← Hrvatska

Pravilnik o materijalnoj odgovornosti osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama Republike Hrvatske

Pravilnik o materijalnoj odgovornosti osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o materijalnoj odgovornosti osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama Republike Hrvatske NN 73/2001 (17.8.2001.), Pravilnik o materijalnoj odgovornosti osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama Republike Hrvatske MINISTARSTVO OBRANE 1261 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o obrani (»Narodne novine« broj 74/93 - pročišćeni tekst 57/96, 31/98, 78/99 i 16/01), a u svezi s člankom
  3. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 23/95, 33/95, 105/99 i 128/99), ministar obrane donosi PRAVILNIK O MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI OSOBA NA SLUŽBI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE I. TEMELJNE ODREDBE Članak
  4. Ovim Pravilnikom uređuje se postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti, nadležnost za odlučivanje o materijalnoj odgovornosti i način naknade štete osoba na službi u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo obrane) i oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: oružane snage). Članak
  5. Osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama dužna je nadoknaditi štetu koju tijekom obavljanja službe i u svezi s obavljanjem službe nanese Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjom nepažnjom (u daljnjem tekstu: štetnik). Štetnik je i osoba koja više nije na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama ako je štetu prouzročila za vrijeme službe. Članak
  6. Štetnik odgovara samo za stvarnu štetu. Pod stvarnom štetom podrazumijeva se nestanak, oštećenje, uništenje ili kvar na pokretnim i nepokretnim stvarima, imovinskim pravima i novčanim sredstvima te ostaloj imovini na uporabi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama (u daljnjem tekstu: imovina) koji su nastali kao posljedica nepravilna rukovanja, čuvanja ili održavanja. Članak
  7. Visina štete određuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine odnosno materijalnog sredstva u vrijeme kada je šteta počinjena, odnosno ako je stvar u međuvremenu popravljena ili zamijenjena, prema cijeni popravka odnosno cijeni novonabavljene stvari. Nadležne uprave Ministarstva obrane obvezne su do kraja siječnja tekuće godine donijeti cjenike na temelju kojih se određuje visina štete iz stavka
  8. ovoga članka te ih tijekom godine dopunjavati i usklađivati s cijenama na tržištu i davati upute u svezi sa smanjenjem vrijednosti imovine, odnosno materijalnih sredstava zbog redovite uporabe. II. OVLASTI ZA ODLUČIVANJE O MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI Članak
  9. Zapovjednici samostalne bojne, njima ravne ili više razine u kojima je počinjena šteta ovlašteni su odlučivati o materijalnoj odgovornosti za štete u iznosu do 2.000,00 kuna. Članak
  10. Zapovjednici zbornog područja, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatskog vojnog učilišta i Zapovjedništva za obuku ovlašteni su odlučivati o materijalnoj odgovornosti za sve štete počinjene u zapovjedništvima, te za štete u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna koje su počinjene u podređenim postrojbama, ustanovama i zapovjedništvima. Članak
  11. Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga ovlašten je odlučivati o materijalnoj odgovornosti:
  12. za sve štete počinjene u ustrojstvenim cjelinama Glavnog stožera oružanih snaga,
  13. za štete počinjene u pristožernim postrojbama u iznosu većem od 2.000,00 kuna,
  14. za štete počinjene u oružanim snagama u iznosu većem od 20.000,00 kuna. Članak
  15. Načelnici uprava Ministarstva obrane ovlašteni su odlučivati o materijalnoj odgovornosti za štete u iznosu do 2.000.00 kuna koje su počinjene u njihovim ustrojstvenim cjelinama. Za štete u iznosu većem od 2.000.00 kuna ovlašten je odlučivati tajnik ministarstva, odnosno nadležni pomoćnik ministra obrane. Članak
