← Hrvatska

Sporazum o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst)

Sporazum o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Sporazum o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) NN 88/2001 (11.10.2001.), Sporazum o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE 1503 Gospodarsko-socijalno vijeće na teme­lju svoje nadležnosti iz članka

  1. i
  2. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01 i članka
  3. Aneksa Sporazuma o gos­podarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj na sjednici
  6. godine utvrdilo je pročišćeni tekst SPORAZUM O GOSPODARSKO-SOCIJALNOM VIJEĆU I DRUGIM OBLICIMA SOCIJALNOG PARTNERSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ (pročišćeni tekst) Članak
  7. Ovim Sporazumom socijalni partneri uređuju osniva­nje i rad Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini kao najviše­g oblika tripartitnog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, pospješuju razvitak drugih tripartitnih tijela i bipartitnih odnosa u socijalnom partnerstvu na nacionalnoj razini te utvrđuju osnovne postavke za osniva­nje i rad tripartitnih tijela socijalnog partnerstva na drugim razinama.
  8. Gospodarsko-socijalno vijeĆe na nacionalnoj razini Članak
  9. Potpisnici ovog Sporazuma osnivaju Gospodarsko-socijalno vijeće (u da­lj­njem tekstu: Vijeće) kao nacionalno tripartitno tijelo, radi utvrđiva­nja i ostvariva­nja usklađenih djelatnosti sa ci­ljem zaštite i promica­nja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, vođe­nja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, potica­nja, sklapa­nja i primjene kolektivnih ugovora te ­njihovog usklađiva­nja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike. Potpisnici Sporazuma međusobno se obvezuju da će nacrti zakona, propisa, programa i sl. iz djelokruga rada Vijeća, prije upućiva­nja u Hrvatski sabor, biti razmotreni na Vijeću. Miš­lje­nja vijeća o tim dokumentima dostav­ljaju se Vladi RH, Hrvatskom saboru i odgovarajućim ­nje­govim tijelima. Konzultacije između socijalnih partnera mogu se obav­ljati i prije utvrđiva­nja nacrta pojedinih dokumenata iz stavka
  10. ovog članka. Teme­ljem Poslovnika Hrvatskog sabora predstavnici sindikalnih udruga i udruga poslodavaca više razine iz članka
  11. ovog Sporazuma sudjelovat će u radu saborskih radnih tijela. Članak
  12. Ovim Sporazumom određuje se sastav, djelokrug i ovlasti Vijeća. Članak
  13. Vijeće je sastav­ljeno od predstavnika Vlade Republike Hr­vat­ske, udruge poslodavaca više razine te udruga sindikata (sindi­kalnih središ­njica), za koje je utvrđeno da ispu­njavaju uvjete iz čl.
  14. Zakona o načinu određiva­nja zastup­ljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (»Narod­ne novine«, 19/99) (u da­lj­njem tekstu: socijalni partneri). Vijeće ima 15 članova, po 5 od svakog socijalnog partnera, a svaki član ima obavezno najma­nje jednog zamjenika. Članak
  15. Socijalni partneri se obvezuju da se neće miješati u rad i unutar­nju organizaciju ostalih socijalnih partnera. Članak
  16. Za pravova­ljano odlučiva­nje o pita­njima iz nadležnosti Vijeća potrebna je nazočnost najma­nje 3 predstavnika svakog socijalnog partnera. Svi predstavnici jednog socijalnog partnera imaju u Vijeću jedan zajednički glas. Odluke se donose većinom glasova socijalnih partnera. Socijalni partneri glasuju odvojeno nakon če­ga izvješćuju Vijeće o rezultatu svog glasova­nja, osim u proceduralnim i tehničkim pita­njima, kada svi socijalni partneri glasuju zajedno. Izdvojeno miš­lje­nje socijalnog partnera unosi se u zapisnik i obvezatno se prezentira svima kojima se upućuje zak­ljučak odnosno odluka Vijeća, uk­ljučujući i javnost. Članak
  17. Svaki od socijalnih partnera samostalno imenuje i opoziva svoje predstavnike u Vijeću i ­njihove zamjenike. Pri imenova­nju svojih predstavnika svaki od socijalnih partnera jamči odgovarajuću razinu zastupa­nja. Članak
