Pravilnik o postupku utvrđivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti (DUS) biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o postupku utvrđivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti (DUS) biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava NN 63/2001 (13.7.2001.), Pravilnik o postupku utvrđivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti (DUS) biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 1031 Na temelju članka 18. stavak 6. Zakona o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« br. 131/97. i 62/00) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK o postupku utvrĐivanja prepoznatljivosti, ujednaČenosti i postojanosti (DUS) biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivaČkog prava I. OPĆI PODACI Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuje se postupak i način ispitivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti (u daljnjem tekstu: DUS) novih biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava, te vrijeme dostave reprodukcikskog materijala (sjemena ili sadnog materijala) u svrhu DUS ispitivanja. II. POSTUPAK ISPITIVANJA Članak 2. Postupak DUS-ispitivanja nove sorte obuhvaća ispitivanje sorti u pokusnom polju i laboratoriju, koje se izvodi po opće važećim postupcima i metodama sukladno vodičima i zahtjevima Međunarodne Konvencije za zaštitu novih biljnih sorti (u daljnjem tekstu: UPOV-Konvencija). Tehnička uputstva za vrste za koje Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi DUS ispitivanja, se objavljuju u službenom glasilu Zavoda. DUS-ispitivanja sorti u pokusnom polju i laboratoriju izvodi Zavod ili stručna institucija (u daljnjem tekstu: izvoditelj), koju određuje Zavod. Za provođenje DUS-ispitivanja nove sorte Zavod može odrediti izvoditelja i u stranoj zemlji, potpisnici međunarodnih sporazuma odnosno konvencija, koje je potpisala odnosno k njima pristupila Republika Hrvatska, međutim samo u slučaju, ako je izvoditelj za tu namjenu već imenovan od nadležnog ureda za zaštitu novih biljnih sorti u toj državi. U slučaju DUS- ispitivanja nove sorte u stranoj zemlji Zavod mora prethodno utvrditi, da su agroekološki uvjeti u zemlji, gdje će se ispitivanja obaviti, usporedivi s agroekološkim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Međusobne obveze, prava i način suradnje između Zavoda i izvoditelja određuju se ugovorom. Zavod dostavlja izvoditelju kopiju tehničkog upitnika i prijavu za zaštitu nove sorte. Članak 3. U slučaju, kada Zavod za neku novu sortu u Republici Hrvatskoj odnosno u zemlji potpisnici UPOV Konvencije, ne može odrediti izvoditelja DUS-ispitivanja, na zahtjev Zavoda, podnositelj zahtjeva sam ili netko drugi uz njegovo ovlaštenje organizira DUS-ispitivanje nove sorte. U slučaju kada ne postoji praktično iskustvo u DUS ispitivanju za određenu vrstu, a ni tehnička uputstva u nekoj drugoj zemlji Zavod priprema tehnička uputstva za DUS-ispitivanje nove sorte sukladno principima u općem uputstvu. Zavod je dužan informirati UPOV o pripremljenim tehnčkim uputstvima. Također, Zavod mora objaviti tehnička uputstva i odobriti izvoditelja prije provođenja DUS ispitivanja nove biljne sorte. Članak 4. Zavod obavještava podnositelja zahtjeva o izvoditelju DUS-ispitivanja, o potrebnoj količini i kvaliteti sjemena ili sadnog materijala za DUS-ispitivanje, o adresi na koju se dostavlja materijal te o roku dostave. Podnositelj zahtjeva dužan je osigurati svu potrebnu dokumentaciju kada se ispitivanje izvodi izvan zemlje. U slučaju kada se koristi pravo prvenstva, a prvi zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava u prvoj zemlji prijavljivanja je odbijen ili povučen, sjeme ili sadni materijal za DUS-ispitivanje mora biti dostavljen u roku od od šest mjeseci za poljoprivredno bilje i u roku od godinu dana za drveće i vinovu lozu od dana odbijanja ili povlačenja u prvoj zemlji prijavljivanja. Članak 5. Sjeme ili sadni materijal za DUS-ispitivanje dostavlja se netrenirano, izuzev ukoliko institucija koja provodi ispitivanje traži ili dozvoli tretiranje. Ukoliko je tretiranje obavljeno, o tome se dostavlja informacija. Članak 6. DUS-ispitivanje novih sorti u pokusnom polju traje najmanje 2 godine odnosno 2 vegetacijske sezone. Ispitivanje može biti produženo i na treću godinu u slučaju potrebe potvrđivanja prepoznatljivosti. DUS-ispitivanje se provodi na jednom pokusnom mjestu. U slučaju kada se jedno važno svojstvo sorte ne može ispoljiti na toj lokaciji, sorta može ispitivana na dopunskoj lokaciji. U pokus za DUS-ispitivanje uključene su nove sorte (u daljnjem tekstu: sorte kandidati) i sorte referentne kolekcije. Sorte kandidati se upoređuju sa sortama u referentnoj kolekciji u svrhu utvrđivanja prepoznatljivosti. Referentne kolekcij sačinjavaju: 1. sorte u proizvodnji u Republici Hrvatskoj, 2. druge opće poznate sorte koje se nalaze u proizvodnji sličnih podneblja, 3. slične sorte koje navede prijavljivač, 4. u slučaju hibrida sve opće poznate roditeljske linije, 5. druge sorte u ispitivanju, 6. sorte primjeri iz UPOV-og uputstva. Članak 7. Sorta je definirana svojim svojstvima i ta svojstva su osnova za izvođenje DUS-ispitivanja. DUS-ispitivanjem utvrđuju se ona svojstva nove sorte (navedena u tehničkim uputstvima), koja su bitna za utvrđivanje prepoznatljivosti tj. razlikovanje jedne sorte od druge, te utvrđivanje ujednačenosti i postojanosti, ne uzimajući u obzir svojstva za gospodarsku vrijednost. Nakon prve godine ispitivanja izvoditelj pokusa daje prethodno izvješće o rezultatima ispitivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti i moguće probleme u izvođenju pokusa. Obrazac prethodnog izvješća (PI-DUS) tiskan je uz ovaj Pravilnika i njegov je sastavni dio. Nakon završnog ispitivanja (druge godine) Zavod daje konačno izvješće o ispitivanju prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti, koje se temelji na upov-om modelu, ukoliko je pozitivno, sadrži opis sorte u anexu. Obrazac konačnog izvješća (I-DUS) tiskan je uz ovaj Pravilnika i njegov je sastavni dio. Izvoditelj pokusa dužan je, nakon završenog DUS-ispitivanja, u što kraćem roku dostaviti Zavodu izvješća i opis sorte, ukoliko Zavod sam nije izvoditelj. III. NAČIN DUS-ISPITIVANJA Članak 8. Način DUS-ispitivanja novih biljnih sorti temelji se na vizuelnom ocjenjivanju te na mjerenju određenih svojstava sorte. Zbog utjecaja čimbenika okoline koji, u većoj ili manjoj mjeri, mogu modificirati ekspresiju genetski uvjetovanih kvalitativnih i kvantitativnih svojstava, u pravilu utvrđuju se ona svojstva, na koje čimbenici okoline najmanje utječu. Spisak svojstava, koja se utvrđuju za vrstu ili biljnu skupinu, naveden je u tehničkim uputstvima, koje objavljuje Zavod u službenom glasilu. Tehnička uputstva za pojedine vrste ili biljne skupine temelje se na UPOV-im uputstvima. U tehničkim uputstvima su naznačena obvezna i dopunska svojstva. Podnositelj zahtjeva može putem pismenog prijedloga s obrazloženjem tražiti da se utvrde i dodatna svojstva. Zavod donosi odluku da li će se i koja dodatna svojstva utvrditi. Članak 9. Mjerenje svojstava i vizuelno ocjenjivanje svojstava u postupku DUS-ispitivanja nove sorte odnose se na