(1)Kulturna vijeća (u da­lj­njem tekstu: Vijeća) osnivaju se pri Ministarstvu kulture za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaga­nja ci­ljeva kulturne politike i mjera za ­njezino provođe­nje, a posebice predlaga­nja programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, te radi ostvariva­nja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donoše­nje odluka važnih za kulturu i umjetnost.

(2)U ostvariva­nju zadaća iz stavka

1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć ministru kulture pri donoše­nju i provedbi godiš­njih i dugoročnih programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i ­njihovo financira­nje, suodlučuju o utvrđiva­nju kulturne politike i u tu svrhu daju stručne podloge i miš­lje­nja Ministarstvu kulture i ministru, predlažu ministru kulture upućiva­nje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za pokreta­nje postupka za donoše­nje posebnog zakona o osniva­nju zaklade ili fundacije za određeno područje kulturnog i umjetničkog stvaralaš­tva, te obav­ljaju i druge poslove predviđene ovim Zakonom koji pridonose ostvare­nju zadaća iz stavka
2. ovoga članka.

(3)Rad Vijeća je javan. Javnost rada Vijeća osiguravaju pred­sjednici vijeća i za to su odgovorni. Članak 2.

(1)Kulturno vijeće može se osnovati i za područje pojedine županije i grada.

(2)Akt o osniva­nju vijeća iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo županije, odnosno grada, te se ­njime utvrđuju zadaće, način rada i odlučiva­nja vijeća sukladno ovom Zakonu. PODRUČJA DJELOVANJA VIJEĆA Članak 3.

(1)Pri Ministarstvu kulture osnivaju se Vijeća za: – film i kinematografiju, – glazbu, – scenske umjetnosti, – likovne umjetnosti, – arhitekturu i urbanizam, – k­njigu i nakladništvo, – medijsku kulturu.

(2)Hrvatsko muzejsko vijeće, Hrvatsko k­njižnično vijeće, Hrvatsko arhivsko vijeće i Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, uz djelokrug utvrđen posebnim zakonima, imaju i djelokrug Vijeća utvrđen ovim Zakonom. SASTAV VIJEĆA Članak 4.

(1)Vijeća imaju predsjednika i šest članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici iz područja umjetnosti i kulture koji svojim dosadaš­njim dostignućima i poznava­njem problema vezanih za utvrđiva­nje i provedbu kulturne politike mogu doprinijeti ostvare­nju ci­ljeva zbog kojih je pojedino Vijeće osnovano.

(2)Predsjednik Vijeća i ministar kulture mogu pozivati pojedine umjetnike i kulturne djelatnike da sudjeluju u radu pojedinih sjednica Vijeća bez prava odlučiva­nja.

(3)U radu Vijeća sudjeluju bez prava odlučiva­nja i dužnosnici i drugi djelatnici Ministarstva kulture zaduženi za područje rada pojedinog Vijeća. IZBOR ČLANOVA VIJEĆA Članak 5.

(1)Ministar kulture pokreće postupak izbora članova Vijeća iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona pozivom institucijama i udrugama te pojedinim umjetnicima i kulturnim djelatnicima iz područja umjetnosti i kulture da podnesu pisane i obrazložene prijedloge osoba za izbor članova Vijeća s područja kulture i umjetnosti kojima se bave. Rok za podnoše­nje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana od dana poziva.

(2)Na teme­lju prispjelih prijedloga ministar kulture predlaže Vladi Republike Hrvatske sastav pojedinih Vijeća. Uz prijedloge kandidata prikup­ljene na način iz stavka 1. ovoga članka, ministar kulture može predložiti jednoga kandidata za sastav pojedinog Vijeća.

(3)Ako ministar kulture smatra da predloženi kandidati ne omogućuju primjereni sastav nekog Vijeća, može ponoviti kandidacijski postupak ili pozvati subjekte iz stavka 1. ovoga članka da dopune svoje prijedloge. Ponav­lja­nje kandidacijskog postupka ili dopunu prijedloga ministar može zatražiti samo jedanput.

(4)Predsjednika i članove Vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članak

1. Sastav kulturnih vijeća iz članka
2. ovoga Zakona, postupak izbo­ra, imenova­nja i razrješe­nja članova vijeća utvrđuje predstav­ničko tijelo županije, odnosno grada. MANDAT ČLANOVA VIJEĆA Članak 7.

(1)Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na četiri godine, tako da se svake dvije godine imenuje polovica članova Vijeća.