  16. Zapovjednici samostalne bojne, njima ravne ili više razine, zapovjednici zbornih područja, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatskog vojnog učilišta i Zapovjedništva za obuku te načelnik Glavnog stožera oružanih snaga, načelnici uprava Ministarstva obrane, tajnik ministarstva i pomoćnici ministra obrane (u daljnjem tekstu: nadležna osoba) ne mogu prenijeti svoju ovlast za odlučivanje o materijalnoj odgovornosti na druge osobe. III. POSTUPAK UTVRĐIVANJA MATERIJALNE ODGOVORNOSTI Članak
  17. Nadležna osoba dužna je odmah čim dozna da je nastala šteta poduzeti sve potrebite mjere i radnje radi sprječavanja daljnjeg nanošenja štete i utvrđivanja štetnika. Ako je šteta nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela ili ukoliko je štetnik nepoznat, ovlaštena osoba dužna je obavijestiti Vojnu policiju poradi otkrivanja štetnika i provođenja drugih operativnih radnji. Članak
  18. Nadležna osoba dužna je u roku od 8 dana od dana kada je doznala za štetu donijeti zaključak o pokretanju postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti i naknadi štete (u daljnjem tekstu: zaključak o pokretanju postupka) te naložiti knjiženje počinjene štete u knjigu manjkova i šteta. U zaključku o pokretanju postupka nadležna osoba imenovat će potpovjerenstvo za utvrđivanje materijalne odgovornosti (u daljnjem tekstu: potpovjerenstvo), koje se sastoji od predsjednika i dvaju članova. Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba. Članak
  19. Ako na imovini koja je dana na privremenu uporabu ili čuvanje drugoj ustrojstvenoj cjelini nastane šteta, postupak pokreće nadležna osoba u ustrojstvenoj cjelini kojoj je imovina dana na privremenu uporabu ili čuvanje. O nastaloj šteti i pokretanju postupka obvezno se obavješćuje nadležna osoba koja je imovinu dala na privremenu uporabu ili čuvanje. Na temelju zaključka o pokretanju postupka, u roku od 8 dana obvezno će se prenijeti materijalno zaduženje imovine na ustrojstvenu cjelinu kojoj je ista dana na privremenu uporabu ili čuvanje. Prilikom prijenosa materijalnog zaduženja imovine mora se zapisnički utvrditi stvarno stanje imovine. Članak
  20. Potpovjerenstvo iz članka
  21. ovoga Pravilnika provodi ispitni postupak te je u svom radu dužno poduzeti potrebite mjere i radnje, a poglavito: - utvrditi štetu i način njezina nastanka, - utvrditi točan iznos štete, - pozvati osobu na službi u oružanim snagama za koju postoji osnovana sumnja da je štetnik i uzeti od nje izjavu na zapisnik o okolnostima nastanka šete, - pribaviti izjave svjedoka, računopolagatelja ili rukovatelja materijalnim sredstvima, ako je to potrebito, - pribaviti svu dostupnu dokumentaciju iz koje će biti razvidna uzročna veza između štetne radnje štetnika i imovine, odnosno materijalnog sredstva na kojem je nastala šteta (knjige, evidencije i dokumente o materijalnom i financijskom poslovanju u Ministarstvu obrane i oružanim snagama). Članak
  22. Ukoliko štetnik nije dao izjavu na zapisnik u ustrojstvenoj cjelini u kojoj je nastala šteta, potpovjerenstvo će preko nadležne osobe koja je pokrenula postupak uputiti zahtjev nadležnoj osobi u ustrojstvenoj cjelini u kojoj se štetnik nalazi da štetniku uputi poziv s dostavnicom i od njega uzme izjavu na zapisnik te ju dostavi potpovjerenstvu. Nadležna osoba, odnosno osoba koju ona ovlasti dužna je postupiti po zahtjevu iz stavka
  23. ovog članka, u roku od 3 dana od dana primitka zahtjeva. Članak
  24. Ako štetnik više nije na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama, a nije dao izjavu na zapisnik o okolnostima nastanka štete, potpovjerenstvo će preko nadležne osobe koja je pokrenula postupak zatražiti od ureda za obranu da službeno pozove štetnika i od njega uzme izjavu na zapisnik. Nadležni ured za obranu dužan je izjavu štetnika dostaviti potpovjerenstvu. Članak
  25. Potpovjerenstvo će, nakon što poduzme sve mjere i radnje iz članaka 13.,
  26. i
  27. ovoga Pravilnika, preko nadležne osobe koja je pokrenula postupak dostaviti spis predmeta sa svojim mišlje­njem povjerenstvu za utvrđivanje materijalne odgovornosti (u daljnjem tekstu: povjerenstvo) koje imenuje nadležna osoba. Članak
