← Hrvatska

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. god

inu NN 116/2001 (22.12.2001.), Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za

  1. godinu HRVATSKI SABOR 1951 Na temelju članka
  2. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA
  3. GODINU Proglašavam Državni proračun Repub­like Hrvatske za
  4. godinu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici
  5. prosinca
  6. Broj: 01-081-01-3921/2 Zagreb,
  7. prosinca
  8. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r. ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA
  9. GODINU I. OPĆE ODREDBE Članak
  10. Ovim se Zakonom uređuje struktura prihoda, primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske za
  11. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, upravljanje državnom imovinom i dugovima, davanje jamstava, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te kazne za neis­punjavanje obveza. II. STRUKTURA PRORAČUNA Članak 2.

(1)Opći se dio Proračuna sastoji od Bilance prihoda i rashoda te Računa financiranja/zaduživanja, a Posebni dio sadrži raspored rashoda prema njihovoj vrsti ekonomske klasifikacije i proračunskim korisnicima.
(2)U Bilanci prihoda i rashoda iskazani su porezni i neporezni prihodi, drugi prihodi od državne imovine te sredstva za financiranje javnih rashoda na razini države na temelju zakonskih propisa.
(3)U Računu financiranja/zaduživanja iskazani su primici iz financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova, što je povezano s financiranjem salda Bilance prihoda i rashoda. III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA 1. Upravljanje prihodima i rashodima Članak 3.
(1)Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.
(2)Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene koje su određene Proračunom, i to do visine utvrđene u Posebnom dijelu. Članak 4.
(1)Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna ako je njihovo dospijeće (plaćanje) usklađeno s mjesečnim dodjelama.
(2)Proračun se izvršava na temelju mjesečnih dodjela Državne riznice.
(3)Pri utvrđivanju mjesečnih dodjela korisniku, Državna riznica polazi od visine sredstava utvrđenih u godišnjim i mjesečnim financijskim planovima korisnika. Državna riznica usklađuje zahtjeve iz mjesečnih financijskih planova korisnika s planiranom likvidnosti Proračuna i izvršava mjesečnu dodjelu Proračuna korisniku.
(4)Državna riznica izvršava mjesečne dodjele po korisnicima i rashodima u skladu s raspoloživim sredstvima.
(5)Razlika između odobrenih i manje iskorištenih dodjela korisnik raspoređuje u sljedeće razdoblje. Članak 5.
(1)Korisnik je na temelju iznosa predviđenih Proračunom obvezan sastaviti financijski plan za cijelu godinu po mjesecima.
(2)Korisnici u planu iz stavka 1. ovoga članka mogu plaće, nadoknade, invalidnine i socijalna davanja planirati do jedne dvanaestine (1/12) od godišnjeg plana.
(3)Ministarstva koja su nadležna za korisnike utvrđuju mjesečne financijske planove svojih korisnika prema okviru iz stav­ka 1. i 2. ovoga članka.
(4)Država riznica – Sektor za pripremu proračuna razmatra i odobrava financijske planove korisnika kako bi se utvrdilo da su u skladu s Proračunom i zakonima.
(5)Odobreni financijski planovi prosljeđuju se Državnoj riznici – Sektoru za izvršavanje proračuna, koji izvršava mjesečnu dodjelu sredstava.
(6)Mjesečne dodjele izvršavaju se najkasnije deset
(10)radnih dana prije početka razdoblja na koje se odnose.
(7)Na temelju mjesečne dodjele korisnik obavlja korekciju mjesečnoga financijskog plana najkasnije do 20-og u mjesecu za sljedeći mjesec, a Državna riznica – Sektor za izvršavanje proračuna dužan je plan odobriti do 25-og u mjesecu.
(8)Ako korisnik Državnoj riznici ne dostavi mjesečni financijski plan usklađen s dodjelom, ne smije stvarati i izmirivati obveze za sljedeći mjesec.