(2)Predsjednik i članovi Vijeća mogu biti razriješeni i prije isteka mandata na prijedlog ministra kulture ako je ­njihov rad u Vijeću ili javno djelova­nje takvo da ih čine nedostojnima za rad u Vijeću ili ako su osuđeni za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora, kao i na pisani zahtjev predlagate­lja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU Članak 8.

(1)Nacionalno vijeće za kulturu utvrđuje prijedlog Nacionalnog programa kulture, usklađuje rad Vijeća, te pomaže ministru kulture pri utvrđiva­nju i provedbi kulturne politike.

(2)Nacionalno vijeće za kulturu čine predsjednici Vijeća iz članka 3. ovoga Zakona. Na prijedlog ministra kulture Nacionalno vijeće za kulturu bira svoga predsjednika.

(3)Ministar kulture može za članove Nacionalnog vijeća za kulturu imenovati do pet istaknutih kulturnih djelatnika ili umjetnika.

(4)Odredbe članka

1. i
2. ovoga Zakona odgovarajuće se primje­njuju na rad Nacionalnog vijeća za kulturu. ADMINISTRATIVNI POSLOVI Članak
3. Administrativne, tehničke i druge potrebne poslove za Vijeća iz članka
4. ovoga Zakona, kao i za Nacionalno vijeće za kulturu obav­lja Ministarstvo kulture, a sredstva za ­njihov rad osiguravaju se u državnom proračunu. ODLUČIVANJE VIJEĆA Članak 10.

(1)Vijeća donose odluke većinom glasova od ukupnog broja svojih članova.

(2)Vijeća donose poslovnik o svom radu. IZUZEĆE ČLANA VIJEĆA OD ODLUČIVANJA Članak 11.

(1)Član Vijeća koji je neposredno osobno zainteresiran za donoše­nje odluke o nekom pita­nju može sudjelovati u raspravi o tom pita­nju, ali je izuzet od odlučiva­nja.

(2)Smatra se da je član Vijeća neposredno osobno zainteresiran za donoše­nje odluke o nekom pita­nju, ako se ono odnosi na umjetnički ili kulturni projekt u kojemu osobno sudjeluje.

(3)Odredbe stavka

1. i
2. ovoga članka ne odnose se na glasova­nje o godiš­njim ili dugoročnim planovima i projektima, ako je rasprava o pojedinačnom pita­nju koje je dio tih planova i projekata provedena uz izuzeće zainteresiranoga člana Vijeća. NACIONALNI PROGRAM KULTURE Članak 12.

(1)Vijeća iz članka 3. ovoga Zakona utvrđuju prijedlog pro­jek­ta razvoja i teme­ljnih općih ci­ljeva kulturne politike, svako Vijeće za svoje područje, kao prijedlog dijela Nacionalnog programa kulture. Nacionalni program kulture donosi se u pravilu za desetogodiš­nje razdob­lje i predstav­lja dugoročni program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. Projekt Nacionalnog programa obuhvaća programske, infrastrukturne i finacijske prioritete, prijedlog potrebnih zakonodavnih promjena kao i nosite­lje i okvirne rokove ostvariva­nja ci­ljeva kulturne politike, te druga važna pita­nja.

(2)Pri izradi Nacionalnog programa kulture Ministarstvo kulture Vijećima pruža financijske i druge potrebne podatke i analize, a po potrebi pribav­lja i miš­lje­nje drugih ministarstava i tijela o pita­njima iz ­njihova djelokruga. Ministarstvo kulture upoznaje Vijeća s financijskim i drugim mogućnostima ostvariva­nja planiranog projekta.

(3)U tijeku izrade programa koji se realiziraju zajedno s jedinicama lokalne i područne (re­gionalne) samouprave, Vijeća provode s ­njima potrebne dogovore. Jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave projekte ili ­njihove dijelove u koje su uk­ljučene prihvaćaju u svojim nadležnim tijelima, a po pribav­ljenom miš­lje­nju vijeća iz članka 2. ovoga Zakona.

(4)Ministar kulture, na teme­lju projekata koje su izradila pojedina Vijeća, a utvrdilo Nacionalno vijeće za kulturu, predlaže Vladi Republike Hrvatske da utvrdi prijedlog Nacionalnog programa kulture i uputi ga Hrvatskom saboru na donoše­nje. Nacionalni program kulture objav­ljuje se u »Narodnim novinama« i obvezuje Ministarstvo kulture i druga državna tijela, te jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave u dijelu kojim su one uk­lju­čene u ­nje­govu provedbu. DUGOROČNO UGOVARANJE PROGRAMA Članak 13. Ministarstvo kulture i jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave u dijelu u kojemu su uk­ljučene u Nacionalni program kulture, ugovaraju s institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama (kazalištima, k­njižnicama, muzejima i galerijama, orkestrima, festivalima, producentima filmova i multimedijalnih projekata, nakladnicima i sl.), a koje su nosite­lji pojedinih aktivnosti vezanih za provedbu Nacionalnog programa kulture, način provedbe i potrebna financijska sredstva, u pravilu za četiri godine unaprijed, ovisno o prirodi projekta. DAVANJE MIŠLJENJA O GODIŠNJIM PROGRAMIMA Članak 14.