  28. Povjerenstvo je sastavljeno od predsjednika, dvaju članova i njihovih zamjenika. Za predsjednika povjerenstva imenuje se, u pravilu, vojna osoba ili vojni službenik – diplomirani pravnik, a za članove i zamjenike imenuju se vojne osobe ili vojni službenici koji su u službi potpore (opskrbna, tehnička, prometna, zdravstvena, financijska i informatička služba, služba za odnose s javnošću i informiranje te služba za održavanje infrastrukture i zaštitu). Članak
  29. Kada zaprimi spis predmeta povjerenstvo će utvrditi je li on potpun, odnosno sadrži li svu potrebitu dokumentaciju iz koje je razvidna uzročna veza između nastale štete i štetne radnje i osobe na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama za koju postoji osnovana sumnja da je štetnik. Uz spis predmeta mora biti priložena i izjava osobe, dana na zapisnik, za koju postoji osnovana sumnja da je štetnik. Ako uz spis predmeta nije priložena izjava osobe na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama za koju postoji osnovana sumnja da je štetnik ili iz dokumentacije, odnosno izjava svjedoka, računopolagatelja ili rukovatelja materijalnim sredstvima nije razvidna uzročna veza između nastale štete i radnji štetnika, povjerenstvo vraća predmet potpovjerenstvu na nadopunu. Članak
  30. Ako je šteta nastala kao posljedica kaznenog djela, povjerenstvo može od Vojne policije zatražiti dostavu određenih dokaza kojima ona raspolaže, odnosno poduzimanje operativnih radnji ako je to osobito važno za utvrđivanje materijalne odgovornosti osobe koja je počinila štetu. Članak
  31. Kada povjerenstvo utvrdi da je potpun spis predmeta i da nije potrebno provoditi dodatne radnje, dužno je raspraviti o odgovornosti štetnika za štetu te utvrditi je li šteta počinjena s namjerom ili krajnjom nepažnjom, odnosno s običnom nepažnjom, ili je štetni događaj posljedica slučaja ili više sile. Članak
  32. Nakon što utvrdi činjenično stanje i raspravi o materijalnoj odgovornosti, povjerenstvo će izraditi prijedlog zaključka o obustavi postupka ili prijedlog odgovarajućeg rješenja i dostaviti ga nadležnoj osobi na donošenje. Članak
  33. Nadležna osoba donijet će zaključak o obustavi postupka: - ako štetnik u tijeku postupka prizna da je počinio štetu i nadoknadi cjelokupni iznos štete, - ako se u tijeku postupka pronađe neoštećena imovina koja je nestala, - ako unatoč svim poduzetim mjerama i radnjama štetnik ostane nepoznat i - ako štetnik umre ili postane nedostupan, a nema ostavine, odnosno imovine iz koje bi se mogla nadoknaditi šteta. Protiv štetnika koji u tijeku postupka nadoknadi dio štete, daljnji postupak za naknadu štete vodit će se za preostali dio štete. IV. DONOŠENJE RJEŠENJA Članak
  34. Kada utvrdi da je osoba na službi u Ministarstvu obrane i oružanim snagama počinila štetu namjerno, odnosno krajnjom nepažnjom, povjerenstvo će predložiti nadležnoj osobi da donese rješenje kojim će štetnika proglasiti odgovornim za štetu te mu naložiti da ju u određenom roku podmiri uplatom na žiroračun Ministarstva obrane. Posebnim zaključkom nadležna osoba može odobriti štetniku da osobno otplaćuje utvrđeni iznos štete u obrocima ili da se šteta naplati obustavom od plaće na temelju pismenog pristanka štetnika. Štetnik koji utvrđeni iznos štete uplati u naznačenom roku obvezan je dostaviti presliku uplatnice kao dokaz o uplati, osim štetnika koji je dao pismeni pristanak da se šteta naplati obustavom od plaće. Protiv zaključka iz stavka
  35. ovog članka nije dopuštena žalba. Članak
  36. Kada povjerenstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani odredbom članka
  37. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske nadležna osoba može donijeti rješenje kojim se štetnik u cijelosti ili dijelom oslobađa odgovornosti i obveze naknade štete. Članak
  38. Kada povjerenstvo utvrdi da je šteta počinjena običnom nepažnjom, slučajem ili višom silom, nadležna osoba donijet će rješenje kojim se štetnik oslobađa odgovornosti i obveze naknade štete. Članak
  39. Kada štetnik umre ili postane nedostupan državnim tijelima Republike Hrvatske, a ima ostavinu odnosno imovinu iz koje bi se mogla nadoknaditi šteta, cjelokupni predmet preko Uprave za pravne poslove Ministarstva obrane proslijedit će se Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske poradi pokretanja postupka za naknadu štete pred nadležnim sudom. Članak
