← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1163/2000 od 14. studenoga 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1163/2000 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1163/2000 od
  3. studenoga
  4. NN 103/2001 (23.11.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1163/2000 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1713 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu prijedloga za pokreta­nja postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je ODLUKU Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Pravilnik o dodjeli stanova i stambenih kredita, klasa: 3370-01/96-04/501 od
  9. trav­nja
  10. godine. Obrazlože­nje
  11. Boris Ružić iz Pule podnio je prijedlog (i ­nje­govu dopunu) za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom u izreci navedenih odredbi Pravilnika o dodjeli stanova i stambenih kredita, u svezi sa stanovima povjerenim na uprav­lja­nje Ministarstvu obrane.
  12. Pravilnik je donio ministar obrane, na teme­lju članka
  13. stavka
  14. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93, 57/96, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u 31/98, članak
  15. Carinskog zakona u 78/99) i točke III. Odluke o dava­nju ovlašte­nja Ministarstvu obrane za uprav­lja­nje stanovima, garažama i poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/92).
  16. Podnosite­lj, iako upućen od Ustavnog suda što takav prijedlog mora sadržavati, nije izrijekom naveo odredbe Pravilnika koje smatra suprotnim Ustavu, niti je izrijekom naveo ustavnu odredbu koju drži povrijeđenom, no iz sadržaja dopune prijedloga slijedi da osporava ustavnost članka
  17. i članka
  18. stavka
  19. Pravilnika, sa stajališta odredbe članka
  20. stavka
  21. Ustava, prema kojoj su svi pred zakonom jednaki. Prema navodima podnosite­lja, umirov­ljene vojne osobe koje su podnijele zahtjev za rješava­nje stambenog pita­nja dok su još imale status djelatne vojne osobe, diskriminirane su time što, kada steknu status umirov­ljenika, više nisu obuhvaćene krugom osoba koje teme­ljem članka
  22. Pravilnika mogu ostvariti pravo na stan ili stambeni kredit. U svezi osporava­nja članka
  23. stavka
  24. Pravilnika, podnosite­lj smatra kako su propisiva­njem da djelatne vojne osobe ne mogu otkupiti stan koji dobiju na korište­nje, odnosno u najam, te osobe stav­ljene u neravnopravan položaj u odnosu na stradalnike Domovinskog rata i hrvatske ratne vojne invalide (osobe iz članka
  25. Pravilnika), koji stan teme­ljem Pravilnika mogu otkupiti. U podnijetom prijedlogu podnosite­lj nije izrijekom naveo konačni prijedlog Sudu, međutim iz sadržaja proizlazi prijedlog da se osporavane odredbe Pravilnika ukinu.
  26. Teme­ljem članka
  27. stavka
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, da­lje: Ustavni zakon) od Ministarstva obrane zatražen je odgovor na podnosite­ljev prijedlog. Iz odgovora Ministarstva obrane, kojim se u cijelosti osporavaju navodi podnosite­lja, slijedi da predmetni Pravilnik nije donijet kao provedbeni akt tada važeće­g Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«, broj 51/85, 42/96, 22/92 i 70/93), niti kao provedbeni akt Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, broj 91/96, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u 48/98, i ispravak u 66/98), već je to isk­ljučivo interni akt Ministarstva obrane, donijet radi raspodjele sredstava iz državnog proračuna namije­njenih za stambeno zbri­njava­nje djelatnih pripadnika Hrvatske vojske. U odgovoru se nada­lje navodi da stambeno zbri­njava­nje djelatnih vojnih osoba nije trajno, jer se stan teme­ljem odredbi Pravilnika dodje­ljuje u najam na vrijeme traja­nja djelatne vojne službe ili se dodje­ljuje u najam na razdob­lje od 5 godina. Ministarstvo obrane opovrgava da bi djelatne vojne osobe bile u neravnopravnom položaju u odnosu na osobe iz članka
  29. Pravilnika, budući da je odredbama članaka 16.,
  30. i
  31. tada važeće­g Zakona o pravima hrvatskih branite­lja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 2/94) bilo propisano pravo na prioritetno stambeno zbri­njava­nje stradalnika Domovinskog rata. Prijedlog je osnovan.
  32. Razmatrajući osnovanost podnosite­ljevih navoda, Ustavni sud polazio je od odgovora na pita­nje predstav­lja li osporavani akt drugi propis iz odredbe članka
  33. točke
  34. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj odredbi Ustavni sud odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ocje­njujući u konkretnom slučaju nadležnost za provođe­nje postupka ustavnosudske ocjene, Ustavni sud utvrđuje da osporavani Pravilnik jest propis, dakle akt za čiju ocjenu ustavnosti i zakonitosti je ovaj Sud nadležan, sukladno članku