(9)Tijekom mjeseca može se izvršiti naknada dodjela samo na temelju posebnog zahtjeva koji odobrava Državna riznica.
(10)Manje dodijeljena sredstva u odnosu na financijski plan za tekući mjesec korisnik raspoređuje u sljedeće razdoblje. 2. Trošenje proračunskih sredstava Članak 6.
(1)Korisnici mogu imati samo jedan račun.
(2)Korisnici su dužni izvijestiti Ministarstvo u kojoj su banci otvorili račun iz stavka 1. ovoga članka.
(3)Računi proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka dio su jedinstvenog računa Državne riznice.
(4)Radi održavanja tekuće likvidnosti Proračuna, Ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može povlačiti raspoloživa sredstva s računa korisnika Proračuna.
(5)Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva. Članak 7.
(1)O korištenju sredstva Tekuće zalihe Proračuna odlučuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu : Vlada).
(2)Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.
(3)Ministar financija može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.
(4)Sredstva Tekuće zalihe Proračuna mogu se, osim za hitne i nepredviđene izdatke, koristiti i za izvršavanje sudskih odluka (presuda, rješenja, nagodbi i dr.) o isplati rente na teret sredstava Proračuna.
(5)O korištenju sredstava iz stavaka 1., 2.,
  1. i
  2. ovoga članka Vlada polugodišnje izvješćuje Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor). Članak
  3. Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost korisnika, što zahtijeva smanjena sredstva, ili ako korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke prenose se u Tekuću zalihu Proračuna ili na korisnika koji preuzme njegove poslove. Članak 9.
(1)Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na posebni devizni račun Proračuna.
(2)Devizni račun iz stavka 1. ovoga članka koristi Ministarstvo, a ostali korisnici mogu imati devizni račun jedino na temelju prethodne suglasnosti ministra financija.
(3)Sredstva na deviznom računu iz stavka
  1. ovoga članka koriste se za plaćanje planiranih proračunskih izdataka. Članak
  2. Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tomu donosi Ministarstvo. Članak 11.
(1)Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja prora­čun­skih sredstava za 2002. godinu za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su resornom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika.
(2)Rješenje iz stavka
  1. ovoga članka korisnici su obvezni dos­taviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa. Članak
  2. Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano. Članak
  3. Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji, o visini nadoknada za terenski dodatak i za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, te o visini nadoknade za odvojeni život od obitelji, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti izdatci isplaćuju iz prora­čunskih sredstava ili sredstava dobivenih kredita. Članak
  4. Sredstva osigurana u proračunu za otplatu ugovorenih inozemnih kredita do
  5. travnja 2001., a koji su namijenjeni za izgradnju cesta, Državna će riznica doznačivati poslovnoj banci. Članak 15.
(1)Tekuće potpore jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na potpore županijama te na potpore općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi.
(2)Potpore županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta proračuna i ulaganja u kapitalne programe županija, općina i gradova na njihovu području.
(3)Kriterij za izračun i raspodjelu potpora županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz
  1. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za
  2. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za
  3. godinu po stanovniku županije, te prosjek rashoda za kapitalne programe iz županijskog proračuna za
  4. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i rashod za kapitalne programe iz županijskog proračuna za
  5. godinu po stanovniku županije.
(4)Potpore općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta, poticanje ulaganja u kapitalne programe i racionalnost izvršenja funkcija sustava općina i gradova.
(5)Kriteriji za izračun i raspodjelu potpora općinama i gradovima iz stavka
  1. ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz
  2. godine, prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) za
  3. godinu, prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak
  4. i
  5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za
  6. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u
  7. godini, te faktor korekcije za postupni prijelaz na novi model izračuna potpora.
(6)Županije, općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti potpore smo za financiranje obveznih rashoda propisanih zakonom.
