Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-891/1998 od 12. srpnja 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-891/1998 od

1. srpnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-891/1998 od
3. srpnja
4. NN 67/2001 (24.7.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-891/1998 od
5. srpnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1114 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu sudac Jasna Omejec, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu ustavne tužbe B. M. iz Z., koje­g zastupa punomoćnica S. M.-P., odjetnica iz Z., na sjednici održanoj dana
7. srp­nja
8. godine, donio je s­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju:
9. presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3698/1997-4 od
10. lip­nja
11. godine;
12. rješe­nje Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo, klasa: UP/II-943-04/96-01/249, urbroj: 514-02-03-04/1-97-2 od
13. siječ­nja
14. godine;
15. rješe­nje G. Z., Gradskog ureda za gradite­ljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područni odjel T., klasa: UP/I-943-04/96-01/02, urbroj: 251-05-19-96-13 od
16. rujna
17. godine. II. Predmet se vraća G. Z., Gradskom uredu za gradite­ljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područni odjel T., na ponovni postupak Obrazlože­nje
18. Ustavna tužba podnijeta je u svezi s odlukama nazna­če­nim pod točkom I. izreke. Navedenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske odbijena je u upravnom sporu tužba pod­nosite­lja izjav­ljena protiv rješe­nja tijela drugog stup­nja, kojim je odbijena ­nje­gova žalba izjav­ljena protiv rješe­nja G. Z., Gradskog ureda za gradite­ljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područnog odjela T., klasa: UP/I-943-04/96-01/02, urbroj 251-05-19-96-13 od
19. rujna
20. godine. Ovim je rješe­njem odbijen zahtjev podnosite­lja za ponište­nje pravomoćnog rješe­nja o eksproprijaciji G. Z., Komiteta za prostorno uređe­nje, komunalne i stambene poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne i stambene poslove, klasa: 465-07/88-01/17, urbroj: UP/I-2207-05-03-88-3 od
21. lip­nja
22. godine, kojim su podnosite­lju u potpunosti eksproprirane nekretnine izgrađene na kč.br. 1521/2 površine 165 čhv. i upisane u zl.ul. br. 616 k.o. V. (po novoj izmjeri dio kč.br. 3892/1 k.o. R.).
23. Podnosite­lj ustavne tužbe smatra da su osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka
24. Ustava Republike Hrvatske. U obrazlože­nju ustavne tužbe podnosite­lj ističe da su u kon­kretnom slučaju ispu­njene zakonom propisane pretpostavke za ponište­nje rješe­nja o eksproprijaciji nekretnina. Iznosi da se u postupku eksproprijacije nije donosilo posebno rješe­nje o prestanku prava korište­nja na zem­ljištu pa, iako su eksproprirani objekti srušeni i iako nije moguć povrat u prijaš­nje sta­nje, da je trebalo uvažiti ­nje­gov zahtjev i poništiti rješe­nje o eksproprijaciji. Ustavna tužba je osnovana.
25. Prema odredbi članka
26. stavka
27. Zakona o izvlašte­nju (»Narodne novine«, broj 9/94 i 35/94), na zahtjev prijaš­nje­g vlasnika poništit će se pravomoćno rješe­nje o eksproprijaciji i zahtjev će se riješiti prema odredbama tog Zakona ako je eksproprijacija izvršena na teme­lju propisa o eksproprijaciji koji su stupili na snagu poslije
28. ožujka
29. godine, te ako korisnik eksproprijacije u roku od dvije godine od dana stupa­nja na snagu Zakona o izvlašte­nju ne dovrši grad­nju objekta ili izvede radove radi kojih je nekretnina eksproprirana. U provedenom upravnom postupku utvrđeno je da su pod­nosite­lju izvlaštene nekretnine na zem­ljištu u društvenom vlas­ništvu na kojem je podnosite­lj imao pravo korište­nja u smislu ta­da važeće odredbe članka
30. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zem­ljišta (»Službeni list FNRJ«, br. 52/58). Tijekom postupka također je utvrđeno da nekretnine koje su eksproprirane, na predmetnom zem­ljištu više ne postoje, te da korisnik eksproprijacije nije izgradio niti je počeo graditi objekt radi koje­g je eksproprijacija izvršena. S obzirom na ovako utvr­đeno či­njenično sta­nje, osporenom presudom izraženo je pravno shvaća­nje prema kojem, budući da nekretnina koja je bila predmet eksproprijacije u naravi više ne postoji, nema uvjeta za po­nište­nje rješe­nja o eksproprijaciji u smislu odredbe članka
31. zakona o izvlašte­nju.
32. Odredba članka
33. stavka
34. Ustava jamči pravo vlas­ni­štv­­a, a ograniče­nje ili oduzima­nje vlasništva, prema Ustavu je iznimka (članak
35. Ustava) i može se ostvariti samo pod Ustavom i zakonom propisanim pretpostavkama. Ustav Republike Hrvatske ukinuo je dualizam vlasništva, a načelo jednovrsnosti vlasništva i načelo jedinstvenosti nekretnine, među teme­ljnim su načelima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Na­rod­ne novine«, broj 91/96). U smislu navedenih načela, već je i Zakonom o preuzima­nju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91 – članak 9.), koji je stupio na snagu
36. listopada
37. godine, riječ »korište­nja« zamije­njena s riječju »vlasništva«, čime se društveno vlasništvo zem­ljišta pretvorilo u pravo vlasništva vlasnika zgrade, a Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj: U-I-46/1994 (»Narodne novine«, broj 92/94) ukinuo dio članka
38. stavka
39. preuzetog Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je glasio: »dok ona postoji«, što se odnosilo na pravo korište­nja zem­ljišta dok na tom zem­ljištu postoji zgrada u privatnom vlasništvu. Jedan od razloga zbog kojih je Ustavni sud navedenom odlukom ukinuo dio tada važeće zakonske odredbe, bio je i taj što je tom odredbom dolazilo do prestanka prava vlasništva zem­ljišta bez naknade i u slučaju kad su vlasnici tog zem­ljišta bili prijaš­nji vlasnici nacionaliziranog ili na drugi način oduzetog zem­ljišta, a koji su prestankom postoja­nja zgrade gubili i pravo vlasništva zem­ljišta. Zbog navedenih razloga, Ustavni sud ne prihvaća prav­no shvaća­nje izraženo u osporenoj presudi.
40. Kako u konkretnom slučaju nije ostvarena svrha eksproprijacije, odnosno izvlašte­nja, te su ispu­njene i druge pretpostav­ke za ponište­nje pravomoćnog rješe­nja o eksproprijaciji, propisane odredbom članka
41. stavka
42. Zakona o izvlašte­nju, Ustavni sud je utvrdio da osporena presuda, kao i rješe­nja upravnih tijela koja su prethodila ­njezinom donoše­nju, nisu na zakonu osnovani, čime je podnosite­lju povrijeđeno ustavno pravo na koje u tužbi ukazuje.
43. Stoga je, teme­ljem odredbe članaka
44. i
45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno kao u izreci. Broj: U-III-891/1998 Zagreb,
46. srp­nja
47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Suda dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 67/2001-1114 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 67/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1114 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.7.
48. ELI: /eli/sluzbeni/2001/67/1114 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.