  35. točki
  36. Ustava Republike Hrvatske.
  37. Takvo stajalište teme­lji se na odredbama članka 17., članka
  38. stavaka
  39. i 4., te članka
  40. stavka
  41. točke
  42. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93 i 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, da­lje: ZSDU). Osporavani Pravilnik donio je ministar obrane, u skladu sa zakonskim ovlašte­njem za ­nje­govo donoše­nje, sadržanim u od­red­bi članka
  43. točke
  44. Zakona o obrani, kojom je propisano da ministar obrane, među ostalim, donosi propise za koje je ovlašten. Pravilnik je uteme­ljen i na Odluci Vlade Republike Hrvatske iz
  45. godine, kojom je Ministarstvo obrane dobilo ovlašte­nje za uprav­lja­nje stambenim fondom, garažama i poslovnim prostorom u vlasništvu Republike Hrvatske. Člankom
  46. ZSDU propisano je da ministri, među ostalim, donose pravilnike za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama dane ovlasti. Prema članku
  47. stavku
  48. ZSDU, pravilnikom se pota­nje razrađuju pojedine odredbe zakona radi ­njihove primjene, time da se teme­ljem stavka
  49. istog zakonskog članka pravilnici objav­ljuju u »Narodnim novinama«, te stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.
  50. Ustavni sud je po izvršenom uvidu u sadržaj osporavanog Pravilnika ocijenio da je u konkretnom slučaju osporavani akt provedbeni propis, kojim je ministar obrane propisao postupak, uvjete i kriterije za dodjelu stanova i stambenih kredita u svezi sa stanovima u vlasništvu države, povjerenim na uprav­lja­nje Ministarstvu obrane, te drugim stanovima koje Ministarstvo obrane izgradi, kupi ili na drugi način pribavi. Odredbe Pravilnika odnose se i na dodjelu stanova drugih vlasnika, prenesenih na uprav­lja­nje Ministarstvu obrane (članak
  51. Pravilnika). Pravo na dodjelu stana ili stambenog kredita, u skladu s člankom
  52. Pravilnika, mogu ostvariti članovi obite­lji poginulog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branite­lja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, te, potom, u skladu s člankom
  53. Pravilnika, pripadnika gardijske brigade ili specijalne postrojbe oružanih snaga Republike Hrvatske i druga djelatna vojna osoba i vojni službenik ili vojni namještenik. Iznimno, pravo na dodjelu stana može ostvariti i osoba zaslužna za oružane snage Republike Hrvatske, sukladno odluci ministra obrane. Treba stoga zak­ljučiti da je Pravilnik upućen neodređenom, vrlo širokom krugu osoba. U odnosu na navedene adresate osporavani akt ima opće­obvezni karakter i proizvodi pravne učinke. Tako je u članku
  54. Pravilnika propisano da osoba koja je stekla status hrvatskog ratnog vojnog invalida može otkupiti stan ako joj je tjelesno ošteće­nje utvrđeno za stalno i potvrđeno u revizijskom postupku, time da i osobe iz članka
  55. Pravilnika, kojima je stan dodije­ljen u najam, imaju pravo podnijeti zahtjev za otkup stana, ako su za vrijeme najma postale stradalnici iz Domovinskog rata, i to u roku od 60 dana od stjeca­nja tog statusa. Sud nije prihvatio tumače­nje prema kojem je Pravilnik adresatima upućen teme­ljem odredbe članka
  56. stavka
  57. točke
  58. ZSDU. Tom zakonskom odredbom propisano je da ministar uprav­lja ministarstvom i ­nje­govim radom, a osobito brine o zakonitom i pravodobnom izvršava­nju zakona i drugih propisa te u pita­njima od zajedničkog interesa osigurava surad­nju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama.
  59. Prosudivši stoga pravnu narav osporavanog akta, ocje­njujući Pravilnik propisom koje­ga je Ustavni sud ovlašten ispitivati, Sud je razmotrio suglasnost s Ustavom i zakonom članka
  60. Pravilnika, kojim je propisano da »ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoše­nja i neće se objaviti u »Narodnim novinama«.« Iz navedenog slijedi da je sadržaj osporavanog akta, koji je proizvodio važne pravne učinke, suprotno izričitoj odredbi članka
  61. stavka
  62. ZSDU bio poznat samo uskom krugu osoba. Time je utvrđena nesuglasnost s člankom
  63. stavkom
  64. Ustava, kojim je propisano da se, prije ne­go što stupe na snagu, zakoni i drugi propisi državnih tijela objav­ljuju u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske. Ujedno je utvrđena i povreda ustavnog načela određenog člankom
  65. stav­kom
  66. Ustava, prema kojem propisi u Republici Hrvatskoj moraju biti u suglasnosti s Ustavom i zakonom.
  67. Teme­ljem iznijetog, Ustavni sud je sukladno članku
  68. stavku
  69. Ustavnog zakona pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Utvrdivši nesuglasnost osporavanog Pravilnika s ustavnim načelom iz članka
  70. stavka
  71. Ustava i člankom
  72. stavkom
  73. Ustava, te člankom
  74. stavkom
  75. ZSDU, Sud je teme­ljem od­red­bi članka
  76. stavka
  77. i članka
  78. stavaka
  79. i
  80. Ustavnog zakona Pravilnik ukinuo u cijelosti. Broj: U-II-1163/2000 Zagreb,
  81. studenoga
  82. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 103/2001-1713 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 103/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1713 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.11.
  83. ELI: /eli/sluzbeni/2001/103/1713 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  84. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.