(7)Na korisnike potpora iz stavka
  1. ovoga članka primjenjuju se i odredbe glede visine ostalih rashoda za zaposlene i naknade troškova zaposlenima koje se odnose na korisnike državnog proračuna, a prema članku
  2. ovoga zakona. Članak 16.
(1)Sredstva osigurana u Proračunu za povrat mirovinskog i zdravstvenog doprinosa, a koja su uplaćena za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01.), doznačit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara.
(2)Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zatjev za povrat do­pri­nosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hr­vatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: zavodi).
(3)Zavodi iz stavka
  1. ovoga članka zahtjev za povrat mirovinskog i zdravstvenog doprinosa poslodavcima iz stavka
  2. ovoga članka podnose Državnoj riznici.
(4)Sredstva iz stavka
  1. ovoga članka Državna riznica doznačuje poslodavcima iz stavka
  2. ovoga članka. Članak 17.
(1)Korisnicima su osigurana sredstva za obvezno osiguranje iz članka
  1. točke 2.,
  2. i
  3. Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 90/94., 20/
  4. i 46/
  5. – pročišćeni tekst i 116/99.).
(2)Sredstva za nadoknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana su u Proračunu prema stavku 1. ovoga članka, a doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.
(3)U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja, te sredstva za obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za rizike od ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti. Članak 18.
(1)U Proračunu za
  1. godinu osigurana su sredstva samo za obveze iz članka
  2. stavak
  3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01.), a koja obuhvaćaju:
  4. nadoknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta do jedne godine djetetova života, porodnog dopusta do dvije godine djetetova života za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne godine djetetova života iz članka
  5. stav­ka
  6. Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine djetetova života iz članka
  7. stav­ka
  8. Zakona o radu,
  9. nadoknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka
  10. Zakona o radu,
  11. nadoknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka
  12. Zakona o radu,
  13. mjere povećane zdravstvene skrbi o osobama starijima od 65 godina i o djeci do navršene
  14. godine života,
  15. zdravstveno prosvjećivanje,
  16. liječenje po posebnim propisima,
  17. hitnu pomoć na magistralnim cestama,
  18. razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvanu većim od­stupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih nor­mativa zbog demografskih karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),
  19. osobe čije je prebivalište nepoznato,
  20. međunarodne obveze u području zdravstvenog osiguranja,
  21. članove obitelji osiguranika iz članka
  22. točke od
  23. do
  24. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
  25. osigurane osobe iz članka
  26. i
  27. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
(2)U Proračunu se osiguravaju sredstva za obveze iz članka
  1. stavka
  2. i za razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdrav­stvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka
  3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, za osigurane osobe iz članka
  4. točke od
  5. do
  6. i članka
  7. te za osigurane osobe iz članka
  8. i
  9. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
(3)U proračunu su osigurana sredstva za zdravstvenu zaštitu staračkih poljoprivrednih domaćinstava i neosiguranih osoba iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. i
  4. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01.). Članak
  5. U proračunu su osigurana sredstva za obveze iz članka
  6. i
  7. Za­kona o zdravstvenoj zaštiti stranaca (»Narodne novine«, br. 114/97.) i iz članka
  8. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01.). Članak 20.
(1)U Proračunu su planirana sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.
(2)Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3.326,00 kuna. Članak 21.
(1)Nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, porodnog dopusta do dvije godine djetetova života za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece podjednake dobi, posvojiteljskog dopusta i skra­će­noga radnog vremena do jedne odnosno do tri godine djetetova života iznosi 1.600,00 kuna za rad u punom radnom vremenu.
(2)Novčana nadoknada za vrijeme korištenja porodnog dopusta nezaposlenim majkama, majkama na redovitom školovanju, nezaposlenim majkama koje ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i majkama koje su korisnice mirovine iznosi 900,00 kuna. Osnovica za obračun nadoknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu iznosi 1.600,00 kuna.