  18. Radi ostvare­nja ci­ljeva iz članka
  19. Vijeće: – prati, izučava i ocje­njuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj; – prati, izučava i ocje­njuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na socijalnu stabilnost i razvoj; – izučava i ocje­njuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj; – daje obrazlože­nje ministru rada o svim problemima vezanima uz sklapa­nje i primjenu kolektivnih ugovora; – predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno ­njihovim udrugama i udrugama više razine vođe­nje usklađene politike cijena i plaća; – prati sta­nje na području zapoš­ljava­nja, mirovinskog i zdrav­stvenog osigura­nja; – utvrđuje listu mirite­lja odnosno članova mirovnog vijeća; – utvrđuje listu arbitara odnosno arbitražnog vijeća; – donosi pravilnik o načinu izbora članova mirovnog vijeća i o postupku pred mirovnim vijećem; – daje miš­lje­nje o prijedlozima zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti te javnih djelatnosti; – daje miš­lje­nje o prijedlogu Državnog proračuna; – promiče ideju trostrane surad­nje Vlade, sindikalnih udruga i udruga poslodavaca na rješava­nju gospodarskih i socijalnih pita­nja i problema; – potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova; – daje miš­lje­nje i prijedlog ministra rada u svezi s drugim pita­njima uređenim Zakonom o radu; – prati primjenu zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti; – prati ostvariva­nje zaštite prava iz rada i socijalne sigurnosti i predlaže mjere za unapređiva­nje; – donosi poslovnik o svom radu. Članak
  20. Vijeće može: – osnovati stalni izbrani sud za radne sporove; – odlučivati o oblicima osposob­ljava­nja svojih članova, članova svojih povjerenstava i drugih tripartitnih tijela; – rasprav­ljati i donositi zak­ljučke o svim drugim pita­njima koja spadaju u ­nje­gov djelokrug; – obav­ljati druge poslove utvrđene ovim Sporazumom. Članak
  21. Vijeće ima predsjednika i dva dopredsjednika. Predsjednika i dopredsjednike biraju članovi Vijeća većinom glasova na vrijeme od godine dana, naizmjenično iz redova sva tri socijalna partnera. Članak
  22. Vijećem predsjedava predsjednik Vijeća. Predsjednik Vijeća: – predstav­lja Vijeće, – saziva sjednice Vijeća, – predlaže dnevni red sjednica, – nadzire izvršava­nje zak­ljučaka Vijeća, – obav­lja sve ostale dužnosti koje mu povjeri Vijeće. Predsjednika u ­nje­govoj odsutnosti zamje­njuje jedan od dopredsjednika. Članak
  23. Redovnu sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća najma­nje jednom mjesečno. Predsjednik Vijeća obvezan je sazvati sjednicu na teme­lju odluke Vijeća ili na zahtjev jednog od socijalnih partnera. Članak
  24. U radu Vijeća mogu sudjelovati i neovisni struč­njaci s pojedinih područja kao stalni savjetnici bez prava glasa. Broj stalnih savjetnika određuje Vijeće, s time da ih ne može biti više od ukupnog broja predstavnika svakog pojedinog socijalnog partnera. Na sastanke Vijeća kao i na sastanke povjerenstava mogu biti opozvani struč­njaci, predstavnici sindikata ili udruga poslodavaca koji nisu zastup­ljeni u Vijeću te druge osobe. Članak
  25. Radi uk­ljučiva­nja što šire­g kruga nevladinih udruga i drugih društvenih faktora u socijalni dijalog oko gospodarskog i društve­nog razvitka Republike Hrvatske, Vijeće kao oblik svoga rada može osnovati Forum Gospodarsko-socijalnog vijeća. Sastav i način rada Foruma Vijeće uređuje odlukom o ­nje­govom osniva­nju. Članak
  26. Ostala pita­nja, koja nisu uređena ovim Sporazumom, uredit će se Poslovnikom. Članak