(1)Vijeća daju ministru kulture miš­lje­nje o godiš­njem programu javnih potreba u kulturi, uk­ljučujući godiš­nje programe pojedinih korisnika sredstava državnog proračuna, te o iznosu sredstava koja je Ministarstvo kulture namijenilo za pojedini program.

(2)Ministar kulture obavezno razmatra miš­lje­nja Vijeća prije konačnog utvrđiva­nja godiš­njih programa i sredstava za ­njihovo financira­nje sredstvima državnog proračuna, kao i prilikom izmje­ne programa ili financijskog plana.

(3)U slučaju kada ministar kulture ne uvaži miš­lje­nje Vijeća dužan je pisano obrazložiti razloge neuvažava­nja i dostaviti ih nadležnom Vijeću.

(4)Ministar kulture nije obavezan tražiti miš­lje­nje Vijeća pri donoše­nju odluka o potporama kulturnim programima koje u pojedinačnom iznosu ne prelaze iznos od 100.000,00 kuna, a u ukupnom zbroju jednu desetinu cjelokupnog iznosa namije­njenog za financira­nje kulturnih programa u toj godini. POTICANJE HRVATSKOG STVARALAŠTVA I AFIRMACIJA NOVIH KULTURNIH VRIJEDNOSTI Članak

1. Vijeća posebno razmatraju mjere za potica­nje hrvatskoga kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u području svoje nadležnosti i za afirmaciju novih kulturnih vrijednosti, te ministru kulture predlažu mjere za ­njihovo unapređe­nje u okviru Nacionalnog programa kulture i u sklopu godiš­njih programa pojedinih korisnika sredstava državnog proračuna. Članak
2. Vijeća u svojem području djelova­nja pozornost posvećuju afirmaciji kulturno-umjetničkog amaterizma kao posebnog i nezamje­njivog oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva, osobito u nekim područjima iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona. MEĐUNARODNA KULTURNA SURADNJA Članak 17.

(1)Vijeća u svom radu posebnu pozornost posvećuju afirmaciji hrvatskoga kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u inozemstvu, kao i mjerama koje omogućuju hrvatskoj javnosti da se upoznaje s priznatim vrijednostima i suvremenim strem­lje­njima u umjetnosti i kulturi drugih naroda.

(2)Polazeći od kulturno-umjetničkih potreba nacionalnih ma­njina i potreba razvoja međunarodne surad­nje na području kulture, Vijeća u svom radu potvrđuju načela multikulturalnosti. SAVJETODAVNA DJELATNOST Članak 18.

(1)Vijeća na zahtjev ministra kulture rasprav­ljaju o pojedinim pita­njima s područja kulture i umjetnosti i o ­njima daju ministru miš­lje­nja i prijedloge.

(2)Vijeća mogu raspraviti pita­nja s područja kulture i umjetnosti iz svoga područja i o zak­ljučcima i prijedlozima izvijestiti ministra kulture. PRIJELAZNA ODREDBA Članak 19.

(1)Ministar kulture dužan je u roku od mjesec dana od dana stupa­nja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak izbora članova Vijeća, te osigurati da se Vijeća imenuju i konstituiraju najkasnije u roku od šest mjeseci od stupa­nja na snagu ovoga Zakona.

(2)U roku od mjesec dana od proteka roka iz stavka 1.ovoga članka, ministar kulture predložit će predsjednika Nacionalnog vijeća za kulturu i sazvati prvu sjednicu toga Vijeća.

(3)Radi provođe­nja odredbe članka

1. ovoga Zakona tri člana svakoga Vijeća u prvom sazivu imenovat će se na dvije godine. Stupa­nje Zakona na snagu Članak
2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-01/00-01/02 Zagreb,
3. svib­nja
4. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. Zakon, NN 53/2001-844 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 53/2001 Broj dokumenta u izdanju: 844 Donositelj:Hrvatski sabor Datum tiskanog izdanja: 13.6.
5. ELI: /eli/sluzbeni/2001/53/844 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
6. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.