(3)Nadoknadu plaće iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka Ministarstvo će doznačivati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
(4)Nadoknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna. Članak 22. Sredstva koja su Proračunom osigurana za potporu udrugama čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku raspoređivat će se u skladu s Odlukom o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i financijskoj potpori udrugama iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 86/98.). Članak 23.
(1)Ministar financija potanko uređuje način preuzimanja obveza, izvješćivanje o preuzetim obvezama i način isplate sredstava iz Proračuna.
(2)Ministar financija donosi pravilnik kojim potanko uređuje navedeno u stavku 1. ovoga članka.
(3)Poslovne postupke u pripremi i izvršenju Proračuna, u upravljanju javnim dugom i gotovinom, te primjenu propisa, nastanak obveza, sustav računovodstva proračuna i financijskog izvještavanja pratit će i nadzirati Državna riznica. Članak
  1. Za obavljanje poslova platnog prometa po računima Proračuna ministar financija sklapa ugovor s ovlaštenom organizacijom za obavljanje platnog prometa. IV. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA
  2. Upravljanje državnom imovinom Članak 25.
(1)Korisnik koji stekne nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev Državnom odjet­ništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno odvjet­ništvo) da podnese prijedlog za upis nekretnine u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2)Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni pri­jedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa nekretnine u zemljišne knjige. Članak 26.
(1)Kada korisnici besplatno stječu dugotrajnu nefinancijsku imovinu čije bi vlasništvo ili korištenje prouzročilo nove izdatke veće od vrijednosti imovine, odnosno od prihoda koji se ostvaruju korištenjem, obvezni su prije njezina stjecanja zatražiti suglasnost Ministarstva.
(2)Državno odvjetništvo može podnijeti zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine ako ona spada u sredstva iz stavka
  1. ovoga članka na temelju dokumentacije iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona, ako je Ministarstvo dalo suglasnost u skladu sa stavkom
  4. ovoga članka. Članak 27.
(1)Slobodnim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja ministar.
(2)Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima prihodi su Proračuna. Članak 28.
(1)Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvat­ska postaje suvlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2)Dio imovine u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u Glavnu knjigu Državne riznice, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku i kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3)Evidenciju o imovini i suvlasničkim dijelovima iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka vode njezini korisnici i Ured za državnu imovinu, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu.
(4)Država je dužna financijski obeštetiti jedinice područne (regionalne) smouprave za iznos netransferiranog poreza na dobit i dohodak koji je sanacijom pretvoren u vlasničke udjele u poduzeću, a pripada jedinicama područne (regionalne) samouprave u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit. 2. Zaduživanje i tekuće otplate Članak 29.
(1)Ovlašćuje se Vlada da može uzeti zajam na inozemnom i do­maćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 11.664.251.992,00 kune, koja je iskazana u Računu financiranja Proračuna.
(2)Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2002. godinu u svoti 6.968.078.600,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdatcima.
(3)Ovlašćuje se Vlada da kao izvor sredstava za otplatu duga koristi obveznice, bankarske i druge kredite te kratkoročne vrijednosne papire (trezorski zapisi).
(4)Ministarstvo će predložiti Vladi najpogodnije oblike zaduživanja.
(5)O radnjama iz stavka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.
  3. Upravljanje državnim dugom Članak 30.
(1)Ovlašćuje se Vlada da može prijevremeno otkupiti obveznice Republike Hrvatske te prijevremeno otplatiti bankarske i druge kredite u slučajevima kada otkup obveznica i otplatu kredita može financirati sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja i tako ostvariti uštedu u otplati kamata.
(2)Prijevremeni otkup obveznica Republike Hrvatske i prijevremena otplata bankarskih i drugih kredita iskazuje se u Općem dijelu Proračuna.
(3)Zaduženje radi financiranja prijevremenog otkupa obveznica Republike Hrvatske te prijevremene otplate bankarskih i drugih kredita iskazuje se u Općem dijelu Proračuna kao izvanbilančna stavka Bilance prihoda i rashoda za 2002. godinu.
