Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni"

Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni" Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni" NN 45/2001 (18.5.2001.), Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni" HRVATSKI SABOR 757 Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o prostornom ure­đe­nju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98. i 61/00.) i članka 28. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94. i 72/94.), Hrvatski sabor na sjednici 4. svibnja 2001., donio je ODLUKU O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA »BRIJUNI« I. Donosi se Prostorni plan područja Nacionalnog parka »Brijuni« (u daljnjem tekstu: Plan). II. Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela koji se čuva u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređenja i nadležnom županijskom zavodu. III. Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«. IV. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Brioni« i pripadajućeg dijela priobalnog pojasa (»Narodne novine«, br. 46/87.). V. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 351-01/01-01/03 Zagreb, 4. svibnja 2001. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. Odredbe za provoĐenje Prostornog plana Nacionalnog parka »Brijuni« 1. OpĆe odredbe Članak 1. Prostornim planom područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Brijuni« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan NP »Brijuni«) određuje se koncepcija i uvjeti uređenja i korištenja prostora te uvjeti zaštite posebnih vrijednosti prostora, koristeći naročito najnovije spoznaje o zaštiti i korištenju prostora nastale u periodu od 1987. do 1999. godine. Prostorni plan NP »Brijuni« zamijenit će dosadašnji Prostorni plan Nacionalnog parka »Brioni« i pripa­dajućeg dijela priobalnog pojasa, koji je donesen Odlukom Sabora SR Hrvatske 1986. g. (»Narodne novine«, br. 13 od 30. ožujka 1987. - izrađen od strane Urbanističkog instituta Hrvatske iz Zagrebu). Prostorni plan NP »Brijuni« temelji se na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Pravilniku o unutarnjem redu u NP »Brijuni«. Odredbama za provođenje Prostornog plana NP »Brijuni« (u daljem tekstu: Odredbe) utvrđuje se koncept zaštite i unapređenja prirodnih i kulturnih vrijednosti, organizacije i namjene prostora, uvjeti i mjere za razgraničenje prostora, smještaj građevina, i provedbu plana (kroz izradu stručnih podloga za lokacijske i građevinske dozvole), te smjernice za uređenje istarskog obalnog područja (za Prostorni plan županije Istarske i Prostorni plan uređenja općine Fažana). Članak 2. Prostorni plan NP »Brijuni« određuje i mogućnosti uređenja prostora nacionalnog parka putem optimalnog usklađivanja komponente zaštite okoliša s komponentom razvoja u prostoru, a zasniva se prvenstveno na rješavanju uočenih konfliktnih pojava: – nedostatne zaštite kao i nedovoljno precizne razvojne komponente u korištenju akvatorija Nacionalnog parka, – redefinicije i provjere vrste i kapaciteta turističkih smještaj­nih kapaciteta na Velikom Brijunu, – nedostajuće ili potkapacitirane svekolike infrastrukturne opremljenosti Nacionalnog parka. – neriješene imovinsko-pravne situacije prvenstveno u funkciji zatečenih i budućih fizičkih struktura, Članak 3. Prostorni plan NP »Brijuni« počiva na načelima zaštite kulturnih dobara, uz uvažavanje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br.69/99) gdje su kulturna dobra definirana kao značajni dio ukupnosti hrvatske kulturne baštine. Nacionalni park »Brijuni« posjeduje kulturnu baštinu od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Prostorni plan NP »Brijuni« izrađen je sukladno sljedećim međunarodnim konvencijama, koje obvezuju Republika Hrvatska i to: – Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja I Protokol o sprečavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 12/93. i 17/98.), – Konvencija o sprečavanju zagađivanja mora izbacivanjem otpadaka (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 3/95.), – Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 11/95.), – Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 1/6/96.), – Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori br. 2/96). 2. Ciljevi i koncept zaŠtite i ureĐenja prostora Članak 4. Polazeći od vrednovanja prostora i osobitih vrijednosti obu­hva­ćenog područja, te uvažavajući prostorne promjene uvjeta korištenja i povećanu dostupnost prostora posjetiteljima, ovim Pros­tornim planom NP »Brijuni« afirmira se kategorija zaštite: Nacionalni park uz sve konzekvence koje iz tog proizlaze osobito u zaštiti vrijednosti prostora i posjetiteljskom turističkom korište­nju. Prostornim planom NP »Brijuni« utvrđuju se opći ciljevi zaštite i uređivanje prostora nacionalnog parka i to naročito: – osnovnom funkcijom nacionalnog parka smatra se očuvanje prirodnog okoliša i graditeljskog nasljeđa, u izvornom i zatečenom obliku, te znanstveno-istraživačka, kulturna, odgojno-obrazovna i turističko-rekreacijska funkcija, – jedinstven sustav opće zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija nacionalnog parka, – korištenje nacionalnog parka svim kategorijama posjetilaca pod jednakim uvjetima (jednodnevnim izletnicima i višednevnim stacionarnim turistima), – »ekološki kapacitet« morskih i kopnenih prirodnih sustava, optimalni broj višednevnih i dnevnih posjetitelja i način posjeći­vanja nacionalnog parka, – određuju se područja za rekonstrukciju ili gradnju na način primjeren uvjetima zaštite i uređivanja prostora nacionalnog par­ka, – utvrđuju se kapaciteti prostora u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističko-ugostiteljske ponude, – određuju se etape ostvarivanja plana u cilju zaštite nacionalnog parka i predlažu nužne prioritetne mjere za provedbu, – predlažu se programske smjernice uređenja i zaštite prostora priobalnog mjesta Fažana za nužne sadržaje u funkciji NP Brijuni, koji moraju biti smješteni na kopnu izvan prostora nacionalnog parka. Članak 5. Sve oblike razgledavanja treba razvijati kao dio temeljne ponude Nacionalnog parka sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema okolišu. Stoga upoznavanje s vrijednostima nacionalnog parka mora biti osmišljeno tako da potiče na promišljanje o potrebi i smislu očuvanja okoliša općenito. Na tim osnovama treba osmisliti sadržajno obogaćivanje ponude uvođenjem tematskih itinerera, a u širi razvojni i funkcionalni sustav uključiti Fažanu (i Pulu), kao polazna mjesta s prihvatnim i ostalim pratećim sadržajima koji su vezani za NP »Brijuni«, ali koji ne mogu biti u prostornom obuhvatu parka. Članak 6. Sukladno s naprijed navedenim, utvrđuju se glavni ciljevi i temeljna načela zaštite i uređenja prostora Nacionalnog parka »Brijuni« (NP): – maksimalno afirmirati kategoriju zaštite »nacionalni park« kojeg čini sustav temeljen na prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz povijest, – zaštitu provoditi na cijeloj površini parka pa tako i u zonama posebnih uvjeta korištenja i to na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske baštine, – uvjete korištenja prostora odrediti na temelju stupnjevane zaštite, s propozicijama za određene dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i korištenja, – zaštita okoliša mora biti integralna sastavnica uređenja i korištenja prostora, kako u izradi dokumenata prostornog uređenja tako i u sustavu gospodarenja prostorom, – sve oblike razgledavanja NP razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema zaštiće­nom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim vrijednostima, – povećati prostor posjećivanja na prostore donedavno nepristupačne posjetiteljima i primjereno obogatiti posjetiteljsko- -izletničku komponentu, – uključiti prostore otočja i akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne atraktivnosti i programe (kultura, obilazak sustava tvrđave, rekreacija, edukacija, znanost, istraživa­nje, zdravstvo), – sadašnja raznolikost oblika korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja), uvažava se kao specifičnost ovog NP na temelju koje treba unaprijediti atraktivnost parka, a dio neprimjerenih sadržaja postupno isključiti, – uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljeno na cjelovitom prostorno- -funkcionalnom konceptu, – uvjete korištenja odrediti na temelju stupnjevane zaštite s propozicijama za određene dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i korištenja, – sve potrebe razvitka treba zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno vršiti proširenja ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te računati na unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja u druge građevine. Postojeće fortifikacijske građevine mogu se revitalizirati novim sadržajima uvažavajući pravila konzervatorske struke u suradnji s nadležnim ministarstvom, a suklad­no odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, – razvitak stacionarnog turizma visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao glavnom uslužno- -receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih građevinskih struktura sveukupno do 400 smještajnih jedinica s najviše 800 kreveta, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate program posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima, – smještajne kapacitete stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju prostora, a u slučaju konflikta s ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu, te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja, – prostor bivše rezidencijalne zone određuje su kao zona rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim uvjetima. – prostore razvoja standardnog stacionarnog turizma odijeliti od prostora rezidencijalnog turizma najviše kategorije, posebnim i nužnim uvjetima korištenja i to provesti usklađeno s nadležnim državnim tijelima. – prostor bivše zone posebne namjene na poluotoku Peneda određuje se za zonu posebne turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se u posjetiteljske programe. – infrastrukturne sustave planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno na segmente od direktnog utjecaja na okoliš kao što su odvodnja otpadnih voda, promet - ograničenja vožnje motornim vozilima i dobra organiziranost i sigurnost pomorskog prometa, zbrinjavanje otpada - odvoz i deponiranje isključivo na kopnu), – otocima Sv. Jerolim i Kozada dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP »Brijuni«, – posjetiteljski nautički turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću luku Velog Brijuna (samo izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim pristanišnim lokalitetima (Mali Brijun, Sv. Jerolim, Kozada) omogućiti prvenstveno pristup plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP »Brijuni« ili drugih tvrtki s koncesijskim pravima, – naselje Fažanu (i grad Pulu) uključiti u širi razvojni i funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija parkirališta), posjetiteljske ture organizirati već na kopnu te tako kontrolirati vršna opterećenja, – na kopnenom obalnom dijelu Istre (u naseljima Fažana i Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP »Brijuni« bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih vrijednosti. 3. Uvjeti razgraniČenja prostora prema obiljeŽju, koriŠtenju i namjeni 3.1. Cjelokupni prostor NP »Brijuni« Članak 7. Zoniranje prema osnovnim uvjetima korištenja prostora temelji se na stupnjevanoj zaštiti (zone stroge i usmjerene zaštite, zona građevina i koncentracije funkcija, zone posebnih uvjeta korištenje), te funkcionalnim sustavima koji se u pravilu uklapaju - prilagođavaju osnovnoj fizionomiji i namjeni prostornih cjelina. U svrhu stupnjevane zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne cjeline: – Kultivirani i prirodni dijelovi parka u kojima se zadržavaju temeljne značajke prirodne i kulturne baštine, uključujući i akvatorij (dio zabranjen i dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu posjećiva­nja u postojećim objektima. – Zona izgradnje-građevinsko područje: središnja zona Velikog Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv. Jerolimu. – Područja posebne namjene za rezidencijalnu turističku ponudu i sustav zaštite NP: rezidencijalna turistička ponuda i prateći zaštitni sustav NP koristit će dosadašnju rezidencijalnu zonu na Velikom Brijunu i otoke Vangu (Krasnicu) i Madonu (Pusti) s tim da zona na poluotoku Peneda sadržava posebnu namjenu za nužan prateći sustav u službi kontrole i zaštite nacionalnog parka. Utvrđuje se i zona zabrane ili ograničene plovidbe na djelu akvatorija morskog rezervata. Kapaciteti smještaja u zonama posebnog interesa za Državu (rezidencijalna i posebna ponuda) isključuju se iz planiranih veličina turističke ponude, ali se uzimaju u bilance kao dio funkcionalnog (osobito infrastrukturnog) sustava. Na prostoru Nacionalnog parka isključuje se mogućnost stanovanja i stambene izgradnje, kao i izgradnje drugih privrednih objekata. Unutar površina-zona određenih prema osnovnim uvjetima korištenja i zaštite, ugrađuju se funkcionalni sustavi (lokaliteti i mreže) koji se podređuju osnovnoj namjeni zone i režimu zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti određenih za tu zonu. Članak 8. Unaprjeđenje turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije posjećena područja: Mali Brijun - Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv. Jerolim. Na toj koridoru-liniji osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih atrakcija (tvrđave, arheo­loški i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz glavne pravce kretanja posjetitelja. Posjećivanje treba organizirati tako da se različitim sredstvima i različitim uslugama obuhvate otoci, akvatorij i pojedini atraktivni lokaliteti i to organizirano, na način koji odgovara značajkama prostora i vrsti posjećivanja ili boravka. Glavni ulaz za organizirano posjećivanje NP »Brijuni« određen je u luci Veliki Brijun i privezištu Mali Brijun (uvala Sv. Mikula) s distribucijom plovila prema Programu posjećivanja kojeg treba temeljem ovog Plana izraditi Uprava NP. U tu svrhu ispitat će se optimalni oblici internog prometa posjetitelja kojim bi se uspostavila linija kretanja Veliki Brijun - Mali Brijun plovilima NP (uključujući rješenje kratkog sezonskog prijelaza plovilom, s pristana pored Tisnaca u uvalu Sv. Mikula). Za posebne programe posjećivanja planirano je urediti-proširiti pristan uz Mletački kaštel. Članak 9. Utvrđuje se temeljna organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja: – Izletnički turizam- razgledavanje: - kretanje dnevnih posje­ti­telja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedi­načnim građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama. – Stacionarni turizam na Velikom Brijunu, je u središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta (do 400 smještajnih jedinica - ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s poveća­njem ponude i kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u posto­jećoj