  40. Zaključak iz članka
  41. te rješenje iz članaka 23.,
  42. i
  43. ovoga Pravilnika dostavljaju se štetniku uz dostavnicu preko ustrojstvene cjeline u kojoj je pokrenut postupak ili preko one ustrojstvene cjeline koje je štetnik bio pripadnik u vrijeme nastanka šteta. V. POSTUPAK PO ŽALBI Članak
  44. Protiv rješenja o naknadi štete može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se predaje nadležnoj osobi koja je donijela rješenje u prvom stupnju. Žalba zadržava izvršenje prvostupanjskog rješenja. Članak
  45. Kada nadležna osoba koja je donijela rješenje u prvom stupnju zaprimi žalbu, ispitat će je li žalba dopuštena, je li izjavljena u propisanom roku i da li ju je izjavila ovlaštena osoba. Nadležna osoba iz stavka
  46. ovoga članka, odbacit će rješenjem nedopuštenu i nepravodobnu žalbu ili žalbu koju je izjavila neovlaštena osoba. Protiv rješenja iz stavka
  47. ovog članka može se izjaviti žalba. Članak
  48. Ako su u žalbi iznesene nove činjenice i novi dokazi iz kojih je razvidno da je žalba opravdana, nadležna osoba koja je donijela rješenje u prvom stupnju može donijeti novo rješenje kojim će zamijeniti rješenje koje se pobija žalbom. Ako je potrebno provesti novi ili dodatni ispitni postupak, nadležna će osoba cjelokupni predmet sa žalbom dostaviti potpovjerenstvu poradi provedbe dodatnog postupka. Protiv rješenja iz stavaka
  49. i
  50. ovog članka može se izjaviti žalba. Članak
  51. Kada nadležna osoba koja je donijela rješenje u prvom stupnju utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i da ju je izjavila ovlaštena osoba te da nema osnova za donošenje novog rješenja kojim bi zamijenila rješenje koje se pobija žalbom, dužna ju je zajedno s cjelokupnim predmetom u roku od 15 dana od dana primitka žalbe proslijediti osobi ovlaštenoj za odlučivanje u drugom stupnju. Članak
  52. Zapovjednici zbornih područja, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatskog vojnog učilišta i Zapovjedništva za obuku odlučuju o žalbama u drugom stupnju ako je rješenje u prvom stupnju donio zapovjednik postrojbe, ustanove ili zapovjedništva koje je podređeno njihovu zapovjedništvu. Članak
  53. Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga odlučuje o žalbama u drugom stupnju ako je rješenje u prvom stupnju donio zapovjednik zbornog područja, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatskog vojnog učilišta, Zapovjedništva za obuku ili pristožerne postrojbe. Članak
  54. Tajnik ministarstva i pomoćnik ministra obrane odlučuje o žalbama u drugom stupnju ako je rješenje u prvom stupnju donio načelnik uprave iz njegova sektora. Članak
  55. Ministar obrane imenovat će posebnom odlukom natpovjerenstvo za utvrđivanje materijalne odgovornosti Ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: natpovjerenstvo) koje provodi postupak po žalbama u drugom stupnju ako su rješenje u prvom stupnju donijeli tajnik ministarstva, pomoćnik ministra ili načelnik Glavnog stožera oružanih snaga. Članak
  56. Natpovjerenstvo se sastoji od predsjednika, dvaju članova i njihovih zamjenika. Za predsjednika i zamjenika predsjednika natpovjerenstva imenuje se diplomirani pravnik iz Uprave za pravne poslove Ministarstva obrane. Jedan član natpovjerenstva i njegov zamjenik imenuju se iz redova časnika Glavnog stožera oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera oružanih snaga, a jedan član i njegov zamjenik iz redova djelatnika Ministarstva obrane na prijedlog zamjenika ministra. Članak
  57. Na prijedlog natpovjerenstva rješenje o žalbi donosi ministar obrane. Članak
  58. Ako štetnik u propisanom roku ne nadoknadi štetu na temelju konačnog rješenja, cjelokupni predmet preko Uprave za pravne poslove Ministarstva obrane proslijedit će se Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske poradi pokretanja postupka za naplatu štete pred nadležnim sudom. Članak
  59. Kad je štetu počinio ročnik kojemu je od dana nastanka štete do kraja služenja vojnog roka ostalo manje od 8 dana, nadležna osoba u ustrojstvenoj cjelini u kojoj je nastala šteta donijet će zaključak kojim se obustavlja postupak samo ako ročnik nadoknadi štetu uplatom cjelokupnog iznosa na žiroračun Ministarstva obrane i kao dokaz o uplati priloži presliku uplatnice do dana otpusta iz oružanih snaga. Ukoliko ročnik ne postupi u skladu sa stavkom