(4)Vlada može sklopiti financijske sporazume na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata radi postizanja najpovoljnije valutne i kamatne strukture državnoga duga te što manjeg rizika međuvalutnih promjena i porasta kamatnih stopa. Uvjet je za sklapanje sporazuma da druga stranka u sporazumu ima ocjenu dugoročnoga međunarodnoga kreditnog rejtinga A+ ili višu.
(5)Potraživanja i obveze koje nastanu na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata iskazuju se u Općem dijelu Proračuna.
(6)Ministarstvo će predložiti Vladi provedbu radnji iz stavka 1. i 4. ovoga članka.
(7)O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polu­godišnje. Članak 31.
(1)Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.
(2)Ministri i rukovoditelji tijela državne i sudbene vlasti ne mogu stvarati obveze i sklapati ugovore kojima nastaju više­go­diš­nje obveze za Proračun.
(3)Iznimno od odredaba stavka 2. ovoga članka, obveze se mogu stvarati uz prethodnu suglasnost ministra financija. Članak 32.
(1)Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može se zadužiti uzimanjem kredita na tržištu novca i kapitala i kod izvođača radova, isključivo za kapitalni projekt obnove i razvitka (investiciju) koji se financira iz njihova proračuna, a koji potvrdi njihovo predstavničko tijelo uz prethodnu suglasnost Vlade.
(2)Ugovor o zaduživanju sklapa župan, gradonačelnik i načelnik na osnovi proračuna i uz prethodnu suglasnost Vlade.
(3)Suglasnost je obvezni prilog ugovora o zaduživanju.
(4)O zahtjevu za davanje suglasnosti Vlada odlučuje u roku od 40 dana nakon podnošenja zahtjeva.
(5)Ministar financija propisuje obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju. Članak 33.
(1)Ukupna godišnja obveza (godišnji anuitet) jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave za zaduživanje iz članka 32. ovoga Zakona može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuju.
(2)U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je i iznos dospjeloga godišnjeg anuiteta u tekućoj godini po kreditima i jamstvima iz prethodnih godina, te dospjele neizmirene obveze.
(3)Pod ostvarenim proračunskim prihodima razumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 6. Zakona o pro­ra­čunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) umanjeni za primitke
(1)od do­maćih i inozemnih potpora, dotacija i transfera iz državnog pro­računa i proračuna drugih jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave (točka d), za primitke
(2)iz posebnih ugovora: mjesni samodoprinos i sufinanciranje građana (točka b), te 3. iz tuzemnog i inozemnog zaduženja (točka f). Članak 34.
(1)Trgovačko društvo i javna ustanova kojih je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, mogu se zadužiti samo uz suglasnost osnivača.
(2)Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.
(3)Ako jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne postignu dogovor o davanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana ako se za njezino davanje pozitivno izjasni više od 50% vlasničkog udjela trgovačkog društva ili javne ustanove.
(4)Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je dvaput godišnje izvijestiti Ministarstvo o izdanim suglasnostima – u srpnju i u prosincu tekuće godine. Članak 35.
(1)Jedinica područne (regionalne) samouprave može davati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, pod uvjetima iz članka 32. i 33. ovoga Zakona.
(2)Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može davati jamstva za ispunjenje obveza trgovačkog društva i javne ustanove čiji je osnivač i većinski vlasnik. Izdano jamstvo uključuje se u opseg mogućeg zaduženja jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 33. ovoga Zakona.
(3)Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, odluku donosi pred­stav­nič­ko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (re­gio­nalne) samouprave, razmjerno njihovu udjelu u vlasništvu. ­
(4)Ako jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne postignu dogovor o davanju suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana ako se za njezino davanje pozitivno izjasni više od 50% vlasničkog udjela trgovačkog društva ili javne ustanove.
(5)Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je dvaput godišnje izvijestiti Ministarstvo o danim jamstvima - u srpnju i u prosincu tekuće godine. 4. Državna jamstva Članak 36.
