← Hrvatska

Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-II-11025/2001-5 od 12. studenoga 2001.

Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-II-11025/2001-5 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-II-11025/2001-5 od
  3. studenoga
  4. NN 103/2001 (23.11.2001.), Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-II-11025/2001-5 od
  5. studenoga
  6. UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1712 Upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastav­ljenom od sudaca Upravnog suda Silve Rulic-Hren kao predsjednice vijeća, Jasminke Je­njić i mr. Že­ljka Zadrovića kao članova vijeća, te više­g sudskog savjetnika Srđana Papića kao zapisničara u upravnom sporu tužite­lja Općine Ražanac, zastupane po Lji­ljani Matić-Mujić, odvjetnici iz Zadra, protiv rješe­nja tužene Vlade Republike Hrvatske, klasa: 015-01/01-09/07, urbroj: 5030109-01-1, od
  7. listopada
  8. godine, radi raspušta­nja Općinskog vijeća Općine Ražanac, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana
  9. studenoga 2001., presudio je Tužba se odbija. Obrazlože­nje Rješe­njem Vlade Republike Hrvatske od
  10. listopada
  11. godine raspušteno je Općinsko vijeće Općine Ražanac, a vijeć­nicima Općinskog vijeća prestaje mandat. U tužbi kojom osporava rješe­nje tuženika, tužite­lj ističe da je isto nepravilno i nezakonito iz razloga što je či­njenično sta­nje netočno i nepotpuno utvrđeno i što je na tako utvrđeno či­njenično sta­nje pogrešno primije­njeno materijalno pravo, te zbog bitne povrede odredaba postupka. Tužite­lj navodi kako je u obrazlože­nju osporenog rješe­nja istaknuto da je
  12. srp­nja
  13. godine na svoju dužnost podnijelo neopozive ostavke šest vijećnika izabranih na stranačkoj listi HDZ-a kao i dva zamjenika vijećnika, te da je ostavke na dužnost dalo još pet zamjenika HDZ-a te da je stranka odustala od da­lj­nje­g imenova­nja zamjenika vijećnika. Slijedom toga Općinsko vijeće, koje broji ukupno 15 članova, trajno je ostalo bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odlu­ka, odnosno podnoše­njem ostavki osmorice članova Općinskog vijeća općine Ražanac stekli su se uvjeti iz članka
  14. stavak
  15. točka
  16. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Tužite­lj da­lje navodi da teme­ljem odredbe članka
  17. točke
  18. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave, članu predstavničkog tijela prestaje mandat prije isteka redovitog četverogodiš­nje­g mandata ako podnese ostavku i to danom dostave pisane ostavke, a po pravilima Zakona o općem upravnom postupku. Svaki član predstavničkog tijela ima zamjenika koji obnaša tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat prestane prije isteka roka na koji je izabran i to neizabrani kandidat s liste s koje je izabran član, a koje­g odredi politička stranka koja je predlagate­lj liste. Pobijanim rješe­njem propušteno je utvrditi da je nakon ostav­ki pet zamjenika s liste HDZ-a ostao još jedan zamjenik i to Nikola Dundović, koji nije dao ostavku i koji u skladu s člankom
  19. stavkom
  20. citiranog Zakona obnaša dužnost člana predstavnič­kog tijela od trenutka kad je članu predstavničkog tijela prestao mandat prije isteka vremena, odnosno danom dostave pisane ostavke. S Nikolom Dundovićem Općinsko vijeće Općine Ražanac ima osam članova odnosno natpolovičnu većinu, pa tužite­lj drži da se nisu stekli uvjeti za primjenu članka
  21. stavak
  22. točka
  23. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Slijedom iznijetog tužite­lj predlaže da se osporeno rješe­nje poništi. U odgovoru na tužbu tuženo tijelo u bitnom ostaje kod razloga osporenog rješe­nja i ističe da je tijekom mandata dvojici vijećnika izabranih s liste HDZ-a nastupilo mirova­nje mandata, a umjesto ­njih HDZ je, kao ovlaštena politička stranka, u Općinsko vijeće odredio zamjenike između neizabranih kandidata sa svoje liste. Dana
  24. kolovoza
  25. godine osmorica vijećnika HDZ-a podnijela je pisane ostavke na svoju dužnost u Općinskom vijeću, nakon če­ga HDZ, kao ovlaštena politička stranka, nije odredio ­njihove zamjenike. Dopisom od
  26. listopada
  27. godine HDZ je izvijestio Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave da neće odrediti zamjenike vijećnicima Općinskog vijeća općine Ražanac, koji su podnijeli ostavke. Iz odredbe članka
  28. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, proizlazi da zamje­nika člana predstavničkog tijela kojem je prestao mandat ili je nastupilo ­nje­govo mirova­nje, može odrediti samo politička stran­ka koja je predlagate­lj liste. Ako politička stranka to ne bi učinila, ne postoji ovlast ni mogućnost da predstavničko tijelo to samo učini (kooptira člana), a niti da to samoinicijativno učini bilo koji od neizabranih kandidata s dotične liste. U tom slučaju predstavničko tijelo nastav­lja rad sa sma­njenim brojem članova, pod uvjetom da još uvijek ima dovo­ljan broj članova potreban za rad i odlučiva­nje u smislu odredbe članka