luci. Planira se mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku Sv. Jerolim. – Rezidencijalna ponuda obuhvaća sustav korištenja gra­đevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg oblika turističke ponude NP »Brijuni«. – Sustav održavanja i servisiranja obuhvaća građevine i servisne puteve dostave i intervencija, infrastrukturne sustave (cjelovite i pojedinačne za funkcionalne skupine-otoke). Unutarnja ponudbena struktura svake od ovih prostorno funk­ cionalnih cjelina treba se organizirati uspostavljanjem razli­čitih sadržaja i aktivnosti koje bi činile temelj turističke motivacije. Članak 10. Mogućnosti obogaćenja sadržaja i osobitih atraktivnosti NP »Brijuni«: – Uzgoj i čuvanje regionalnih kultura (rekultivacija sadašnjih rasadnika s vrstama istarskog podneblja, osim onog u gospodarskoj zoni). – Posebni klupski centri (golf igralište proširiti i na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama Mletačkog kaštela s uključenjem hotela Franina i Jurina). – Osnaženi konjički centar (tako da zajedno s golfom čini komplementarnu cjelinu). – Stručno-znanstveni i edukativni programi (centar za istraži­vanje mora, ekološki centar za mladež i slično - Mali Brijun). – Program obilaska i proučavanja fortifikacija s pratećim manifestacijama. – Program obilaska i proučavanja sustava starih kamenoloma. – Podmorske aktivnosti i itinereri (arheologija, razgledavanja, snimanja i drugo). – Muzeji i izložbe (prvenstveno u tvrđavi Tegetthoff i Brion Minor). – Priredbe i manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi na Malom Brijunu, na Sv. Jerolim u i ljetna pozornica na Velikom Brijunu). – Posebni zdravstveni program visokog standarda u sustavu hotela. – Kongresni turizam. – Sport i rekreacija na kopnu i u moru (kupanje, golf, tenis, jahanje i drugo). Ovi sadržaji se prostorno i funkcionalno organiziraju prema specifičnostima djelovanja i specifičnostima prostora na kom su smješteni, ali svi zajedno (uključivši i stacionarni turizam) čine integralnu, prepoznatljivu ponudu NP »Brijuna«. Na tvrđavi Tegetthoff zadržava se dio potreban za posebne namjene (vrh tvrđave), a veći dio građevine uključuje se u turističku funkciju (muzej i izložbeni prostor te druge usluge). Safari park i ZOO treba izmjestiti s otoka u prostor Istre, a prostor arboretuma rekultivirati. Članak 11. Sustav prometa dijeli se na eksterni (plovila) i interni (plovila i vozila NP za posjetitelje i osoblje NP »Brijuni«). Naglašava se otočki karakter parka u kojem ravnopravno učestvuje kopneni i akvatorijalni dio te tome primjereni oblici kretanja korištenjem plovila. Posjetiteljski dio zavisi od organizacije itinerera i programa u kojem pomorski dio ima posebno važnu ulogu. Mjesto Fažana određeno je kao glavni receptivni ulaz u NP »Brijuni« (polazišta plovilima za NP su još u Puli i zapadnoistarskim gradovima) i preuzima značajne proširene funkcije koje će utjecati na kvalitetniju sadržajnu strukturu mjesta i značajnije uključivanje u sveukupnu turističku ponudu. Ovakva pozicija mjesta Fažana zahtijeva određenu reviziju dosadašnjih prostornih planova i usmjerenja razvoja, uz revitalizaciju i uključivanje njegove povijesne jezgre, kao i preuređenje i dogradnju turističko-lučkog prihvatnog kompleksa. Kopneni prostor NP »Brijuni« je u pravilu pješačka zona i na toj je osnovi organiziran i cijeli prometni sustav na otočju. Pored linija brijunskog izletničko panoramskog »vlaka« i drugih vrsta vozila za manje posjetiteljske skupine, iznimno je dozvoljen i promet vozila za posebne namjene (opskrbu, vatrogasnim, zdravstvenim, i komunalno-servisnim vozilima i slično). Na prostoru Velikog Brijuna sustavom prometa i programima posjećivanja funkcionalno se odvaja stacionarni turizam (više­dnevni posjetitelji) i koncentrira u dijelovima postojeće i razvojno-planirane središnje zone, kao i na dva izdvojena lokaliteta s vilama i obiteljskim apartmanima, od višestruko brojnijeg izletničkog turizma (poludnevnih i jednodnevnih posjetitelja). Izletnički se turizam na Velikom Brijunu prihvaća na posebno organiziranom i opremljenom prostoru prihvatnog centra u glavnoj luci i na lokaciji Mletački kaštel (u »špici« posjetiteljske sezone) te na Malom Brijunu, odakle se organiziranim stručnim vodstvom upućuju brijunskim panoramskim »vlakom« i drugim vozilima izletničke grupe na programirana razgledavanja. Korisnicima dnevnog izletničkog turizma (prema Pravilniku o unutarnjem redu u NP) se ne omogućava slobodno-individualno kretanje na prostoru NP »Brijuni« osim u određenim zonama, dok su stacionirani posjetitelji-gosti slobodni u korištenju sportsko-rekreacijskih površina i atraktivnih lokaliteta, korištenju pješačkih prometnica, vožnjama biciklima, elektromobilima, posebnim panoramskim izletničkim brodovima i kočijama. Članak 12. Posjetitelji ulaze u NP »Brijune« na mjestima koja su određena kao ulazi. S kopnene strane to je novouređena luka u mjestu Fažana, a morskim putem preko privezišta središnje luke na Velikom Brijunu. Osim središnjeg pristupnog i receptivnog mjesta u glavnoj luci na Velikom Brijunu treba primjereno urediti i ostala pristupna mjesta: – pristan i privez uz Mletački kaštel na Velikom Brijunu za servis (teretna plovila) i posebne programe posjećivanja, – pristan i privez u uvali Sv. Mikula na Malom Brijunu kao prijemno mjesto i polazište za obilazak parka i pristan uz torpednu stanicu ispod tvrđave Brion Minor, – pristaništa na otocima Sv. Jerolim i Kozada za potrebe prijevoza dnevnih izletnika i kupača Posjetiteljski ulazak i obilazak morem NP »Brijuni«, u pravilu se obavlja plovilima Javne ustanove NP ili plovilima drugih vlasnika vezanih koncesijskim ugovorom s JU-NP Brijuni. Prolaz Tisnacem (između Velikog i Malog Brijuna) pruža ograničene mogućnosti plovidbe zbog plitkog mora (2,0-2,5 m dubine). Za organizirano kretanje posjetitelja akvatorijem NP koristit će se morski prolaz između Velikog i Malog Brijuna. Zbog racionalnosti plovidbe (skraćenja plovnog puta), Pravilnikom o unutarnjem redu, regulirat će se da ovaj prolaz služi ribarima iz mjesta Fažana za odlazak do ribolovnih područja zapadno od NP Brijuni. Glavni prilaz sa sjevero-zapadne strane uvali Sv. Mikula je za plovila izletnika iz turističkih mjesta zapadne Istre. Radi olakšanog kretanja posjetitelja na glavnoj posjetiteljskoj liniji i kontroliranog dolaska na Mali Brijun (tvrđava Brion Minor i dr.) treba ostvariti kvalitetan prijevoz odgovarajućim plovilom s Velikog Brijuna na Mali Brijun. Pravilnikom o unutarnjem redu u plovidbenu funkciju bi se uključio i pristan u uvali Kozlac s ciljem produženja glavne posjetiteljske linije prigodom obilaska NP i to na relaciji Veliki Brijun - Sv. Jerolim. Članak 13. Uzgoj divljači uz kontrolu brojnosti u smislu održavanja stabilnosti eko-sistema, uzgoj cvijeća, voća i povrća u posebnim zonama, uzgoj šumskog rasadnog materijala, tradicionalne su aktivnosti koje povećavaju atraktivnost parka i obogaćuju turističku ponudu, pa se i dalje zadržavaju i razvijaju. Članak 14. Razvoj ostale potrebne smještajne turističke ponude (više vrsta kategorija hotela i drugih objekata za različite skupine posjetitelja) i drugih nužnih sadržaja (ugostiteljskih i za prihvat autobusa i osobnih vozila) u širem prostoru NP Brijuni usmjerava se na priobalni kopneni prostor općine Fažana. Budući da je pripadajući priobalni prostor već sada znatno angažiran različitim izgradnjama i planiranim programima raz­voja, ovim Prostornim planom NP »Brijuna« obvezuje se Istarska županija da kroz Prostorni plan Istarske županije (čije donošenje je u tijeku), kroz izmjene i dopune postojećih programa te kroz izradu novih prostornih planova jedinica lokalne samouprave, osigura u obalnom prostoru općine Fažana prostor za glavne prihvatne sadržaje u funkciji NP »Brijuni«. To su prije svega ugostiteljski i informacijski sadržaji, servisne usluge, uređena i čuvana parki­rališta za autobuse i osobna vozila posjetitelja i turistički smješ­tajni kapaciteti. 