  60. ovog članka, ovlaštena osoba u ustrojstvenoj cjelini dužna je od ročnika prije otpusta iz oružanih snaga uzeti izjavu na zapisnik o okolnostima nastanka štete i pokrenuti postupak za utvrđivanje materijalne odgovornosti i naknadu štete prema odredbama ovoga Pravilnika. VI. NADZOR, STEGOVNA ODGOVORNOST I IZVJEŠĆIVANJE Članak
  61. Nadležna osoba u ustrojstvenim cjelinama u kojima nije ustrojena pravna struka obvezna je primjerak prijedloga rješenja dostaviti osobi ovlaštenoj za odlučivanje u drugom stupnju, koja ga je dužna razmotriti u roku od 8 dana od dana primitka, ocijeniti i vratiti nadležnoj osobi koja donosi rješenje. Članak
  62. Rješenje koje je konačno osobe ovlaštene za odlučivanje u drugom stupnju mogu poništiti ili ukinuti po pravu nadzora u skladu s odredbama članaka
  63. i
  64. Zakona o općem upravnom postupku. Članak
  65. Protiv štetnika koji je namjerno počinio štetu ili ako je počinjena veća šteta krajnjom nepažnjom, nadležna osoba u ustrojstvenoj cjelini obvezna je pokrenuti i stegovni postupak. Članak
  66. O naknadi štete počinjene kršenjem vojne stege može se odlučivati i u stegovnom postupku. Ako je šteta počinjena kršenjem vojne stege, vojnostegovni tužitelj dužan je u optužnom prijedlogu istaknuti zahtjev za naknadu štete. O isticanju zahtjeva za naknadu štete vojnostegovni tužitelj izvijestit će osobu nadležnu za odlučivanje o materijalnoj odgovornosti u prvom stupnju. Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, odlučit će se samo o stegovnoj odgovornosti, a cjelokupni spis predmeta o počinjenoj šteti dostavit će se osobi nadležnoj za odlučivanje o materijalnoj odgovornosti u prvom stupnju. Članak
  67. Tajnik ministarstva i pomoćnici ministra obvezni su na kraju svake kalendarske godine sačiniti pismeno izvješće o broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje materijalne odgovornosti i naknadu štete u tekućoj godini, o iznosu ukupne štete, o broju riješenih predmeta unutar sektora te o ukupnom iznosu naplaćene štete. Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga obvezan je sačiniti cjelovito izvješće za oružane snage sukladno stavku
  68. ovoga članka. Tajnik ministarstva obvezan je objedinjeno izvješće iz stavka
  69. i
  70. ovoga članka dostaviti ministru obrane, do
  71. veljače naredne godine. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  72. Na temelju rješenja iz članka
  73. i zaključka iz članaka
  74. i
  75. stavka
  76. ovoga Pravilnika obavit će se razduženje u knjizi manjkova i šteta. Razduženje u knjizi manjkova i šteta obavlja se na temelju rješenja iz članka
  77. ovoga Pravilnika u cijelosti ili djelomično, nakon što rješenje postane konačno. Članak
  78. Postupci za naknadu štete koji nisu pravomoćno završeni do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Članak
  79. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vrijediti svi propisi donijeti na temelju odredaba Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 23/95, 33/95, 105/99 i 16/01) kojima je bila regulirana materijalna odgovornost osoba na službi u oružanim snagama. Članak
  80. Nadležne osobe iz članka
  81. ovoga Pravilnika dužne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika imenovati povjerenstva iz članka
  82. ovoga Pravilnika. Članak
  83. Ako u postupku utvrđivanja materijalne odgovornosti propisanim ovim Pravilnikom nije sve propisano, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Članak
  84. Obrasci 1., 2., 3., 4.,
  85. i
  86. sastavni su dio ovoga Pravilnika. Članak
  87. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-03/01-02/02 Urbroj: 512-01-01-22 Zagreb,
  88. srpnja
  89. Ministar obrane Jozo Radoš, v. r. Pravilnik, NN 73/2001-1261 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 73/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1261 Donositelj:Ministarstvo obrane Datum tiskanog izdanja: 17.8.
  90. ELI: /eli/sluzbeni/2001/73/1261 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  91. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.