  27. Vijeće može osnivati povjerenstva za pojedina pita­nja iz svoje­g djelokruga. Stalna povjerenstva Vijeća jesu: – Povjerenstvo za politiku plaća i porezni sustav; – Povjerenstvo za zapoš­ljava­nje i socijalnu politiku; – Povjerenstvo za kolektivne pre­govore; – Povjerenstvo za privatizaciju; – Povjerenstvo za zakonodavstvo, provedbu propisa i ostva­riva­nje zaštite prava; – Povjerenstvo za javne djelatnosti; – Povjerenstvo za međunarodne odnose i pripremu pristupa Hrvatske Europskoj uniji; – Povjerenstvo za proračun; – Povjerenstvo za mirovinsku reformu. Odlukom o osniva­nju povjerenstva Vijeće utvrđuje broj ­nje­govih članova i djelokrug rada. Svako povjerenstvo ima jednaki broj članova iz redova svakog od socijalnih partnera. Svaki socijalni partner samostalno imenuje svoje članove povjerenstva. Član povjerenstva ne mora biti član Vijeća. Članak
  28. Ako je o pojedinom pita­nju povjerenstvo donijelo miš­lje­nje, to se miš­lje­nje obavezno prezentira Vijeću prilikom rasprave o tom pita­nju. Povjerenstvo obvezatno jednom godiš­nje podnosi Vijeću izvješće o svojem radu. Članak
  29. Kadrovske, organizacijske, tehničke i materijalne uvjete za rad Vijeća osigurava i snosi ­njihove troškove Vlada Republike Hrvatske. Stručni poslovi za Gospodarsko-socijalno vijeće obav­ljaju se u Uredu za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. O tijeku ustroja i strukturi Ureda predstavnici socijalnih partnera bit će prethodno informirani te će GSV teme­ljem provedenog natječaja Vladi RH predložiti kandidate za imenova­nje. Sjedište Gospodarsko-socijalnog vijeća i Ureda za socijalno partnerstvo je pri Vladi Republike Hrvatske, Zagreb, Trg svetog Marka 2, odnosno Mesnička ulica
  30. Ured za socijalno partnerstvo prati, koordinira i izvještava o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i oblika socijalnog partnerstva na nacionalnoj i na razini jedinica lokalne, odnosno područne (re­gionalne) samouprave.
  31. Oblici socijalnog partnerstva na nacionalnoj razini Članak
  32. Socijalni su partneri suglasni, da se odgovarajućim zakonima osiguraju uvjeti za tripartitno sudjelova­nje u radu: – upravnih vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura­nje i Hrvatskog zavoda za zapoš­ljava­nje; – Vijeća i Upravnog vijeća Hrvatske radio-televizije; – savjetodavnih vijeća pri Hrvatskom zavodu za zapoš­ljava­nje i ­nje­govim područnim službama; – Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Predstavnici socijalnih partnera u navedenim tijelima obvezni su najma­nje jedan puta godiš­nje podnositi izvješće svakom od socijalnih partnera kao i Uredu za socijalno partnerstvo. Članak
  33. Socijalni su partneri suglasni, da će radi uspostave i unapređe­nja kolektivnog pre­govara­nja te prevladava­nja mogućih nesporazuma oko pojedinih pita­nja iz djelokruga tripartitnih tijela svih razina razvijati međusobne bipartitne odnose (izvršna vlast – poslodavci; izvršna vlast – sindikati; sindikati – poslodavci).
  34. Gospodarsko-socijalna vijeĆa na razinama jedinica lokalne, odnosno područne (re­gionalne) samouprave Članak
  35. Radi uspostave i razvitka tripartitnog dijaloga na ostalim razinama državnog ustrojstva, na kojima se odlučuje o gospodarskom razvitku i o socijalnim interesima radnika i poslodavaca, socijalni su partneri suglasni, da se pored tripartitnih tijela utvrđenih zakonom mogu osnivati i gospodarsko-socijalna vijeća u jedinicama lokalne i područne (re­gionalne) samouprave (u da­lj­njem tekstu: lokalna, odnosno re­gionalna vijeća). Članak
  36. Lokalno, odnosno re­gionalno vijeće iz prethodnog članka sporazumom osnivaju izvršno tijelo (poglavarstvo) jedinica lokalne, odnosno područne (re­gionalne) samouprave, teritorijalno nadležna tijela odnosno osobe ovlaštene za predstav­lja­nje ili za zastupa­nje onih udruga sindikata (sindikalnih središ­njica) za koje je u vrijeme osniva­nja takvog vijeća utvrđeno da ispu­njavaju uvjete iz članka
  37. Zakona o načinu određiva­nja zastup­ljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (»Narodne novine«, 19/99) kao i odgovarajuće tijelo udruge poslodavaca više razine. U onim jedinicama lokalne i područne (re­gionalne) samouprave, u kojima na sindikalnoj strani nema odgovarajuće­g oblika unutar­nje­g organizira­nja navedenih udruga sindikata, odnosno u kojoj nema članova udruge poslodavaca više razine ne može se osnovati lokalno, odnosno re­gionalno vijeće. Lokalno, odnosno re­gionalno vijeće čini jednaki broj predstavnika svakog od lokalnih, odnosno re­gionalnih socijalnih partnera, a svaki predstavnik ima po jednog zamjenika. Broj članova svakog socijalnog partnera ovisi o broju sindikalnih udruga iz stavka