3.2. Prostor otoka Velikog Brijuna Članak 15. Prostor Velikog Brijuna, s oko 560 ha, je temeljno kopneno područje NP »Brijuni« koje obilježavaju prirodne i kultivirane šume, prirodni zaštićeni prostori, parkovne površine, travnjaci i prirodne ili uređene obale, središnja zona (kao građevna zona), zona rezidencijalne turističke ponude, zona za službe zaštite NP, te pojedinačni lokaliteti posebnih uslužnih i servisnih sadržaja. Članak 16. Središnja zona Velikog Brijuna veličine oko 16 ha predstavlja sada, a ostat će i nadalje glavni prostor za stacionarni turizam, prometno-distributivno središte i glavna uslužna zona za prijem posjetitelja-izletnika. U središnjoj zoni danas ima 20 građevina s oko 39 000 m2 korisnog prostora i 278 turistički korištenih kreveta (u 142 smještajne jedinice u hotelima (Neptun i Karmen) ima 245 kreveta a u 7 smještajnih jedinica u 5 vila (Primorka, Dubravka, Lovorka, Fažanka i Magnolija) još 33 kreveta. U objektu »Jurina« ima još 67 dvokrevetnih soba s oko 130 kreveta (a objekt »Frani na « ima nužne zajedničke sadržaje). Sveukupno u središnjoj zoni i zoni 3 vile (uvala Kozlac) danas ima 216 smještajnih jedinica (»ključeva«) s oko 412 kreveta. Planom je predviđeno kroz graditeljske zahvate (rekonstrukcija, dogradnja ili nužna novogradnja) u središnjoj zoni urediti do najviše 400 smještajnih jedinica (»ključeva«) s najviše 800 kreveta tj. planirano je, kao gornja moguća granica, udvostručenje turističkih smještajnih kapaciteta za višednevne posjetitelje NP »Brijuni«. Uređenje i korištenje središnje zone provodit će se na temelju Stručnih podloga za lokacijsku dozvolu, koje treba temeljiti na konzervatorskoj podlozi s propozicijama za intervencije. Osnovne smjernice: – razinu ponude treba uskladiti s visokom vrijednošću prostora u kojem se nalaze; – profiliranje i/ili specifičnost hotelske usluge prvenstveno razvijati u skladu sa značenjem i fizionomijom Nacionalnog parka (turizam i usluge visoke kategorije). Stručna podloga mora biti utvrđena od strane stručnog tijela Vlade Republike Hrvatske. Stručnu podlogu trebalo bi (optimalno

1. je)izraditi za cijelu središnju zonu, a ako to nije moguće (zbog uvje­ta koncesije), po pojedinim građevnim sklopovima (za gra­đev­ne parcele nekog od šest graditeljskih kompleksa). Članak 17. Organizacija prostora Središnje zone - Svi planirani sadržaji ostvarili bi se u sklopu formiranih cjelina. Pri tom će proširenje građevinskog prostora zauzeti manje površine od povijesne matrice (evidentiranih tlocrta nekadašnjih građevina) radi očuva­nja kasnije formiranih vrijednih parkovnih površina. Obalni potez središnje zone proteže se u dužini od 1200 m s akvatorijem glavne luke koja ima površinu od 5,5 ha. Konsolidacija prostora i funkcija temelji se na sljedećim prostorno funkcionalnim cjelinama: – Obalni potez: atraktivna riva obogaćena sadržajima, hoteli Neptun, Istra, Karmen i mogući novi hotel visoke kategorije koji bi se realizirao u sklopu rekonstrukcije sadašnjeg gospodarskog centra sa svim dodatnim sadržajima. U hotelu Neptun treba osna­žiti sadržaje vezane za kongresni centar s predvidivom temeljitom rekonstrukcijom i djelom dogradnje u funkciji posebnog zdravstvenog programa. Vila Zagorka može se uključiti u sustav ponude hotela. Hotel Karmen potrebno je obogatiti dogradnjom nedos­ta­jućih sadržaja i uklapanjem u sadržajnu ponudu dva postojeća objekta (sadašnji muzej-fotoizložba i vila Marica). – Prostor posebnih sadržaja: cjelina vezana na golf teren, jahting i druge srodne sadržaje (uključuje Mletački kaštel i hotele Jurina i Franina). – Prihvatni, receptivni punkt i distribucija posjetitelja: centralni sklop usluga posjetiteljskom dijelu (prenamjena i uređenje nekih vila). Predlaže se pomak koncentracije funkcija i polazišta turističkog vlaka u dubinu prostora (prema gospodarskoj zoni) i oslobađanje obale za atraktivnije uređenje i prijem gostiju. – Gospodarska zona s pogonskim funkcijama: zonu i funkcije treba kompletno reorganizirati i prostorno definirati prvenstveno na prostoru prema rasadniku, a dio funkcija nužno treba izmjestiti i locirati u naselju Fažani. – Luka: organizirani brodski prijevoz posjetitelja, čarter linije, službene potrebe i dio za privez jahti. Sekundarni prilaz je mol kod Mletačkog kaštela. – Tvrđava Tegetthoff se uključuje u širu sadržajnu cjelinu središnje zone s izložbeno-muzejskim i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima (radi usklađenje s potrebama posebne namjene moguće je dograditi primjereno oblikovanu izvidnu točku). – U širi sustav ulaze i uređene plaže s potrebom rekonstrukcije i primjerenijeg uređenja. Članak 18. Pregled građevina i funkcionalnih cjelina središnje zone (*oznaka za moguće nove sadržaje - nove površine). Na temelju generalnih programskih smjernica utvrđuju se smjernice za grupu građevina-funkcionalne i prostorne cjeline. Građevinsko područje označava površinu postojećih građevina i pripadajući prostor oko građevina s mogućom dogradnjom na temelju stručnih podloga i prema posebnim uvjetima Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu graditeljske baštine. A. Kompleks hotela Neptun-Istra *1. Hotel Neptun *2. Hotel Istra 3. Bazen *3a Zdravstveni turizam 4. Čamčarnica Kompleks obuhvaća prostor veličine oko 1,70 ha i 15 000 m2 postojećeg zatvorenog prostora. Moguće intervencije su prioritetno na adaptacijama u sklopu postojećih gabarita i proširenje-dogradnja postojećih građevina, obogaćenje ponude posebnim zdrav­stvenim programima, rekonstrukcija zatvorenog bazena, or­ga­niziranje posebnih ugostiteljsko-zabavnih sadržaja u objektu čamčarnice te značajnija rekonstrukcija sadašnjeg platoa za prijem jednodnevnih posjetitelja (prostor uz hotel Istra). Optimalnom lokacijom za moguću zdravstvenu ustanovu visoke i specifične razine usluga ocjenjuje se prostor u sklopu središnje zone Velikog Brijuna. Moguća izgradnja takvog sadržaja predlaže se uz hotel Neptun kao dogradnja u sklopu potrebne rekonstrukcije zatvorenog bazena kao jedinstvene funkcionalno-arhitektonske cjeline. Hotel Neptun bi se mogao koristiti za smještaj korisnika usluga takve zdravstvene institucije. Prostor između izgrađene kongresne dvorane i predložene zdravstvene institucije oplemenio bi se formiranjem pješačke šetnice s odre­đenim sadržajima kako bi se hotel funkcionalno, sadržajno i oblikovno zaokružio. Potrebne površine zdravstvenog sadržaja ocjenjuju se do 1600 m2. Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 30 % od tlocrtne površine postojećih objekata. B. Kompleks hotela Karmen *5. Hotel Karmen 6. Muzej (fotoizložba) 7. Vila Marica (nekada Pava) Tri građevine predstavljaju moguću funkcionalnu cjelinu na površini od 1,40 ha s oko 7 500 m2 zatvorenog prostora s mogućnošću manjih intervencija (dogradnje hotela) i uključivanja ostale dvije građevine u hotelsku ponudu (izmještanje muzejskog sadržaja i prenamjena za smještajne, zabavne i druge uslužne sadržaje). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 20 % od tlocrtne površine postojećih objekata. C. Novi hotelski sklop (sada gospodarski sklop) *8. Ugostiteljsko-zabavni i rekreacijski sadržaji *8a Novi hotel (kao mogućnost i nužnost rekonstrukcije i dogradnje gospodarskog centra) 9. Vila Perojka 10. Vila Fažanka Moguća je i nužna kompleksna rekonstrukcija i prenamjena današnjeg gospodarskog sklopa na površini građevne zone od 1,70 ha s 7000 m2 zatvorenog prostora uz mogućnost interpolirane dogradnje kao novi hotelski sklop koji uključuje i dopunske sadržaje u prostorima sadašnjeg gospodarskog dijela (*8) te mogućnost uključenja obalnih vila u ponudu s dodatnih 800 m2 ili eventualno rušenja (zavisno o koncepciji novog hotelskog sklopa kao i ostvarenja primjerene ekspozicije prema obali). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 100 % od tlocrtne površine postojećih objekata (nova gradnja unutar postojeće građevne linije). D. Kompleks posebnih sadržaja 11. Mletački kaštel 12. Hotel Jurina 13. Hotel Franina Tri građevine čine cjelinu s površinom zone od 1,80 ha, i oko 6000 m2 zatvorenog prostora predvidivo za sklop posebnih sadržaja vezanih uz golf (Mletački kaštel-klub, smještaj u rekonstruiranim hotelima). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 80% od tlocrtne površine postojećih objekata. E. Izletnička prihvatno raspodjelna zona 14. Kompleks srednjovjekovne kule (kula donžon i ljetnikovac - ugostiteljstvo) 15. Vila Magnolija 16. Etnografski muzej 17. Vila Zagorka *18. Glavna stanica izletničkog vlaka i ljetna pozornica kao prostor s osnovnim informacijama o NP. Zona se formira kao zaokružen ambijent zadržavanja i usluga izletnicima. Pretežita funkcija: uslužni kompleks za izletnike površine oko 1,70 ha. (Crkve: Sv. German i Sv. Rok) F. Upravno-servisna i gospodarska zona 19. Vila Borika, 20. Administrativna zgrada -vila, 21. Komunalni objekti i servisi, 22. Prostor nekadašnjeg zoološkog vrta, 23. Zimski vrt (VR-1 oranžarij i VR-2 rasadnik) Funkcija kompleksa s površinom od 1,30 ha: glavni upravni, pogonski i servisni sadržaji koji nužno moraju ostati na otoku (dio funkcija smjestiti u Fažani). Prostor nekadašnjeg ZOO-a koristiti za zabavno-ugostiteljske i rekreacijske sadržaje kao i u funkciji rekreacijskog jahanja (eventualno zasipavanja nekih nastambi i uređenje prostora za kočije i sl.). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 10 % od tlocrtne površine postojećih objekata. G. Glavna luka s uređenom obalom i pristaništima Glavna prihvatna-ulazna luka u središnjoj zoni Velikog Brijuna, površine oko 5,50 ha zaštićenog akvatorija i oko 800 m uređene obale, namijenjena je pristajanju posjetiteljskih brodova JU-NP »Brijuni«, brodova organiziranog koncesijskog čarter prijevoza, za privez manjeg-ograničenog broja većih nautičkih plovila i drugih plovila (sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i određenjima sezonskog korištenja prostora i plovidbenom redu). Moguća je rekonstrukcija pristana uz Mletački kaštel u funkciji povećanja prihvatnih kapaciteta i bolje organizacije priveza svih vrsta posjetiteljskih plovila. Ovaj pristan ima zadaću da u ljetnim posjetiteljskim »špicama« rastereti glavnu luku, jer bi s njega bio organiziran odlazak posjetiteljskih grupa brodovima do Fažane i prema drugim turističkim mjestima. Ovaj pristan će služiti i za promet teretnih vozila (trajekt u funkciji NP). Na potezu obale od hotela Karmen do Mletačkog kaštela planirano je uređenje plaže i parkovnog prostora. Članak 19. Građevine i cjeline izvan središnje zone s kojom su najneposrednije funkcionalno povezane. 24. Tvrđava Tegetthoff (vidikovac, izložbeni i muzejski prostor (muzej NP »Brijuna«), priredbe, ugostiteljsko- zabavni sadržaji i kontrolna točka za morski prostor). 25. Plaže i uređeno kupalište (od glavne luke do uvale Veriga). Glavno kupalište na mjestu starog kupališta treba obnoviti, urediti i opremiti ugostiteljsko-sanitarnim sadržajima i ukloniti neprimjerene objekte i sadržaje. 26. Tenis igrališta s nužnim pratećim sadržajima. Članak 20. Prostor bivše rezidencijalne zone određuje se kao zona rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim uvjetima. Članak 21. Prostor bivše zone posebne namjene na poluotoku Peneda određuje se za zonu posebne turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se u posjetiteljske programe. Članak 22. Prioriteti uređenja Središnje zone Za zonu glavnog prihvata posjetitelja i koncentracije turistič­kih funkcija predlaže se: – sadržajno upotpunjavanje: prodaja prospekata, karata, suvenira; informacije, obavješćivanje; organizacija (izbor obilaska, razgledanja, smještaja); ugostiteljska ponuda i sl., te definiranje prostora prijema izletnika (preoblikovanje sadašnjeg okupljališta u luci uključivši i dogradnje hotela Istra), – uvlačenje-pomak izletničkog receptivno-distribucijskog sklo­pa u dubinu prostora, izmještanje glavne postaje vozila za obilazak otoka čime se oslobađa prostor za kvalitetniju organizaciju obalnog dijela, – oblikovno unapređenje parternog uređenja i parkovnog zelenila među građevinama, – treba osigurati nužni sanitarni blok, u sklopu uređenja hotela »Karmen«, za nautička plovila izvan glavne posjetiteljske sezone (kojima će biti dozvoljen privez sukladno Pravilniku o unutarnjem redu), – sanirati i urediti oštećene i neuređene dijelove luke i zaštit­nog lukobrana, – za sve postojeća hotelske kapacitete treba odmah započeti s projektima rekonstrukcija i uređenja temeljem posebnih programa u svrhu podizanja kvalitete ponude, novih sadržaja, i kvalitetnijeg arhitektonskog oblikovanja, uključujući prioritetno interijere i nove tehnologije, – izraditi projektnu dokumentaciju za cjelovitu rekonstrukciju infrastrukturnih sustava, osobito odvodnje, opskrbe vodom, opskrbe energijom (za centralnu zonu u sklopu cjelovitog rješenja za nacionalni park), – izvršiti zaštitu od propadanja nekorištenih objekata. 3.3. Prostor otoka Malog Brijuna Članak 23. Organizacija prostora slijedi fizionomske cjeline različitog stupnja očuvanosti prirode i povijesne graditeljske baštine: – veće prirodne zone: pretežito makija sa šumskim površina­ma borove kulture i crnikove panjače, te djelom livada (garig ljepivog baršina, fratarski papar) i prirodnog kamenjara. – kultivirani krajobraz: pretežito zelene površine u sklopu kojih se nalaze pojedinačni objekti - lokaliteti s građevinama pod režimom kultiviranih-neizgrađenih površina (parkovne površine oko uvale i tvrđave, kupališna obala, vrt, kamenolom), – građevna struktura; tvrđava Brion Minor i središnji posjetiteljski prostor u uvali Sv. Mikula s preuređenim-rekonstruiranim građevinama bivše vojarne i kompleksom »Siemens«, prostor budućeg ekocentra na poziciji baterija- zapad, – akvatorij: uvala Sv. Mikula i obalno more. Članak 24. Na temelju glavnih značajki otoka posjećivanje treba zasnivati na obnovi i korištenju nekoliko postojećih građevnih sklopova, u prvom redu tvrđave Brion Minor s pripadajućim dijelovima-baterijama obrambenog sustava i bivše »Siemensove« radionice. Dosadašnja zapuštenost i isključenost iz funkcija nalažu hitne intervencije s ciljem sanacije stanja i uključivanja otoka Mali Brijun u ukupnu i specifičnu ponudu cjelokupnog područja NP Brijuna kojom bi se postiglo: – bolje mogućnosti prihvata očekivanog broja izletnika NP »Brijuni« (planirano i do 200 000 godišnje - u nastupajućim godinama - najveći posjetiteljski kapacitet utvrditi posebnom znanstveno-stručnom studijom) i time bolje raspodjele vršnih izletničkih opterećenja, – snažan poticaj za optimalnu gospodarsku revitalizaciju velike tvrđave, uz procjenu postizanja najboljih učinaka ponude s minimalnim