kvalitativna i kvantitativna svojstva. Kvalitativna svojstva su ona koja se utvrđuju na osnovu stanja ili stupnja ekspresije svojstva. Svojstva se odražavaju nevezano, prekinuto. Stanja ili ekspresije svojstva se određuju stupnjem ekspresije. Broj stupnjeva ekspresije nije ograničen. Stupanj ekspresije pojedinog svojstva određuje se usporedbom sa sortama-primjerima i sličnim sortama. Kvantitativna svojstva su ona koja se mjere i pokazuju neprestanu varijabilnost od jedne krajnje granice do druge. Broj stupnjeva ekspresije kod kvantitativnih svojstava je određen. Kvalitativna svojstva se u pravilu ocjenjuju vizualno, a kvantitativna mjerenjem. Ako je mjerenje kvantitativnih svojstava, naročito senzorički kao što su okus ili miris, vrlo zahtjevno, ta svojstva mogu se iznimno utvrđivati kao kvalitativna na temelju ocjenjivanja. Članak 10. Stupnjevi ekspresije kvalitativnih i kvantitativnih svojstava se izražavaju u brojevima. Svako svojstvo utvrđuje se posebno. Kvantitativna svojstva mogu se kombinirati (npr. odnos između duljine i širine). Kombinirana svojstva moraju biti razmatrana na isti način kao i sva ostala svojstva. Članak 11. Dvije sorte su prepoznatljive, ako je razlika između njih: q utvrđena na barem jednom pokusnom mjestu. q očita, te q postojana. Članak 12. Razlika između dvije sorte u slučaju pravih kvalitativnih svojstava je očita, ako se svojstvo odražava u dva različita stupnja ekspresije tog svojstva. Kod drugih svojstava, koja možemo promatrati kao kvalitativna, kod utvrđivanja prepoznatljivosti u obzir uzimamo moguće odstupanje u razlici između sorata uvažavajući godinu ili pokusno mjesto. Članak 13. U slučaju utvrđivanja prepoznatljivosti kod mjerenih kvantitativnih svojstava, razlika između dvije sorte se smatra očitom, ukoliko se odgovarajućom statističkom metodom utvrdi na nivou 1% vjerovatnoće. Članak 14. Kada je kvantitativno svojstvo, koje se obično određuje na temelju ocjenjivanja, jedino svojstvo za utvrđivanje prepoznatljivosti, u slučaju dvojbe određuje se također mjerenjem. Za utvrđivanje očite prepoznatljivosti sorte koristi se i direktno uspoređivanje sa sličnom sortom. Kod takvih uspoređivanja razlike između dviju sorti bilježi se odmah, dok je razlika vidljiva, odnosno dok se može izmjeriti. Članak 15. Razlika je postojana, ako ima jednak predznak u dvije uzastopne, ili u dvije od tri vegetacijske sezone. Za potvrđivanje postojanosti ta razlika se mora ponoviti u narednom pokusu, a najbolji način je u direktnom poređenju. Broj slučajeva mora osigurati istu statističku vjerojatnost utvrđene razlike, kakvu bi dobili mjerenjem toga svojstva. Članak 16. Ako su kod više pojedinačno ocijenjenih svojstava razlike između dviju sorti očite, za utvrđivanje prepoznatljivosti može se koristiti kombinacija podataka o tim svojstvima. U tom slučaju treba osigurati da je stupanj pouzdanosti, usporediv sa stupnjevima dobijenim iz članaka 14., 15. i 16. ovoga pravilnika. Članak 17. Sorta mora biti dovoljno ujednačena uz uvažavanje posebnosti koje su posljedica značajki njezinog razmnožavanja. Da bi se sorta smatrala ujednačenom, varijacija koju pokazuje sorta u zavisnosti od sistema oplemenjivanja i pojave atipičnih biljaka uslijed slučajnih miješanja, mutacija ili drugih uzroka mora biti ograničena na potrebnu razinu za točan opis, utvrđivanje prepoznatljivosti i osiguranja postojanosti. Ovo zahtjeva određenu toleranciju prisutnosti atipičnih biljaka koja će se razlikovati u zavisnosti od sistema razmnožavanja. Članak 18. Za sorte, koje se razmnožavaju vegetativno i samooplodne sorte maksimalno dozvoljeni broj