  29. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. U konkretnom slučaju, nakon podnoše­nja ostavki članova Općinskog vijeća općine Ražanac koji su na tu dužnost bili izabrani, odnosno određeni s liste HDZ-a, ­njihove zamjenike mogao je odrediti jedino HDZ. Pri tome je irelevantno što su svi neizabrani kandidati s liste HDZ-a osim Nikole Dundovića, također podnijeli ostavke i što je time Nikola Dundović ostao jedini potencijalni zamjenik, jer je on mogao postati zamjenik i steći mandat vijećnika Općinskog vijeća samo ako ga izrekom odredi politička stranka na čijoj se listi nalazi tj. HDZ. Kako je u konkretnom slučaju više od polovine članova Općinskog vijeća općine Ražanac podnijelo ostavke, a HDZ se kao politička stranka s čije liste su oni bili izabrani i koja je jedina ovlaštena odrediti ­njihove zamjenike, izričito izjasnila da to neće učiniti, stekli su se uvjeti za donoše­nje osporenog rješe­nja. Slijedom iznijetog tuženo tijelo predlaže da se tužba kao neosnovana odbije. Tužba nije osnovana. Iz spisa predmeta je razvidno da je tuženo tijelo donijelo osporeno rješe­nje od
  30. listopada
  31. godine kojim je raspušteno Općinsko vijeće općine Ražanac, s obrazlože­njem da su se stekle pretpostavke za primjenu odredbe članka
  32. Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01 i 60/01). Spis predmeta koji je uz odgovor na tužbu dostavilo tuženo tijelo sadrži pisane ostavke koje su
  33. srp­nja
  34. godine podnijeli članovi Općinskog vijeća Općine Ražanac, i to: Jure Zupčić, Dragutin Miočić, Tihomir Perković, Milan Jović, Zdenko Žagar, Milan Borzin, Mate Miočić i Davor Miočić, svi s liste Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Također je u spis predmeta dostav­ljena obavijest o stav­lja­nju mandata u mirova­nje vijećnika Bože Čolaka i Emila Dokoze, kao i dopis HDZ-a upućen Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave od
  35. listopada
  36. godine u kojem je HDZ Ražanac izvijestio to tijelo da je Općinski odbor HDZ-a općine Ražanac zajedno s vijećnicima i zamjenicima na svojoj sjednici od
  37. srp­nja
  38. godine donio odluku da se zbog nemilih događaja, a sa že­ljom da se politička situacija smiri, podnesu neopozive ostavke na mjesta vijećnika i zamjenika vijećnika što je i uči­njeno. Teme­ljem istoga je odlučeno da HDZ neće odrediti za vijećnika ni preostalog Nikolu Dundovića koji nije podnio neopozivu ostavku. Odredbom članka
  39. stavak
  40. točka
  41. Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi propisano je da na prijedlog središ­nje­g tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu samoupravu, Vlada Republike Hrvatske će raspustiti predstav­ničko tijelo ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odluka. Slijedom toga, Sud ocje­njuje da je pravilno postupilo tuženo tijelo kada je raspustilo Općinsko vijeće Općine Ražanac zato što je osam članova vijeća, s liste HDZ-a, podnijelo neopozive ostav­ke s danom
  42. godine. Kako Općinsko vijeće tužite­lja broji ukupno 15 članova, znači da je isto ostalo bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donoše­nje odluka, jer taj broj u konkretnom slučaju iznosi osam članova. Dakle, podnoše­njem ostavki osam članova Općinskog vijeća, Vijeće je ostalo bez minimalnog broja članova, te je tuženo tijelo postupilo pravilno kada je donijelo rješe­nje o raspušta­nju teme­ljem cit. odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (re­gionalnoj) samoupravi. Prigovori u tužbi da je či­njenično sta­nje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno tj. da je pogrešno primije­njeno materijalno pravo nisu osnovani. Ovo iz razloga što je odredbom članka
  43. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01) propisano da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Stavkom
  44. istog članka propisano je da člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamje­njuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a koje­g odredi politička stranka koja je predlagate­lj liste. To znači, da zamjenika člana predstavničkog tijela kojem je prestao mandat ili je nastupilo ­nje­govo mirova­nje, može odrediti samo politička stranka koja je predlagate­lj liste. Kako su u konkretnom slučaju svi vijećnici i zamjenici s liste HDZ-a, osim zamjenika Nikole Dundovića, podnijeli ostavke, a isti nije određen od političke stranke – predlagate­lja liste – da stupi na mjesto vijećnika, on nije mogao niti biti kooptiran u predstav­ničko tijelo odlukom tog tijela. Nije dvojbeno da se nije ispunila pretpostavka iz članka
  45. stavak
  46. citiranog Zakona da narečeni zamjenik kao neizabrani kandidat postane vijećnik Općinskog vijeća tužite­lja. Stoga je prigovore u tužbi kao neosnovane va­ljalo odbiti, jer osporenim rješe­njem tuženog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužite­lja. Teme­ljem izloženoga primjenom odredbe članka
  47. stavak
  48. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92) va­ljalo je tužbu kao neosnovanu odbiti. Broj: Us-11025/2001-5 Zagreb,
  49. studenoga
  50. Predsjednica Vijeća Silva Rulic-Hren, v. r. Presuda, NN 103/2001-1712 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Presuda Izdanje: NN 103/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1712 Donositelj:UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.11.
  51. ELI: /eli/sluzbeni/2001/103/1712 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  52. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.