← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-166/1998 od 19. travnja 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-166/1998 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-166/1998 od
  3. travnja
  4. NN 43/2001 (11.5.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-166/1998 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 720 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hra­njski, Jurica Malčić, Ivan Matija i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi U. B. iz S., B. P. 23/9, na sjednici Vijeća održanoj
  7. trav­nja
  8. godine, donio je jednoglasno s­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukida rješe­nje Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-8371/1995-4 od
  9. rujna
  10. godine. II. Predmet se vraća Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  11. Ustavna tužba je podnesena protiv rješe­nja Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-8371/1995-4 od
  12. rujna
  13. godine, kojim je zbog nedopuštenosti odbačena tužba U. B. protiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske, uz obrazlože­nje da akt o promaknuću nije upravni akt, jer se u konkretnom slučaju radi o stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt. Aktom o promaknuću, prema stajalištu toga suda, ne rješava se u obav­lja­nju javnih ovlasti u upravnoj stvari, već je promaknuće akt u funkciji ustrojstva i pripreme oružanih snaga u organizaciji obrambenog sustava Republike Hrvatske u smislu članka
  14. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93, 57/96, 31/98 – Ustavni sud Republike Hrvatske, br. U-I-20/1992 i 78/1999).
  15. Podnosite­lj ustavne tužbe smatra da su osporenim rješenem povrijeđena ­nje­gova ustavna prava iz članaka 14., 18.,
  16. i
  17. Ustava. U ustavnoj tužbi u bitnome navodi kako od Ministarstva obrane nije tražio nikakvo promaknuće, već donoše­nje akta o ­nje­govom prevođe­nju u čin časničkog namjesnika Hrvatske vojske, a od Upravnog suda da taj sud donese odluku o ­nje­govom prevođe­nju i priznava­nju prava od dana ulaska u Hrvatsku vojsku. Stajalište Upravnog suda osporava i stoga što se taj sud neosnovano pozvao na Zakon o obrani, umjesto na Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95, 33/95, 105/99 i 128/99), koji kao lex specialis re­gulira statusna i druga prava osoba na službi u oružanim snagama. Ustavna tužba je osnovana.
  18. Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske uređuje sastav i popunu oružanih snaga Republike Hrvatske, slu­žbu i činove u oružanim snagama, dodjelu činova, promaknuća i ostala statusna pitanja te prava i obveze djelatnih vojnih osoba i drugih osoba na službi u oružanim snagama (članak 1.). Odredbama članka
  19. toga Zakona propisano je: akti kojima se re­gulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i na­mje­štenika u službi upravni su akti; protiv konačnih upravnih akata iz stavka
  20. toga članka, ako to nije zakonom drukčije odre­đeno, može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske; u postupku donoše­nja akata iz stavka
  21. ovoga članka primje­njuje se Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96), ako to tim zakonom nije drukčije određeno; na djelatničke odnose, prava i obveze u službi, te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika na službi u oružanim snagama, ako tim Zakonom nije drukčije određeno, primje­njivat će se odredbe propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pita­njima koja tim propisima nisu uređena, primje­njivat će se opći propisi o radu.
  22. Prema navodima podnosite­lja ustavne tužbe i isprava danih u privitku, podnosite­lj se
  23. rujna
  24. godine, napustivši bivšu JNA u činu zastavnika I. klase, stavio na raspolaga­nje Hrvatskoj vojsci. Dana
  25. studenoga
  26. godine stupila je na snagu Uredba Predsjednika Republike Hrvatske o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te prevođe­nju i odorama pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 57/91). Ta Uredba je prestala vrijediti donoše­njem Odluke o oznakama činova i dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 39/95). Člankom
  27. navedene Uredbe, bilo je određeno da se pripadnik oružanih snaga, koji je stekao čin i klasu sukladno Zakonu o službi u oružanim snagama (»Službeni list SFRJ«, broj 7/85, 20/89 i 18/90), prevodi u čin oružanih snaga, te je nastavno određeno koji čin bivše JNA odgovara kojem činu Hrvatske vojske. Prema tom stavku
  28. podstavku
  29. toga članka, činu podnosite­lja ustavne tužbe iz bivše JNA odgovara čin časničkog namjesnika Hrvatske vojske, što je on i tražio u svojim zahtjevima za prevođe­nje.
  30. Sukladno navedenom, Ustavni sud je utvrdio da osporeno rješe­nje Upravnog suda nije doneseno sukladno mjerodavnim propisima. Naime, iz odredaba zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o pita­nju koje je trebalo riješiti donoše­njem upravnog akta, kojim bi se re­gulirao status podnosite­lja ustavne tužbe u oružanim snagama Republike Hrvatske. Stoga je osporenim rješe­njem Upravnog suda podnosite­lju ustavne tužbe povrijeđeno ustavno pravo jednakosti iz članka
  31. stavka
  32. Ustava, zatim ustavno pravo iz članka
  33. stavka
  34. Ustava, kojim je zajamčeno pravo na žalbu, odnosno pravo na pravnu zaštitu, te ustavno pravo iz članka
  35. stavka
  36. Ustava, kojim je zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti, za koju je nadležan Upravni sud Republike Hrvatske. U odnosu na istaknutu povredu odredbi članka
  37. Ustava (raniji članak 125.), kojima se određuje nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske, navodi se da te odredbe nisu teme­lj za ustav­nosudsku zaštitu putem ustavne tužbe, jer ne sadrže ustavna prava zajamčena Ustavom.
  38. Slijedom navedenog, Ustavni sud je, teme­ljem odredbi članaka
  39. i
  40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučio kao u izreci. Broj: U-III-166/1998 Zagreb,
  41. trav­nja
  42. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 43/2001-720 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 43/2001 Broj dokumenta u izdanju: 720 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.5.
  43. ELI: /eli/sluzbeni/2001/43/720 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  44. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.