← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/1999 od 12. rujna 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/1999 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/1999 od
  3. rujna
  4. NN 85/2001 (2.10.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/1999 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1454 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlu­čiva­­­­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­­­­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­­­­njić i Emilija Rajić, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi N. T. iz M., zastupanog po odvjetniku A. M. iz M., na sjednici Vijeća održanoj
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio s­­­­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4991/1998-4 od
  9. studenoga
  10. godine i – rješe­­­­nje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-194 od
  11. rujna
  12. godine. II. Predmet se vraća Personalnoj upravi Ministarstva obrane Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­­­­nje
  13. Podnosite­­­­lj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4991/1998-4 od
  14. studenoga
  15. godine. Tom presudom odbijena je tužba podnosite­­­­lja podnijeta protiv rješe­­­­nja Ministarstva obrane Republike Hrvatske (da­­­­lje: Ministarstvo), Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-194 od
  16. rujna
  17. godine, teme­­­­ljem koje­g je podnosite­­­­lju s danom
  18. rujna
  19. godine (razrješe­­­­njem) prestala djelatna vojna služba te je preveden u pričuvu, uz častan otpust iz službe. U postupku, koji je prethodio osporavanoj presudi, nadležno Općinsko državno odvjetništvo je Općinskom sudu u M., protiv podnosite­­­­lja, podnijelo optužni prijedlog, broj: KT-188/96 od
  20. lip­­­­nja
  21. godine, zbog poči­­­­nje­­­­nja kaznenih (tada krivičnih) djela iz članka
  22. stavaka
  23. i
  24. tada važeće­g Osnovnog krivič­nog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 31/93, 39/93, 108/95, 16/96 i 28/96) te članka
  25. stavaka
  26. i
  27. tada važeće­g Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 32/93 – pročišćeni tekst, 28/96), koja su se odnosila na izdava­­­­nje čeka bez pokrića i krivotvore­­­­nje isprava. Postupak prestanka podnosite­­­­ljeve djelatne vojne službe pokrenut je zbog toga što je utvrđeno da su time nastupile okolnosti koje predstav­­­­ljaju zapreku za ­­­­nje­gov ostanak u djelatnoj vojnoj službi, čime su ispu­­­­njeni uvjeti određeni člankom
  28. točkom 1., u svezi sa člankom
  29. stavkom
  30. točkom
  31. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93) te u svezi s člankom
  32. točkom
  33. i člankom
  34. stavkom
  35. točkom
  36. Zakona o službi u oružanim snagama (»Narodne novine«, broj 23/95 i 33/95, da­­­­lje: ZSOS).
  37. Tijekom kontrole zakonitosti rješe­­­­nja Ministarstva, Upravni sud Republike Hrvatske u cijelosti je prihvatio či­­­­njenična utvrđe­­­­nja i pravno stajalište nadležnog upravnog tijela, utvrdivši da su, u konkretnom slučaju, bile pravilno primije­­­­njene mjerodavne odredbe Zakona o obrani.
  38. Podnosite­­­­lj smatra da su mu osporavanom presudom, zbog pogrešne primjene odredbi Zakona o obrani, povrijeđena ustavna prava koja proizlaze iz članka 28., članka 30., članka 35., članka
  39. stavka
  40. i članka
  41. stavka
  42. Ustava. Povrede obrazlaže navođe­­­­njem da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u M. oslobođen optužbe u svezi s kaznenim djelima, koja su mu bila stav­­­­ljena na teret, što znači da nije bilo osnove za pokreta­­­­nje kaznenog postupka, a time niti osnove za donoše­­­­nje rješe­­­­nja o razrješe­­­­nju, odnosno prestanku podnosite­­­­ljeve djelatne vojne službe. Podnosite­­­­lj, stoga, predlaže usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporavanu presudu i predmet vratiti Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Za potrebe ovosudnog postupka pribav­­­­ljeni su: spis Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4991/1998 i spis Ministarstva, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/
  43. Ustavna tužba je osnovana.
  44. Člankom
  45. točkom
  46. ZSOS-a propisano je da djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati, između ostalog, i po sili zakona. Prema odredbi članka
  47. stavka
  48. točke
  49. istog Zakona, djelatnoj vojnoj osobi služba po sili zakona prestaje kada se steknu okolnosti koje predstav­­­­ljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu. Iz članka
  50. stavka
  51. Zakona o obrani slijedi da službeniku Ministarstva radni odnos prestaje po sili zakona ako taj službenik prestane ispu­­­­njavati posebne uvjete iz, među ostalim, članka
  52. istog Zakona. Odredbama članka
  53. Zakona o obrani utvrđeni su posebni uvjeti koje osoba mora ispu­­­­njavati da bi mogla biti prim­­­­ljena na rad u Ministarstvo. Prema stavku
  54. točki
  55. istog zakonskog članka, jedan od posebnih uvjeta je da protiv osobe nije otvorena istraga, odnosno da se protiv ­­­­nje ne vodi kazneni postupak za određena kaznena djela, koja su izrijekom određena u odredbi točke
  56. stavka
  57. članka
  58. Zakona o obrani, to su: kaznena djela protiv službene dužnosti, protiv života i tijela, javnih ovlašte­­­­nja, za kaznena djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristo­­­­ljub­­­­lja ili za druga kaznena djela izvršena iz nečasnih pobuda.
