
17. prosinca
18. godine, te je utvrđeno da je ništav Aneks ugovora broj: 7680 sklop­ljen između G. R. i V. D. iz R. dana
19. kolovoza
20. godine. Navedenom presudom Općinskog suda u R. odbijen je tužbeni zahtjev Državnog pravobranite­ljstva u R. kojim je zatraženo utvrđe­nje ništavosti Aneksa ugovora, broj: 7680 sklop­ljen između podnosite­lja ustavne tužbe i V. D., dana
21. kolovoza
23. Podnosite­lj smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka
24. stavka
25. Ustava, prema kojoj su svi pred zakonom jednaki i članka
26. Ustava, kojima je propisano da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti uteme­ljeni na zakonu, te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Povredu naznačenih ustavnih odredbi podnosite­lj, u bitnom, teme­lji na tvrd­nji da je u osporenim presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u R., pogrešno primije­njena odredba članka
27. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92 – pročišćeni tekst, 62/92, 25/93, 48/93, 2/94 i 44/94 – nastavno: Zakon o prodaji).
28. Osporene presude zasnivaju se na stajalištu prema kojemu pravo na popust pri kup­nji stana, u smislu odredbe članka
29. Zakona o prodaji, imaju samo stradalnici Domovinskog rata, pri čemu se Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva i na kasniju izmjenu ove zakonske odredbe (Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prodaji – »Narodne novine«, broj 58/95). Budući da se u konkretnom slučaju radi o Aneksu ugovora koji je s podnosite­ljem zak­ljučila osoba koja je ratni vojni invalidi II. svjetskog rata, Vrhovni sud Republike Hrvatske je potvrdio stajalište Županijskog suda u R. da ratni vojni invalid II. svjetskog rata nemaju pravo na popust cijene prilikom kup­nje stana u smislu odredbe članka
30. Zakona o prodaji, već takvo pravo pripada samo stradalnicima Domovinskog rata. Ustavna tužba je osnovana.
31. Prema odredbi članka
32. Zakona o prodaji, kao mjerodavnom propisu u vrijeme sklapa­nja Aneksa ugovora o kupoprodaji stana (
33. kolovoza
34. godine), pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida II. svjetskog rata i invalida Domovinskog rata. Zakon o prodaji, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumače­nju pravne norme podrazumijeva da u pravnom poretku ne smije biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka moraju tumačiti i razumjeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbe članka
35. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95). Tim je odredbama propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila: »
36. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od
37. kolovoza
38. do prestanka neprijate­ljstava ili kao ratni zarob­ljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je ošteće­nje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je pogorša­nje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna pos­ljedica okolnosti iz ove točke;
39. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po naređe­nju vojnih organa ili organa vlasti od
40. trav­nja
41. do
42. svib­nja 1945;
43. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od
44. trav­nja
45. do
46. svib­nja 1945., odnosno do otpušta­nja iz zarob­ljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon
47. svib­nja 1945.;
48. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od
49. do
50. trav­nja
51. ili kasnije kao ratni zarob­ljenik u logorima;
52. pri obav­lja­nju vojnih dužnosti u stranoj zem­lji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije
53. svib­nja
54. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila sudjelova­njem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od
55. svib­nja 1990.«
56. U konkretnom slučaju, popust pri kup­nji stana, teme­ljem odredaba Zakona o prodaji, priznat je osobi koja je ratni vojni invalid II. svjetskog rata.
57. Okolnost što je odredba članka
58. kasnijim zakonom u cijelosti izmije­njena nije od utjecaja pri odlučiva­nju u ovom slučaju. Također nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji, koji je stupio na snagu
59. kolovoza
60. (»Narodne novine«, broj 58/95), a s obzirom na odredbu članka
61. Ustava, nema povratno djelova­nje.
62. Stoga je Sud utvrdio da su pogrešnom primjenom materijalnog prava sudovi povrijedili ustavno pravo iz članka
63. stavka
64. Ustava kojim se jamči jednakost svih pred zakonom.
65. Odredbom članka
66. Ustava, na koju se podnosite­lj poziva, određeno je da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti uteme­ljeni na zakonu. Navedena odredba uređuje načelo zakonitosti u radu tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima. Stavak
67. istog članka Ustava pruža ustavno jamstvo pojedincu na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. Međutim, u konkretnom se slučaju ne radi o upravnoj stvari, pa stoga ne može biti povrijeđeno pravo iz članka
68. stavka
69. Ustava.
70. Slijedom izloženog, teme­ljem odredbe članka
71. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-90/2001 Zagreb,
72. trav­nja
73. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 38/2001-675 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 38/2001 Broj dokumenta u izdanju: 675 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.4.
74. ELI: /eli/sluzbeni/2001/38/675 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
75. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.