(1)Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske iznimno može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2)Davanje jamstva uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga imovine tražitelja kredita, odnosno drugim instrumentima osiguranja.
(3)Jamčevna zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi 400.000.000,00 kuna.
(4)Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.
(5)Tražitelj jamstva i banka kreditor obvezni su prethodno zatražiti suglasnost Ministarstva o namjeri davanja državnoga jamstva.
(6)Zahtjev se dokumentira procjenom boniteta tražitelja prije dobivanja jamstva, te ocjenom efekta novoga kreditnog zaduženja na ukupno poslovno stanje tražitelja, uzimajući u obzir stupanj postojeće zaduženosti.
(7)Ministarstva koja su nadležna za tražitelje jamstva obvezna su u roku od petnaest dana od upućivanja zahtjeva za suglasnost dati Ministarstvu mišljenje o razvojnim promjenama, restrukturiranju društva tražitelja, te ocjenu mogućnosti otplate kredita.
(8)Ministarstvo je obvezno Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije četrdeset dana od prijama zahtjeva za prethodnu suglasnost.
(9)Za izdana financijska jamstva država zaračunava proviziju u visini 0,5% od vrijednosti državnog jamstva.
(10)Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva naslovniku. Provizija je prihod Proračuna.
(11)Za državna jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može banci ili drugoj financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet dati nalog za blokadu računa dužnika radi izmirenja duga.
(12)Potraživanja Ministarstva, na temelju posebnim ugovorom utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.
(13)Radi naplate duga s osnove jamstava, Ministarstvo može s dužnikom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga.
(14)Obročna otplata iz stavka 13. ovoga članka određuje se najduže do godine dana.
(15)Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo neophodne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).
(16)O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje. Članak
  1. Odluke Vlade o zaduživanju te o davanju državnih jamstava objavljuju se u »Narodnim novinama«. V. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU Članak
  2. Za temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak u
  3. godini osigurava se svota od 470.000.000,00 kuna. Članak 39.
(1)Sredstva za potpore i subvencije doznačivat će se na temelju godišnjih i mjesečnih planova koje nadležna ministarstva dostavljaju Ministarstvu.
(2)Doznačivanje sredstava iz stavka 1. ovoga članka obustavit će se pravnim i fizičkim osobama koje ne ispune obveze prema državi.
(3)Ministarstva iz stavka
  1. ovoga članka obvezna su pri podnošenju plana za isplatu poticaja i subvencija priložiti dokaz da su korisnici tih sredstava izvršili obveze iz stavka
  2. ovoga članka. VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA Članak 40.
(1)Prihodi koje ostvare korisnici obavljanjem osnovne i ostale djelatnosti uplaćuju se na jedinstveni račun Državne riznice.
(2)Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na znanost, visoko, srednje i osnovno obrazovanje, đačke domove, na ustanove socijalne skrbi i na diplomatsko-konzularna predstavništva.
(3)O ostvarenim i utrošenim prihodima iz stavka 2. ovoga članka korisnici izvješćuju Ministarstvo na način i u rokovima koje će pravilnikom utvrditi ministar financija.
(4)Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 2. ovoga članka.
(5)Korisnici mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda. VII. ODGODA OSIGURANJA SREDSTAVA Članak
  1. Ako se tijekom
  2. godine usvoje zakoni, odluke ili programi na osnovi kojih nastaju nove obveze državnog proračuna, obveza osiguranja sredstava izvršit će se u
  3. godini. VIII. SREDSTVA FONDOVA Članak
  4. Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj ostvarivat će prihode od prodaje državne imovine i od privatizacije. IX. PROMJENA NAČINA FINANCIRANJA KORISNIKA PRORAČUNA Članak 43.
(1)Ministarstva nadležna za zavode, državne upravne organizacije, institute i agencije obvezna su pristupiti izmjenama i dopunama zakona, sukladno kojima su navedena tijela osnovana, u dijelu koji se odnosi na izvore i način financiranja njihove djelatnosti.