financijskim ulaganjem, – bolje uključivanje cijelog prostora otoka Mali Brijun u sustav posjećivanja i time širenje izletničke ponude, s više programa za posjetiteljske grupe različitih interesa u razgledavanju posebnih atrakcija NP. Članak 25. Okosnicu posjetiteljske zone (središnja zona u uvali Sv. Mikula) čini obalna linija s prihvatnim platoom i građevinama (neki objekti bivše vojarne kao prijemno uslužni sklop i eventualno zgrada »Siemens«), te pristupna cesta-staza-aleja do tvrđave Brijun Minor. Posebni posjetiteljski programi organiziraju se iz ove središnje zone do ostalih lokaliteta na otoku (ekocentar, druge građevine sustava tvrđave) kao pješačke ture, odnosno kao organizirani pomorski prijevoz do glavne luke na Velikom Brijunu ili luke mjesta Fažana. Na otoku Mali Brijun ne predviđa se izgradnja novih kapaciteta niti izgradnja nautičke luke (marine). Mreža pojedinačnih uslužnih mjesta obuhvatila bi prvenstveno tvrđavu Brijun Minor, kao glavnu posjetiteljsku atrakciju, a tek zatim i ostale vojne utvrde i zanimljive lokalitete. Za receptivno-informativne i ugostiteljske sadržaje na obali, u uvali Sv. Mikula, uredilo bi se neke od objekata bivše vojarne (istočne, dok bi zapadne trebalo srušiti). U sklopu bivšeg »Siemens« servisa moguće je urediti i tehnički muzej. Lokacija »Siemens« ima znatno nepovoljnije mikro-klimatske uvjete od prostora građevina bivše vojarne, pa o tome treba voditi računa prigodom određenja sadržaja koji bi se na njoj mogli smjestiti. Tvrđavu Brijun Minor treba prioritetno urediti za razgledavanje, te ju opremiti s nužnim ugostiteljskim i informacijskim sadržajima. Postupno bi se tvrđava uredila kao izložbeni prostor za muzej vojnih i tehnoloških eksponata, kao prostor za posebne manifestacije (moguće uređenje gledališta), te uključila u program posjećivanja »sustava pomorske pojasne fortifikacije Pula«. Tvrđava može primiti značajan dio specifične masovne ugostiteljske ponude parka, sa svim osobitostima samog prostora. Prilaz izletničkim plovilima i prihvat posjetiteljskih grupa bio bi prvenstveno u uvali Sv. Mikula na dva postojeća pristana (i eventualno nužni plutajući vez). Izuzetno atraktivan pomorski pristup Malom Brijunu moguće je ostvariti privezom uz torpednu stanicu ispod same tvrđave sa sjeverne strane. Sadašnji pristan moguće je dograditi, pa treba tu lokaciju analizirati s gledišta mogućeg širenja prihvatnih točaka i maritimnih uvjeta. Za posebne posjetiteljske programe i grupe, osobito u glavnoj sezoni, treba u cilju najkraćeg povezivanja Malog i Velikog Brijuna na poziciji zapadno od Tisnaca urediti privez za mala plovila za ostvarivanje najkraće plovidbene rute. Prostor Malog Brijuna namijenjen je, pored ostalog, za kupanje posjetitelja NP te je planirano uređenje plaža za tu namjenu u cilju dopune osnovne posjetiteljske ponude. Članak 26. Utvrđuju se prostorne i funkcionalne cjeline s osnovnim uvjetima korištenja kao osnova za izradu parcijalnih dokumenata (projekti, planovi uređenja, stručne podloge za lokacijsku dozvolu) prema kartografskom prikazu br. 1. Članak 27. Zone građevina Označene zone odnose se na postojeće građevine koje je moguće obnoviti i prenamijeniti s nužnim zahvatima rekonstruk­cije u postojećim gabaritima, te na okolni pripadajući prostori u funkciji namjene građevine (otvoreni prostor, terase, odmorišta, staze u pretežito parkovnom i prirodnom ambijentu okoliša). 1. Tvrđava Brion Minor (Veliki For) – povijesna građevina (kompleks) s početka 20. st. najveća tvrđava obrambenog sustava Pule. – Površina zone 3 ha, površina tvrđave u okviru zidina 2,4 ha. – Namjena: informativne izložbe o NP, muzej vojnog tvrđav­skog sustava Pule, restoran, klubovi, dvorane i otvoreni prostor za posebne priredbe. – Mogućnost manjih smještajnih kapaciteta specifične ponude vezanih uz posebne istraživačke programe. – Prioritetni radovi (s trajnim aktivnostima na obnovi tvr­đave): sanacija, popravci kritičnih mjesta, konzervacija, raščiš­ća­vanje prostora i osposobljavanje tvrđave za razgledavanje, a manjeg dijela za nužno ugostiteljstvo, informacije o NP »Brijuni« i prezentacija povijesti tvrđave. 2. Zgrada »Siemens« radionica – povijesni objekt u sklopu sustava tvrđave iz 1886. g. – Površina zone 0,5 ha (uključujući okolni pripadajući prostor, terasu, zelenilo), građevina s atrijem 1000 m2 bruto. – Namjena: za nužne servisne službe Malog Brijuna i eventualno informacijsko-distributivno mjesto za izletnike, tehnički muzej (dio izložaka iz tvrđave) s nužnim uslugama i organizacijom izleta za posebne grupe. – Zgradu treba kompletno obnoviti i adaptirati po kriterijima obnove povijesnih-zaštićenih građevina s mogućnošću manje dogradnje nužnih sadržaja. – Prioritet: sanacija građevine (obnova krovišta), uređenje okoliša i infrastrukture. 3. Građevine sustava tvrđave (3, 3a, 3b, 3c) – povijesne građevine fortifikacijskog sustava (baterije, rampa za torpeda, uređaji) – Namjena: razgledavanje ostalih dijelova obrambenog sustava tvrđave za posebne grupe, – Artiljerijska baterija 3 (Mali For) s početka 20. st. uredila bi se kao posjetiteljski lokalitet, – Lokacija 3a uredila bi se kao obalni posjetiteljski lokalitet s mogućim pristanom-molom (ispitati mogućnost pristajanja plovila i na ovoj lokaciji kao sjeverni prilaz velikoj tvrđavi). – Artiljerijska baterija 3b (sjeverozapadno) zajedno s neka­daš­njim kamenolomom uredila bi se kao posjetiteljski lokalitet. – Prioritet: radovi raščišćavanja, konzerviranja i sanacije od propadanja. 4. Zona artiljerijske baterije - zapad – povijesna građevina u sustavu tvrđave. – Površina zone s objektima: 1,5 ha. – Namjena: kompleks ekocentra (danas nekoliko prizemnih objekata, dio urediti kao prostorije za smještaj i radni dio) s pratećim površinama, manjim rekreacijskim prostorom i plažom. – Prioritet: raščišćavanje, sanacija, uređenje nužnih prostorija. 5. Zgrade bivše vojarne u uvali Sv. Mikula: (3 istočna prizemna objekta, od sadašnjih 7 na obali) – Površina cca - 300 m2 u obalnoj prijemnoj zoni. – Namjena: uslužni i gospodarski sadržaji, sanitarije, smještaj domara (rekonstrukcija). – Prioritet: osposobljavanje jedne (istočne) građevine i sanitarnog čvora za prijem posjetitelja, ispitati mogućnost upotrebe ostalih zgrada ili uklanjanje. 6. Ostale manje građevine: istražiti prije određivanja funkcija. – Prioritet: sanacija od propadanja, zaštita u sklopu čuvanja baštine (obalne građevine), dio zgrada i ostataka ukloniti nakon provedene valorizacije. Članak 28. Uređene površine s funkcijama Označene površine imaju osnovi karakter pješačkih površina obalnog poteza (ili plaža) s bogatim parkovnim zelenilom. A. Glavna prihvatna obalna površina – uređena obalna površina, produžetak glavne staze do tvrđave i pozicije »Siemens«. – Površina: 1,0 ha. – Namjena: mol-pristanište plovila, prostor okupljanja i organiziranog prijevoza posjetitelja, šetalište, ugostiteljstvo na otvorenom. – Prioritet: raščišćavanje i uklanjanje ostataka uređenja bivše kasarne i osposobljavanje pristana za prijem izletničkih plovila s turističkim grupama. B. Obalni kupališni potez – B-1 manja uređena plaža u uvali, uređeno parkovno zaleđe sa stazama i površinama za odmor: dužina obale oko 250 m. – B-2 glavna plaža na otoku sa sanitarnim čvorom, povezana stazama s uvalom Sv. Mikula i mogućnošću prilaza posjetiteljima iz Tvrđave i kompleksa »Siemens«, zadržavanje prirodnog ambijenta. Dužina obale 800 m. – B-3 lokalna plaža ekocentra (prilaz stepeništem) – Prioriteti: uređenje pristupnih staza i sanitarnog