  59. Prema prosudbi Ustavnog suda, okolnosti koje, teme­­­­ljem odredbi članaka
  60. i
  61. Zakona o obrani, predstav­­­­ljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu ne mogu se smatrati odlučnima i za ­­­­njen prestanak. To u konkretnom slučaju znači da rješe­­­­nje Ministarstva, kojim je podnositelj ustavne tužbe bio razriješen djelatne vojne službe, nije bilo uteme­­­­ljeno na zakonu. Ovo zbog toga što niti u ste­govnom postupku, a niti u kaznenom postupku nije bila utvrđena podnosite­­­­ljeva odgovornost. Potvrdivši zakonitost rješe­­­­nja Ministarstva, Upravni sud Republike Hrvatske osporavanom presudom povrijedio je podnosite­­­­ljeva ustavna prava određena odredbama članka
  62. i članka
  63. stavka
  64. Ustava. Naime, tijekom upravnosudskog postupka bila je razvidna či­­­­njenica da je podnositelj ustavne tužbe oslobođen od optužbe. Presudom Županijskog suda u D., broj: Kž-12/98-7 od
  65. trav­­­­nja
  66. godine, odbijena je kao neosnovana žalba Općin­skog državnog odvjetnika u M. i potvrđena je presuda Općinskog su­da u M., broj: K-87/97 od
  67. prosinca
  68. godine, kojom je pod­nosite­­­­lj ustavne tužbe oslobođen optužbe za poči­­­­nje­­­­nje uvodno navedenih kaznenih djela. Prema ocjeni Ustavnog suda, nije ustavnopravno prihvat­­­­ljivo da primjena odredbi Zakona o obrani, teme­­­­ljem kojih je pod­nosite­­­­lj razriješen djelatne vojne službe, ne ovisi o pita­­­­nju e­gzis­tira­­­­nja pravomoćnog utvrđe­­­­nja podnosite­­­­ljeve kriv­­­­nje za djela koja su mu optužnim prijedlogom bila stav­­­­ljena na teret. Ovakvo stajalište Ustavnog suda teme­­­­ljno je na tumače­­­­nju članka
  69. stavka
  70. Zakona o obrani, kojom odredbom je prestanak radnog odnosa, po sili zakona, za službenika Ministarstva uvjetovan prestankom ispu­­­­njava­­­­nja posebnih, izrijekom navedenih, uvjeta. U konkretnom slučaju, podnosite­­­­lj ustavne tužbe, pravo­moćno je oslobođen od optužbe da bi počinio određena kaznena djela, stoga je donoše­­­­njem rješe­­­­nja kojim je razriješen službe povrijeđeno ­­­­nje­govo ustavno pravo koje proizlazi iz odredbe članka
  71. Ustava, prema kojoj je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo, dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi kriv­­­­nja. Ovaj Sud je utvrdio da je podnosite­­­­lju iz istih razloga povrijeđeno i ustavno pravo na rad, zajamčeno odredbom članka
  72. stavka
  73. Ustava.
  74. U odnosu na, po podnosite­­­­lju istaknutu, povredu članka
  75. Ustava, treba reći da u predmetnoj stvari ova ustavna odredba nije mogla biti povrijeđena budući da je tom odredbom propisano da kaznena osuda za teška i osobito nečasna kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za pos­­­­ljedicu, među ostalim, gubitak stečenih prava ako to zahtijeva zaštita pravnog poretka. Što se tiče povrede ustavnih prava određenih člancima
  76. i
  77. stavkom
  78. Ustava, Ustavni sud utvrdio je da podnosite­­­­lju, osporavanom presudom i rješe­­­­njem koje joj je prethodilo, ta ustav­na prava nisu povrijeđena. Člankom
  79. Ustava svakom je čovjeku i građaninu zajamčeno štova­­­­nje i pravna zaštita ­­­­nje­govog osobnog i obite­­­­ljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a odred­bom stavka
  80. članka
  81. Ustava određeno je da su rodite­­­­lji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu. Podnosite­­­­lju, prestankom djelatne vojne službe, nije prestala i dužnost (ali i ustavno pravo) brinuti se o uzdržava­­­­nju i odgoju svoje djece.
  82. Člankom
  83. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, da­­­­lje: Ustavni zakon) određeno je da će Ustavni sud, ako utvrdi da su ustavna prava ili slobode podnosite­­­­lja ustavne tužbe povrijeđena ne samo osporenim, ne­go i drugim aktom donesenim u tom predmetu, odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt.
  84. Slijedom navedenog, utvrdivši da su podnosite­­­­lju, osporavanom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske te rješe­­­­njem Ministarstva, povrijeđena ustavna prava koja proizlaze iz članaka
  85. i
  86. stavka
  87. Ustava, u skladu s člancima
  88. i
  89. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-337/1999 Zagreb,
  90. rujna
  91. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 85/2001-1454 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 85/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1454 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.10.
  92. ELI: /eli/sluzbeni/2001/85/1454 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  93. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.