(2)Izmjene i dopune iz stavka
  1. ovoga članka i prelazak na ugovorne odnose u financiranju prema programima i projektima navedenih tijela ministarstva su obvezna pripremiti do
  2. travnja
  3. Članak 44.
(1)Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da može u tijeku 2002. godine izvršiti preraspodijelu do 1% ukupnih rashoda Proračuna.
(2)Sredstva iz stavka
  1. ovoga članka koristit će se u
  2. godini za provedbu reforme u poljoprivredi i ostalih reformi. Članak
  3. Vlada Republike Hrvatske će, na temelju prijedloga Ministarstva, obavljati tijekom
  4. godine preraspodjelu sredstava za plaće i naknade za korisnike, u okviru planirane svote sredstava za plaće i naknade u Državnom proračunu Republike Hrvatske za
  5. godinu, na temelju provedene racionalizacije, kontrole zapošljavanja i mjesečne isplate plaća. Članak
  6. U
  7. godini neće se primjenjivati odredba članka
  8. stav­ka
  9. i
  10. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (»Narodne novine«, br. 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/
  11. i 114/01.) i odredbe članka 5.,
  12. i
  13. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (»Narodne novine«, br. 10/99., 25/00., 30/
  14. i 114/01.). X. KAZNENE ODREDBE Članak
  15. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna: 1) ako proračunska sredstva ne koristi za utvrđene namjene ili ako preuzme obveze iznad svote utvrđene u Proračunu (članak
  16. stavak 2.), 2) ako preuzme obveze iznad visine osiguranih sredstava u Posebnom dijelu Proračuna (članak
  17. stavak 1.), 3) ako u propisanom roku ne dostavi Ministarstvu tromjesečni računski plan, s razrađenim mjesečnim planom (članak 5.), 4) ako ne izvijesti Ministarstvo o otvaranju računa (članak
  18. stavak 2.), 5) ako devizna sredstva ne uplati na posebni račun banke koju odredi Ministarstvo (članak 9.), 6) ako u roku ne dostavi rješenje o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa zaposlenika (članak 11.), 7) ako sredstva isplati suprotno članku
  19. ovoga Zakona, 8) ako potpore koristi suprotno članku
  20. stavku
  21. ovoga Zakona, 9) ako plaće i ostala sredstva isplati suprotno članku
  22. stavak
  23. ovoga Zakona, 10) ako invalidnine, nadoknade, socijalna davanja i druga osobna primanja poveća suprotno osnovici iz članka
  24. ovoga Zakona, 11) ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak
  25. stavak 2). 12) ako sklopi ugovor suprotno članku
  26. i
  27. ovoga Zakona, 13) ako izda suglasnost i jamstvo suprotno članku
  28. i
  29. ovoga Zakona, 14) ako neophodne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom
  30. stavkom
  31. ovoga Zakona, 15) ako prihode ostvarene od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ne uplati na jedinstveni račun Državne riznice (članak
  32. stavak 1.), 16) ako preuzme obveze i isplaćuje rashode iznad iznosa naplaćenih vlastitih prihoda (članak
  33. stavak 5.). Članak 48.
(1)Ako ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrdi radnje koje imaju obilježje prekršaja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2)Ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi rješenje o prekršaju iz članka 43. ovoga Zakona.
(3)Protiv rješenja iz stavka
  1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona. Članak
  2. Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, plaćanja, prisilne naplate i odgode plaćanja novčane kazne te vođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona. XI. ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  3. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od
  4. siječnja
  5. Klasa: 400-06/01-01/13 Zagreb,
  6. prosinca
  7. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. Zakon, NN 116/2001-1951 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 116/2001 Broj dokumenta u izdanju: 1951 Donositelj:Hrvatski sabor Datum tiskanog izdanja: 22.12.
  8. ELI: /eli/sluzbeni/2001/116/1951 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  9. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.