atipičnih biljaka u zavisnosti od veličine uzorka je sljedeći: Broj biljaka u uzorku Maksimalni broj atipičnih biljaka Manje ili 5 6 – 35 36 – 82 83 – 137 0 1 2 3 Veličina uzorka za pojedine biljne vrste je različita, a određena je u tehničkim uputstvima za DUS ispitivanje. Članak 19. Kod pretežno samooplodnih sorti koje nisu u potpunosti samooplodne, s njima se postupa na isti način. One zahtijevaju veću toleranciju i veći dozvoljeni maksimalni broj atipičnih biljaka, te se broj koji je naveden u tablici, za biljke koje se razmnožavaju vegetativno i samooplodne biljke, udvostručuje. Članak 20. Stranooplodne sorte uključujući i sintetske sorte uglavnom pokazuju širu varijaciju unutar sorte nego što je to kod smooplodnih sorti i ponekad je vrlo teško razlikovati atipične biljke. Stoga nije moguće definirati fiksnu toleranciju, nego se koristi limit relativne tolerancije u uspoređivanju s već poznatim komparirajućim sortama. U slučaju mjerenih svojstava računa se da je stranooplodna sorta neujednačena, ako njihova varijabilnost prelazi prosječnu varijabilnost tih svojstava kod sorta-primjera i sličnih sorti više od 1,6 puta. Ocijenjena svojstva uspoređuju se na isti način kao i mjerena svojstva. Broj biljaka koje su naizgled različite od drugih biljaka te sorte ne smije na nivou od 5% vjerojatnosti znatno prelaziti broj takvih biljaka kod sorti primjera i sličnih sorti. Članak 21. Jednostruki hibridi se posmatraju kao pretežno samoplodne sorte iz članaka 20. ovoga Pravilnika. Druge kategorije hibrida posmatraju se vezano za biljnu vrstu i metode oplemenjivanja. Dozvoljena odstupanja za pojedine vrste hibrida vezano za biljnu vrstu i metode oplemenjivanja objavljuju se u tehničkim uputstvima za DUS-ispitivanja. Članak 22. Postojanost sorte utvrđuje se tako, da se pažljivo prati održavanje sorte u sljedećim godinama ispitivanja prema prvoj godini ispitivanja odnosno prema uzorku koji se nalazi na čuvanju u Zavodu. Postojanost sorte utvrđuje se s manjom pouzdanošću nego prepoznatljivost ili ujednačenost. Uglavnom, kada ispitani uzorak pokaže ujednačenost, materijal se može smatrati i postojanim. Ukoliko je potrebno, postojanost se može utvrditi usporednom sjetvom novog uzorka i uzorka koji se nalazi na čuvanju u Zavodu u svrhu potvrde da li i jedan i drugi uzorak pokazuju ista svojstva. Članak 23. Zavod u službenom glasilu objavljuje tehnička uputstva za DUS-ispitivanje za pojedinu biljnu vrstu najkasnije 30 dana od predaje prvog zahtjeva za zaštitu sorte navedene biljne vrste. Tehnička uputstva se temelje na opće važećim međunarodno priznatim tehničkim uputstvima za DUS-ispitivanje UPOV-im uputstvima. Do objavljivanja tehničkih uputstava za DUS-ispitivanje koriste se opće važeća i međunarodno priznata tehnička upustva za DUS-ispitvanja UPOV-a upustva. Članak 24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/01-01/75 Urbroj: 525-1-01-1 Zagreb, 25. lipnja 2001. Ministar mr. sc. Božidar Pankretić, v. r. Obrazac PI-DUS Prethodno izvješće o DUS-ispitivanju 1. Upisni broj ureda koji izvještava 2. Naručilac ispitivanja 3. Upisni broj naručioca 4. Oplemenjivačka oznaka 5. Datum podnošenja zahtjeva u zemlji naručioca 6. Podnositelj zahtjeva (ime i adresa) 7. Zastupnik ili punomoćnik (ime i adresa) 8. Naziv vrste, kojoj sorta pripada/latinski 9. Naziv vrste, kojoj sorta pripada/hrvatski 10. Naziv sorte 11. Oplemenjivač (ime i adresa) 12. Izvoditelj pokusa 13. Područje pokusa i mjesto 14. Vremensko razdoblje pokusa 15. Datum i mjesto izdavanja prethodnog izvješća 16. OPĆI PODACI
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.