čvora. C. Rekreacijska površina – U sklopu ekocentra (uređena postojeća igrališta, bez proši­renja). Članak 29. Kultivirane, pretežito parkovne površine Označene površine imaju pretežit parkovni karakter s prostorom za zadržavanje posjetitelja, ukupnih površina oko 5,0 ha. Parkovne površine – PK-1 park u sklopu glavnog prihvatnog platoa s objektima (nekadašnje kasarne), uređen za šetalište, odmorište, površine 2,0 ha, – PK-2 park u sklopu sjevernog podnožja tvrđave, s izlazom posjetitelja na lijepu prirodnu obalu, površina 0,5 ha. – PK-3 park u sklopu kompleksa »Siemens« (uz zadržavanje prirodne vegetacije), površina 0,5 ha – PK-4 park na sadašnjem platou (rekultivacija erozijom ugrožene površine - bivša poljoprivredna površina). Vrt Kamenolom – (uređen za posjećivanje) u sklopu posjetiteljskog lokaliteta 3b. Članak 30. Pretežito prirodne površine Označene pretežito prirodne površine odnose se na maksimalno zadržavanje i očuvanje prirodne strukture (vegetacija, kamenjar), bez gradnje novih građevina i drugih zahvata u prostor. Postojeći vrijedni objekti se zadržavaju i omogućava se njihovo razgledavanje kao izdvojenih lokaliteta. Ukupna površina oko 95,0 ha. Šume, makija, livade i kamenjar – PR-1 borova šuma, površina oko 9,0 ha. – PR-2 makija i šuma crnikove panjače s livadama i obalnom vegetacijom (sanacija platoa - rekultivacija) – PR-3 šuma crnikove panjače, makija i ostala vegetacija, (zonu treba istražiti s gledišta evidentiranja i zaštite kulturne baštine). Prirodna obala – Ukupna dužina oko 8,28 km i površina naročito pogodna za kupanje oko 1,50 ha Članak 31. Prateće građevine i površine Označene pozicije odnose se na građevine i uređaje u funkciji pomorskog prometa. Temeljni princip pomorskog prijevoza posjetitelja na otok Mali Brijun je što kraće vrijeme zadržavanja plovila-brodova u uvali Sv. Mikula, a za vrijeme čekanja posjetitelj­skih grupa brodove-plovila vezati u glavnoj luci mjesta Fažana. (Pravilnikom o unutarnjem redu treba odrediti optimalne sezonske i izvan sezonske uvjete plovidbe i pristajanja). pristani – pr-1 glavni pristan za plovila NP koja prevoze posjetitelje na glavnoj liniji Veliki Brijun-Mali Brijun, – pr-2 sekundarni pristan za organizirani posjet plovila s koncesijom prijevoza, – pr-3 sezonski pristan u podnožju tvrđave uz torpednu stanicu (moguće povremeno pristajanje-iskrcaj brodova u turi razgledavanja, potrebna nužna rekonstrukcija) plutajuće privezište – omogućavanje priveza manjeg broja izletničkih brodova i nautičkih plovila, na kraće i ograničeno vrijeme staze – ukupna dužina oko 5,0 km. – Glavna staza (»Siemens«-obala Sv. Mikula - Tvrđava i obala - ekocentar) šireg profila za servisna i dostavna vozila i moguće malo vozilo za posebne posjetiteljske grupe). – Ostalo pješačke staze u prirodnom ambijentu. Članak 32. Prioriteti i mjere Kvalitetnije uključivanje otoka Malog Brijuna u sustav posje­ćivanja NP »Brijuni« zahtijeva odgovarajuće zahvate obnove i rekonstrukcije objekata i parternih površina. Prioritetno treba obaviti radove na omogućavanju većeg prihvata posjetitelja, raščiš­ćavanju staza i površina, saniranju i zaštiti tvrđave, uređenju prih­vatnog platoa i saniranju zgrade »Siemens« od propadanja uz osiguranje nužnih posjetiteljskih usluga. Pregled potrebnih radova: – utvrditi i organizirati raznolike plovidbene linije radi kvalitetnog posjetiteljskog komuniciranja između Velikog i Malog Brijuna, – urediti pristanišne obalne prostore sukladno povećanim potrebama organiziranog posjeta, – očistiti i urediti posjetiteljske staze, – izraditi plan postupne obnove i aktiviranja tvrđave te započeti s obnovom i uređenjem u dijelu sanacijskih radova i osposobljavanja minimalnih prostora za uslužne sadržaje, – osposobiti jedan objekt bivše vojske za kvalitetniji smještaj domara i nužnih servisa, te ispitati mogućnost zadržavanja, adaptacije i prenamjene ostalih objekata ili njihovo uklanjanje. – izraditi plan postupne obnove i aktiviranja radionice »Siemens«, te započeti s obnovom, – izraditi program korištenja ostalih postojećih građevina u funkciji provedbe posebnih posjetiteljskih programa i ekoloških programa (eko-centar), – provesti dodatna prioritetna istraživanja i dokumentiranje prirodnog, povijesnog i kulturnog nasljeđa, Za konačno oblikovanje posjetiteljske komponente treba izraditi program posjećivanja otoka u sklopu Programa posjećivanja Nacionalnog parka »Brijuni«. U tom programu osobitu pažnju treba posvetiti povezivanju Velog i Malog Brijuna u jedinstvenu posjetiteljsku turu, sadržajima tvrđave i korištenju akvatorija uvale Sv. Mikula. Nakon utvrđivanja razmještaja osnovnih sadržaja i funkcija potrebno je izraditi rješenje opskrbe vodom i energijom, odvodnje i postupanja s otpadom. U prvoj fazi izvršiti nužne popravke i sanaciju kritičnih mjesta infrastrukture. 3.4. Prostor otoka Sv. Jerolim Članak 33. Otocima Sv. Jerolim i Kozada (Kotež) dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenog tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP. Polazište za uređenje prostora je podjela otoka na dvije režim­ske cjeline: jedna sa strožom zaštitom vegetacije i kulturnih vrijednosti a druga u funkciji masovnijeg korištenja sadržaja rek­reacije, uključujući i obale namijenjene kupanju. Ponudu je moguće obogatiti rekreacijskom i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima u tri vrijedna postojeća, u budućnosti rekonstruirana i uređena objekta. Treba očuvati-urediti prirodne i kulturno-povijesne dijelove uključujući i rekultivaciju kamenoloma kao moguću posjetiteljsku (osobito edukativno-znanstvenu) atrakciju i prostor manifestacija. Osobito se naglašava potreba sanacije većeg dijela otoka uslijed dosadašnjeg neodgovarajućeg korištenja i zapuštenosti prostora ranijih funkcija (kamenolomi) kao i nužnost obnove -rekultivacije zelenih površina uz očuvanje preostalih prirodnih cjelina. Od postojećih objekata zadržavaju se tri lokacije kamenih i kvalitetnih građevina koje se mogu uklopiti u buduću ponudu otoka. Postojeći pristan treba rekonstruirati zbog maritimnih uvjeta, izloženosti strujama i klimatskim prilikama. Članak 34. U dimenzioniranju posjećivanja i pratećih sadržaja uključiti širu, time i relativno »otvorenu« rekreacijsku i kupališnu funkciju za potrebe Pule. Međutim prihvatni kapacitet otoka a osobito plaža je mali (1,5 km obale od čega je posebno pogodno za plažu svega oko 600 m). Stoga se mora računati na unutarnji dio otoka koji kapacitetom dopunjava obalnu liniju. Zbog navedenog, korištenje se prvenstveno postavlja u kontekst ponude parka s odgo­varajućim režimom kontroliranog posjećivanja pa tako i u rekreacijske svrhe. Osim slobodne rekreacije posjetitelja parka otok može izvan sezone pružiti usluge vježbališta i treninga športskih skupina. Rekreacijsku funkciju moguće je dopuniti uključivanjem otoka Kozada u cjelovitu ponudu ovog dijela parka. Dominantno kultivirani ambijent s tragovima ljudskog djelovanja sustavno bi se uredio temeljem glavnih fizionomskih i funkcionalnih značajki: – Zone vegetacije: pretežito parkovne površine s dijelovima prirodne vegetacije u kojima se ne planiraju sadržaji i koje se čuvaju kao temeljna krajobrazna struktura (šumske cjeline, pov­ršine vrijedne vegetacije, kamenjar, prirodna obala, kultivirane parkovne površine uključujući i dio kamenoloma)-namijenjene posjećivanju-obilasku i šetnjama uz potrebne mjere zaštite. – Zona posjećivanja i rekreacije: slobodne uređene površine s pratećim sadržajima (građevine s uslužnom namjenom, rekreacijske površine, kupališni pojas uz more, uređeno parkovno zelenilo s funkcijama na otvorenom). Članak 35. Zone građevina Označene zone građevina određene su kao prostorne i funk­cionalne cjeline za organizaciju predviđenih funkcija (građevine i okolni pripadajući prostor). Gabarit građevina se zadržava kao postojeći ili omogućava povećanje prema smjernicama za svaku cjelinu posebno. 