  38. ovog članka, koje imaju oblike svoje unutar­nje organiziranosti odnosno sindikate ili ­njihove oblike unutar­nje organiziranosti na području na kojem se lokalno (re­gionalno) vijeće osniva, te ne može biti ma­nji od jednog niti veći od ukupnog broja reprezentativnih sindikalnih središ­njica na nacionalnoj razini. Članak
  39. Svi predstavnici jednog socijalnog partnera imaju u lokalnom, odnosno u re­gionalnom vijeću jedan zajednički glas. Odluke se donose većinom glasova socijalnih partnera. Ostala pita­nja, način rada lokalno (re­gionalno) vijeće uređuje svojim poslovnikom. Članak
  40. Radi ostvare­nja ci­ljeva iz članka
  41. lokalno, odnosno re­gionalno vijeće: – prati, izučava i ocje­njuje utjecaj mjera lokalne, odnosno re­gionalne komunalne, porezne, socijalne i gospodarske politike u obav­lja­nju poslova iz članaka 19.–
  42. Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 33/01) na gospodarsku i socijalnu stabilnost, razvitak i životni standard u svojoj jedinici lokalne, odnosno re­gionalne samouprave; – vodi za svoje područje listu mirite­lja, odnosno članova mirovnog vijeća kao i listu arbitara, odnosno arbitražnog vijeća, utvrđene od strane Vijeća na nacionalnoj razini; – daje miš­lje­nje o prijedlogu proračuna svoje jedinice lokalne, odnosno re­gionalne samouprave; – razmatra s lokalnog aspekta i ostala pita­nja iz članka
  43. ovog Sporazuma te u svezi toga upućuje svoje inicijative i miš­lje­nja Vijeću na nacionalnoj razini, odnosno ovisno o prirodi predmeta predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno re­gionalne samouprave; – jednom godiš­nje o svom radu podnosi izvješće Vijeću na nacionalnoj razini; – donosi poslovnik o svom radu. Članak
  44. Troškove lokalnog, odnosno re­gionalnog vijeća snosi izvršno tijelo (poglavarstvo) jedinice lokalne, odnosno re­gionalne samouprave za koju je to vijeće osnovano. Članak
  45. Osnovni tekst Sporazuma o osniva­nju, nadležnosti i djelova­nju GSV-a stupio je na snagu
  46. siječ­nja
  47. godine, a objav­ljen je
  48. ve­ljače
  49. (»Narodne novine«, br. 10/94); Dopuna Sporazuma o osniva­nju, nadležnosti i djelova­nju GSV-a od
  50. trav­nja
  51. godine; Aneks Sporazuma o osniva­nju, nadležnosti i djelova­nju GSV-a od
  52. rujna
  53. godine; Izmjene i dopune Sporazuma o osniva­nju GSV-a od
  54. svib­nja
  55. godine; Izmjene i dopune Sporazuma od
  56. srp­nja
  57. godine; Izmjene i dopune Sporazuma o osniva­nju GSV-a od
  58. srp­nja
  59. godine; Aneks Sporazuma o osniva­nju GSV-a od
  60. ožujka
  61. godine i Aneks Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj stupio je na snagu danom potpisiva­nja ovlaštenih predstavnika potpisnica Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj dana
  62. rujna
  63. godine. Članak
  64. Pročišćeni tekst Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj objav­ljuje se u »Narodnim novinama«. Zagreb,
  65. rujna
  66. Za Vladu Republike Savez samostalnih sindikata Hrvatske Hrvatske Matica hrvatskih sindikata javnih službi Zamjenik predsjednika Nezavisni hrvatski sindikati Vlade Hrvatska udruga sindikata dr. Goran Granić, v. r. Udruga radničkih sindikata Hrvatske Hrvatska udruga poslodavaca Ostalo, NN 88/2001-1503 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 88/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1503 Donositelj:MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA Datum tiskanog izdanja: 11.10.
  67. ELI: /eli/sluzbeni/2001/88/1503 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  68. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.