1. Središnji prijemno uslužni kompleks – Površina zone 0,27 ha, tlocrtna površina građevina oko 250 m2. – Moguća dogradnja i formiranje snažnijeg sklopa koji bi obuhvatio sve pogonske funkcije i usluge (ugostiteljstvo, terase, prijem, informacije, prodaju) ali i dio zatvorenih prostora za potrebe zabave i rekreacije (sanitarije, klupske prostorije, trim kabinet, zabavni sadržaji i slično). – Prioritet: uklanjanje montažnih građevina, sanacija terena, uređenje prostora za prijem posjetitelja. – Za konačnu funkciju treba pripremiti detaljan program i projekte rekonstrukcije i dogradnje novih sadržaja. 2. Zgrade za smještaj (dvije građevine i pripadajuća terasa-zdenac) – Površina zone 0,07 ha, građevine p+1, 500 m2. – Namjena: apartmani, klub, terasa. – Prioritet: uređenje u predviđenoj funkciji. – Građevine se t se zadržavaju u postojećim gabaritima i oblikovanju. 3. Vidikovac (prostor i građevina na gornjem platou) – Površina zone koja obuhvaća i okolni park, ostatke crkvice i arheološki lokalitet je 0,28 ha, građevina oko 350 m2. – Namjena: specijalistički restoran, terasa, park, vidikovac. – Prioritet: sanacija od propadanja, uređenje okoliša, priprema dokumentacije za privođenje konačnoj namjeni. – Građevina se zadržava u postojećim gabaritima i oblikovnim karakteristikama. 4. Plažni ugostiteljski lokalitet (manja građevina i terasa) – Nova prizemna građevina u funkciji plaže maksimalne površine 100 m2 (ugostiteljstvo, sanitarije i terasa). Članak 36. Uređene površine s funkcijama Označene površine odnose se na slobodan prostor uređen za okupljanje posjetitelja (središnje okupljalište, rekreacijski prostor-tereni, bazeni, igrališta, te obala namijenjena kupanju). A. Središnji prihvatni plato – okupljalište posjetitelja – Površina 0,15 ha – Popločena površina uz mol, okupljanje posjetitelja, odmo­rište, informacijska ploča. B. Kupališna obala – Prirodna obala, sanitarije i usluge u posebnoj građevini. – Dužina obale ukupno 600 m, površina s unutarnjim pripadajućim površinama 1,8 ha. C. Športsko rekreacijski i zabavni prostor: – Površina 1,5 ha, pretežito ozelenjen otvoreni prostor, – C-1 parkovno zelenilo s manjim igralištima, – C-2 središnji prostor športskih terena, – C-3 bazeni i ljetna pozornica. Članak 37. Kultivirane pretežito parkovne površine Označene površine odnose se na uređen parkovni prostor sa stazama i uređajima za odmor i rekreaciju (manji uređaji, igrališta) i oslanjaju se na veće funkcionalne sklopove, te predstavljaju prijelaz iz zone objekata u prirodni ambijent. Uređeno parkovno zelenilo s manjim sadržajima – Ukupna površina 1,3 ha. – PK-1 park uz centralni uslužni objekt, terasa, stolni tenis, kuglanje na otvorenom, – PK-2 park uz objekt 2. -manji rekreacijski uređaji, mini golf, – PK-3 park-zaštitno zelenilo plaže s odmorištem i šetalištem. Kamenolomi – KA-1 Uklapanje u ambijent bazena i ljetne pozornice. – KA-2 Očuvani ostaci kamenoloma kao ambijentalna i povijesna atrakcija – (razgledavanje, dio u funkciji rekreacije i priredbi). Članak 38. Prirodne, pretežito zelene površine Označene površine odnose se na zone vrijedne vegetacije i preostalog prirodnog ambijenta koji se štite. Šumsko zelenilo, makija, kamenjar – PR-1 kompaktna šumska površina s osobitom pažnjom na očuvanjem borove šume (uklanjanje ostataka ljetovališta i rekultivacija tog dijela uklapanjem u prirodni ambijent), – PR-2 površina pretežito makije s dijelovima vrijedne vegetacije, – PR-3 površina trave ampelodezme. Prirodna obala Prateće građevine i površine Pojedinačni objekti i uređaji pratećih funkcija zone osnovne namjene. – prateći otvoreni ugostiteljski lokalitet – pješačke staze ukupne dužine oko 2300 m – pristan, – svjetionik, – generator (uklanja
2. se)– plinska stanica (rekonstrukcija u sklopu uređenja zone-objekta br. 1.). Članak 39. Prioriteti i mjere S ciljem bržeg i kvalitetnijeg uključivanja u ukupnu ponudu nacionalnog parka potrebo je: – odmah ukloniti nekvalitetne i napuštene objekte bivšeg odmarališta kao i sve samostalne gradnje i dogradnje u zoni pristana, – pristupiti izradi rješenja opskrbe vodom i energijom, od­vod­nje i postupanja s otpadom, – ukloniti koze s otoka a u šumi provesti sanitarne radove, te očistiti šetnice i rekultivirati prostor s dominacijom prirodne komponente, – urediti pristan; osigurati odgovarajuće sadržaje za prihvat posjetitelja u postojećim, – rekonstruiranim zgradama u zoni obale-pristana. Ocjenjuje se da građevine uz obalu mogu vrlo brzo, uz male intervencije, uči u sustav ponude i prijema posjetitelja. 3.5. Prostor otoka Kozada Članak 40. Otok Kozada treba uključiti u sustav posjećivanja Nacionalnog parka. Na otoku se nalaze ostaci bivših vojnih objekata u devastiranom stanju. Dio tih građevina može se preurediti i uključiti u specifične oblike ugostiteljske ponude u funkciji dnevnih posjetitelja. Nužno je urediti i sanitarni čvor. Otok bi mogao preuzeti rekreacijske funkcije parka i to u sustavu otoka Sv. Jerolim kao otvoreniji i pristupačniji prostor. Potrebni su detaljni snimci vegetacije otoka i građevina te izrada programa sadržaja u građevinama, kao i programa uređenja slo­bod­nih površina. 4. Uvjeti utvrĐivanja infrastrukturnih sustava u prostoru i postupanje s otpadom 4.1. Prometni sustav Članak 41. Na kopnenom obalno dijelu Istre (Fažana-Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP »Brijuni« bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno- -spomeničkih vrijednosti. Posjećivanje Nacionalnog parka vrši se isključivo organiziranim prijevozom plovilima. Terminal za prijem posjetitelja s kopna je Fažana gdje treba urediti odgovarajuće parkiralište za osobna vozila i autobuse te daljnju distribuciju posjetitelja prema programima. Opće smjernice u odnosu na interni promet u nacionalnom parku su sljedeće: – prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš; – u pojedinačnim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju biciklom, jahanje, vožnju kočijama, veslanje, jedrenje; – servisni promet cestovnim vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a prednost dati opskrbi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl., odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama). Članak 42. U funkciji posjetiteljskog prometa morem određuju se lučice-pristani na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel), na Malom Brijunu i otocima Sv. Jerolim i Kozada. Ostali pristani su u sklopu zona posebnih uvjeta korištenja (zona rezidencijalnog turizma i zona posebne turističke ponude). Sustav prometnica na otocima čine asfaltirane staze i staze na kojima je moguć servisni promet i promet posjetiteljskog vozila, staze u prirodi od prirodne podloge te pješački trgovi i proširenja uz objekte obrađene u kamenu kao sastavni dio pojedinih funkcionalnih sklopova. 4.2. Vodoopskrbni sustav Članak 43. Vodoopskrbni sustav NP »Brijuni« utemeljen je na planiranom broju svih vrsta budućih korisnika prostora, vršnim opte­rećenjima i propisanim obilježjima pitkih voda, a priključen je na postojeći vodoopskrbni sustav Vodnjan-Fažana. Planom razvoja istarskih vodovoda predviđena je opskrba NP »Brijuni« iz dva vodoopskrbna sustava: