← Hrvatska

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama NN 3/2002 (11.1.2002.), Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama KOLEKTIVNI UGOVOR 122 Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara Nezavisni sindikat zaposlenih u sred­njim školama Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazova­nja Samostalni sindikat radnika u djelatnosti zdravstva, MIO i socijalne zaštite Hrvatske Sindikat hrvatskih učite­lja Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske zak­ljučili su dana

  1. prosinca
  2. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA OPĆE ODREDBE PRIMJENA UGOVORA Članak
  3. Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primje­njuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama (u da­lj­njem tekstu: zaposlenici). VREMENSKO VAŽENJE Članak
  5. Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primje­njuje se od
  6. siječ­nja
  7. godine.
  8. Ovaj ugovor zak­ljučuje se na vrijeme od 5 godina. TEMELJNA NAČELA Članak
  9. Potpisnici su se suglasili da će se zalagati i rukovoditi s­ljedećim načelima: – međusobne surad­nje u području radnih odnosa, socijalnog osigura­nja i zapoš­ljava­nja; – promica­nja socijalnog partnerstva i kolektivnog pre­govara­nja; – potica­nja zak­ljučiva­nja kolektivnih ugovora pojedinih javnih službi; – mirnog rješava­nja sporova. PRIMJENA UGOVORA U DOBROJ VJERI I PROMJENA OKOLNOSTI Članak
  11. Strane potpisnice obvezuju se primje­njivati ovaj ugovor u dobroj vjeri.
  12. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zak­ljuče­nja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor, ne­go će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA MIRENJE Članak
  14. Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mire­nja.
  15. Mire­nje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada RH, jednoga sindikati zajednički, a treće­g sporazumno obje strane.
  16. Ako se oko treće­g člana strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće. ROKOVI MIRENJA Članak
  18. Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora treće­g člana.
  19. Ako se strane ne dogovore oko izbora treće­g člana, zatražit će od Gospodarko-socijalnog vijeća da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.
  20. Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenova­nja svih članova. PRIHVAT I UČINCI MIRENJA Članak
  22. Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirov­nog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog iduće­g radnoga dana nakon primitka prijedloga.
  23. Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.
  24. Prijedlog koje­ga prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. ARBITRAŽA Članak
  25. Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu. OBVEZNA ARBITRAŽA Članak
  27. Ako u nekoj javnoj službi štrajk zakonom bude zabr­anjen, u slučaju kolektivnog spora, spor će se povjeriti arbitraži.
  28. Sastav, način odlučiva­nja te rokovi arbitraže u slučaju iz stavka
  29. ovoga članka određuju se primjenom čl.
  30. i
  31. ovoga ugovora. TROŠKOVI Članak
  32. Troškove mire­nja snose sindikati i poslodavci ravnopravno. ŠTRAJK SUZDRŽAVANJE OD ŠTRAJKA I UVJETI ZA DOPUŠTENJE ŠTRAJKA Članak
  34. Za vrijeme važe­nja ovog ugovora sindikati neće štrajkati radi pita­nja koja su ovim Ugovorom uređena.
  35. Suzdržava­nje od štrajka iz stavka
  36. ovoga članka ne isk­ljučuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pita­nja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovog Ugovora.
  37. Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga ugovora. DONOŠENJE ODLUKE O ŠTRAJKU Članak
  39. Pri organizira­nju i poduzima­nju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvariva­nju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
  40. Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdrav­lje i osobnu sigurnost.
  41. Za način donoše­nja odluka o štrajku te za druga pita­nja štrajka koja nisu riješena ovim ugovorom, primijenit će se pravila sindikata. ZABRANA OMETANJA ŠTRAJKA Članak
  42. Poslodavci ne smiju sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom. RUKOVOĐENJE ŠTRAJKOM Članak
  44. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata.
  45. U ustanovama koje su uk­ljučene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obav­ljati funkciju štrajkaškog odbora.
  46. Članovi štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka. OBVEZE I OVLASTI ŠTRAJKAŠKOG ODBORA Članak
  48. Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječava­nja i ometa­nja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obav­lja druge poslove.
  49. Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješe­nje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na ­nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upućena. POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI Članak
  51. Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
  52. Poslovi potrebni za opsluživa­nje onih zaposlenika koji dobrovo­ljno žele raditi, a nisu određeni za obav­lja­nje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.
  53. Pri određiva­nju poslova koji se ne smiju prekidati va­lja voditi računa o tome da se ­njima obuhvati najma­nji mogući broj zaposlenika a da se poslovi učinkovito izvrše.
  54. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uk­ljučuju i broj zaposlenika koji moraju raditi u vrijeme štrajka.
  55. Postupak i način izrade pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka utvrdit će se kolektivnim ugovorima službi. Članak
  56. Ako se o pravilima poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža čiji sastav se utvrđuje primjenom odgovarajućih odredbi članaka
  57. i
  58. ovoga Ugovora. Članak
  60. U slučaju da poslodavac ne dostavi prijedlog iz stavka
  61. članka
  62. do najave štrajka, a sindikati ocijene da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, mogu samostalno izraditi pravila o tim poslovima.
  63. O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka, sindikati će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka. PRAVA SUDIONIKA ŠTRAJKA Članak
  64. Zbog sudjelova­nja u štrajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stav­ljeni u nepovo­ljniji položaj. TUMAČENJE UGOVORA OSNIVANJA I OVLASTI KOMISIJE ZA TUMAČENJE Članak
  66. Ugovorne strane osnivaju zajedničku komisiju za tumače­nje ovoga ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i ­njihove zamjenike.
  67. Komisija za tumače­nje ovoga ugovora: – daje tumače­nje odredaba ovoga ugovora, – prati izvršava­nje ovoga ugovora i izvještava obje strane o krše­nju Ugovor, – obav­lja druge poslove određene ovim ugovorom. NAČIN RADA KOMISIJE Članak
  69. Komisija donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.
  70. Ako se komisija ne može složiti oko tumače­nja odredbi ovoga ugovora, povjerit će tumače­nje neutralnom struč­njaku.
  71. Pri izboru neutralnog struč­njaka i određiva­nju rokova u kom se treba donijeti odluka, odgovarajuće će se primijeniti od­red­be iz članka
  72. stavka
  73. i
  74. ugovora.
  75. Neutralni struč­njak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje strane.
  76. Tumače­nje neutralnog struč­njaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumače­nje.
  77. Tumače­nja komisije imaju pravnu snagu i učinke kolek­tiv­nog ugovora i dostav­ljaju se podnositelju te svim poslodavcima na koje se odnose. ROKOVI ZA TUMAČENJE Članak
  79. Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavaca, komisija za tumače­nje dužna je dati tumače­nje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
  80. Neutralni struč­njak dužan je dati svoje tumače­nje u roku od 15 dana. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA IZMJENE I DOPUNE UGOVORA Članak
  82. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.
  83. U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi Pre­govarački odbor.
  84. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pre­govorima o pred­loženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
  85. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mire­nja. OTKAZ UGOVORA Članak
  87. Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
  88. Ovaj ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promije­njenih gospodarskih okolnosti.
  89. Prije otkaziva­nja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora. RADNI ODNOSI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA PROBNI RAD Članak
  91. Prilikom sklapa­nja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
  92. Probni rad može trajati najviše: – mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola; – dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet sred­nja stručna sprema; – tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema; – šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema.
  93. Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan ako je bio odsutan najma­nje deset dana. Članak
  95. Zaposleniku koji nije zadovo­ljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazlo­žen.
  96. Ako poslodavac zaposleniku otkaz iz stavka
  97. ovoga članka ne dostavi najkasnije pos­ljed­nje­ga dana probnoga rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovo­ljio na probnom radu. PRIPRAVNICI Članak
  99. Ugovor o radu može se zak­ljučiti s pripravnikom koji se osposob­ljava za samostalni rad za koji se školovao.
  100. Pripravnici se mogu zapoš­ljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste. PRIPRAVNIČKI STAŽ Članak
  102. Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno priprav­nički staž može trajati najviše: – 3 mjeseca za obav­lja­nje poslova radnih mjesta III. vrste; – 6 mjeseci za obav­lja­nje poslova radnih mjesta II. vrste; – 12 mjeseci za obav­lja­nje poslova radnih mejsta I. vrste.
  103. Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. UVJETI ZA OBAVLJANJE PRIPRAVNIČKOG STAŽA Članak
  104. Pripravniku se određuje stručna osoba koja će pratiti ­nje­gov rad prema planu i programu osposob­ljava­nja koji mu mora biti uručen. STRUČNI ISPIT Članak
  106. Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
  107. Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.
  108. Prije polaga­nja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u traja­nju od najma­nje: – pet radnih dana za radna mjesta III. vrste; – sedam radnih dana za radna mjesta II. vrste; – deset radnih dana za radna mjesta I. vrste. PONAVLJANJE ISPITA I PRESTANAK UGOVORA O RADU PRIPRAVNIKA Članak
  109. Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit u prvome pokušaju ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana i ako ni tada ne položi, prestaje mu radni odnos istekom pos­ljed­nje­g dana roka za polaga­nje ispita. RADNO VRIJEME RADNI TJEDAN Članak
  111. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
  112. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedje­ljka do petka.
  113. Za posebne poslove kolektivnim ugovorima službi može se odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored. SKRAĆENO RADNO VRIJEME Članak
  115. Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdrav­lje i sposobnost zaposlenika.
  116. Popis poslova i opse­g skraće­nja radnog vremena odredit će se kolektivnim ugovorima službi. ODMORI I DOPUSTI STANKA Članak
  118. Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najma­nje 30 minuta.
  119. Vrijeme odmora iz stavka
  120. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena niti u zad­nja dva sata prije završetka radnog vremena.
  121. Ako priroda posla ne omogućuje stanku u toku rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA I NAJDUŽE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA Članak
  123. Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najma­nje 12 sati neprekidno.
  124. Zaposlenik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne medicinske, socijalne, veterinarske i slične intervencije. TJEDNI ODMOR Članak
  126. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u traja­nju od 48 sati neprekidno.
  127. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedje­lja.
  128. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korište­nje tjednog odmora tijekom s­lje­deće­g tjedna.
  129. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka
  130. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
  131. Zaposleniku se u svakom slučaju mora osigurati korište­nje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. GODIŠNJI ODMOR Članak
  133. Traja­nje godiš­nje­g odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi najkraće traja­nje godiš­nje­g odmora, dodaju dani godiš­nje­g odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti.
  134. Ukupno traja­nje godiš­nje­g odmora ne može iznositi više od 25 radnih dana.
  135. Za vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
  136. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi preko­vremeno ili noću ili nedje­ljom odnosno zakonom predviđe­nim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godiš­nji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ukolko je to za ­nje­ga povo­ljnije.
  137. Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godiš­nji odmor za svaku kalendarsku godinu u traja­nju od minimalno 30 radnih dana.
  138. Poslovi iz prethodnog stavka, te traja­nje godiš­nje­g odmora na takvim poslovima, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom. DANI KOJI SE NE URAČUNAVAJU U GODIŠNJI ODMOR Članak
  140. Pri utvrđiva­nju traja­nja godiš­nje­g odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani.
  141. Razdob­lje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u traja­nje godiš­nje­g odmora. GODIŠNJI ODMOR U DIJELOVIMA I KORIŠTENJE NEISKORIŠTENOG GODIŠNJEG ODMORA Članak
  143. Zaposlenik može koristiti godiš­nji odmor u dva dijela, u dogovoru s poslodavcem.
  144. Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godiš­nje­g odmora po že­lji, uz obvezu da o tome izvijesti poslo­dav­ca ili osobu koju on ovlasti najma­nje dva dana ranije. RASPORED GODIŠNJEG ODMORA Članak
  145. Pri određiva­nju vremena korište­nja godiš­nje­g odmora a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i že­ljama zaposlenika te u tom smislu prikupiti ­njihove prijedloge i savjetovati se sa sindikatom. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA Članak
  147. Na teme­lju plana rasporeda godiš­nje­g odmora poslodavac dostav­lja zaposleniku odluku o korište­nju godiš­nje­g odmora naj­kasnije 15 dana prije početka korište­nja.
  148. Zaposleniku se može odgoditi odnosno prekinuti korište­nje godiš­nje­g odmora samo radi izvrše­nja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, teme­ljem odluke poslodavca.
  149. Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korište­nje godiš­nje­g odmora mora se omogućiti naknadno korište­nje odnosno nastav­lja­nje korište­nja godiš­nje­g odmora.
  150. Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova pro­uzročenih odgodom odnosno prekidom korište­nja godiš­nje­g odmora.
  151. Troškovima iz stavka
  152. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
  153. Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposle­nja do mjesta u kojem je koristio godiš­nji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposle­nja u visini određenoj ovim ugovorom.
  154. Drugi troškovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode odnosno prekida godiš­nje­g odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. IZUZETAK OD PRAVA NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA Članak
  155. Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije
  156. srp­nja ima pravo na puni godiš­nji odmor za tu godinu. PLAĆENI DOPUST Članak
  158. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u s­ljedećim slučajevima: – sklapa­nja braka – 5 radnih dana – rođe­nja djeteta – 5 radnih dana – smrti supružnika, djeteta, rodite­lja, posvojenika, posvojite­lja, skrbnika, starate­lja i unuka – 5 radnih dana – smrti brata ili sestre, djeda ili bake te rodite­lja supružnika – 2 radna dana – selidbe u istom mjestu stanova­nja – 1 radni dan – selidbe u drugo mjesto stanova­nja – 2 radna dana – teške bolesti rodite­lja ili djeteta izvan mjesta stanova­nja – 2 radna dana – nastupa­nja u kulturnim i športskim priredbama – 1 radni dan – sudjelova­nja na sindikalnim susretima, seminarima, obra­zo­va­nju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana – elementarne nepogode – 5 radnih dana.
  159. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku
  160. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. NEPLAĆENI DOPUST Članak
  162. Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školova­nja i stručnog usavršava­nja i to: – 5 dana za priprema­nje i polaga­nje ispita u sred­njoj školi, – 10 dana za polaga­nje ispita na višoj školi ili fakultetu; – 5 dana za prisustvova­nje stručnim seminarima i savjetova­njima; – 2 dana za priprema­nje i polaga­nje ispita radi stjeca­nja posebnih zna­nja i vještina (informatičko školova­nje, uče­nje stranih jezika i sl.)
  163. Školova­nje i stručno usavršava­nje iz stavka
  164. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obav­lja ili ­nje­govom profesijom ili djelatnošću poslodavca. NAKNADA ŠTETE UVJETI I NAČINI SMANJIVANJA I OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETE Članak
  166. Naknade štete iz članka
  167. stavka
  168. Zakona o radu, sma­njit će se pod uvjetom da šteta nije uči­njena namjerno, da zaposlenik do sada nije uzrokovao štete ako je poduzeo sve da se šteta otkloni: – ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove, ili – ako je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili – ako se radi o invalidu, starijem zaposleniku ili samohranom rodite­lju ili skrbniku, ili – ako se radi o ma­njoj šteti.
  169. Sma­nje­nje štete iz razloga iz stavka
  170. ovoga članka iznosi najma­nje 20%, a zaposlenika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete. PRESTANAK UGOVORA O RADU OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA Članak
  172. Kad otkazuje zaposlenik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore.
  173. Svakome zaposleniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skriv­ljeno ponaša­nje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
  174. Iznimno od odredbi prethodnog stavka ovoga članka, zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najma­nje 60% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.
  175. Ako zaposleniku u pos­ljed­nja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana uma­njivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
  176. Otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa. STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA Članak
  177. Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekinuti staž na poslovima iste struke u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM ZAPOSLENIKA I IZVANREDNI OTKAZ Članak
  179. Poslodavac može redovito otkazati zaposleniku ako utvrdi da je zaposlenik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog: – neizvršava­nja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršava­nja radnih obveza; – neopravdanog nedolaska na posao ili samovo­ljnog napušta­nja posla, zbog če­ga se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca; – nedozvo­ljenog korište­nja sredstvima poslodavca, – povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog če­ga je nastupila ili mogla nastupiti šteta; – odava­nja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu; – zlouporabe položaja ili prekorače­nja ovlasti; – nanoše­nja znatnije štete, – nepropisnog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima i korisnicima ili ­njihovo šikanira­nje; – zlouporabe korište­nja bolova­nja.
  180. Radi krše­nja obveza iz stavka
  181. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim člankom
  182. Zakona o radu. PLAĆA PLAĆA Članak
  184. Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
  185. Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
  186. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uveća­nja plaća.
  187. Strane Ugovora su suglasne da pre­govori o osnovici za plaće počnu prije donoše­nja Prijedloga Državnog proračuna. Članak
  189. Osnovica za plaću za
  190. godinu iznosi 4.232,43 kune.
  191. Vlada RH i sindikati javnih službi razmotrit će mogućnost o poveća­nju osnovice u lip­nju
  192. godine, sukladno sta­nju u državnim financijama. ISPLATA PLAĆE Članak
  194. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjeseci, s time da razmak između dviju isplata ne smije biti du­lji od 30 dana.
  195. Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.
  196. Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržava­nja, sindikalne članarine, osigura­nja i sl.). ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA Članak
  198. U javnim službama nema tajnosti plaća.
  199. Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika (sindikalnog vijećnika) u obračun plaća, ako to zahtije­va zaposlenik. UVEĆANJE PLAĆE Članak
  201. Osnovna plaća zaposlenika u javnim službama uvećat će se: – za rad noću 40% – za prekovremeni rad 50% – za rad subotom 25% – za rad nedje­ljom 35% – za smjenski rad 10%
  202. Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obav­lja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna.
  203. Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mije­nja smjene ili naizmjenično obav­lja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
  204. Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najma­nje dva radna dana u tjednu obav­lja poslove u prvoj i drugoj smjeni.
  205. Naknada za rad u smjenama iz stavka
  206. i
  207. ovoga članka isplaćuje se za obav­lja­nje poslova u drugoj smjeni.
  208. Noćni rad je u pravilu rad zaposlenika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro iduće­g dana.
  209. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
  210. Dodaci iz stavka
  211. ovog članka međusobno se ne isk­ljučuju.
  212. Pita­nje uveća­nja plaće za dvokratni rad riješit će se kolektivnim ugovorom za svaku javnu službu. PLAĆA ZA RAD U POSEBNIM UVJETIMA Članak
  214. Zaposleniku u javnim službama koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na posebni dodatak na plaću.
  215. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada i pripadajuću visinu posebnih dodataka na plaću za svako takvo mjesto utvrdit će se kolektivnim ugovorom službi. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Članak
  217. U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do sma­nje­nja ­nje­gove radne sposobnosti zbog: – starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili – profesionalnog obo­lje­nja ili – povrede na radu, poslodavac je dužan zaposleniku osigurati povo­ljniju normu i to bez sma­nje­nja ­nje­gove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
  218. Zaposlenike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog rodite­lja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez ­njihovog pristanka. DODACI ZA USPJEŠNOST NA RADU Članak
  219. Za ostvarene natprosječne rezultate rada zaposleniku se može isplatiti nagrada sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUČAJEVI KADA ZAPOSLENICIMA PRIPADA PRAVO NA NAKNADU PLAĆE Članak
  220. Zaposlenik u javnim službama ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog: – godiš­nje­g odmora, – plaćenog dopusta, – državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, – obrazova­nja, prekvalifikacije i stručnog osposob­ljava­nja na koje je upućen od strane poslodavca, – obrazova­nja za potrebe sindikalne aktivnosti, – zastoja u poslu do koje­g je došlo bez ­nje­gove kriv­nje, – drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom. NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA Članak
  222. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolova­nja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85% od ­nje­gove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije ne­go je započeo bolova­nje.
  223. Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada zaposleniku kada je na bolova­nju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu. REGRES Članak
  225. Zaposleniku pripada pravo na re­gres za korište­nje godiš­nje­g odmora.
  226. O visini re­gresa Vlada RH i sindikati javnih službi pre­govarat će svake godine u postupku donoše­nja Prijedloga Državnog proračuna.
  227. Ukoliko se strane dogovore o visini re­gresa, isplata će se izvršiti u cijelosti jednokratno, najkasnije mjesec dana prije početka korište­nja godiš­nje­g odmora. OTPREMNINA PRI ODLASKU U MIROVINU Članak
  228. Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice. POMOĆ Članak
  229. Zaposlenik ili ­nje­gova obite­lj imaju pravo na pomoć u slučaju: – smrti zaposlenika koji izgubi život u obav­lja­nju ili povodom obav­lja­nja službe odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba – smrti zaposlenika – 2 proračunske osnovice – smrti supružnika, djeteta i rodite­lja – 1 proračunske osnovice. Članak
  230. Zaposlenik ili ­nje­gova obite­lj imaju pravo na pomoć u slu­čaju: – bolova­nja duže­g od 90 dana – jednom godiš­nje u visini 1 proračunske osnovice – prilikom nastanka teške invalidnosti djece i supružnika za­pos­lenika – u visini 1 proračunske osnovice – radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kup­nji prijeko potrebnih lijekova u inozemstvu – jednom go­diš­nje u visini 1 proračunske osnovice. DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA Članak
  232. Kad je zaposlenik upućen na službeno putova­nje u zem­lji pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spava­nje.
  233. Visina dnevnice uređuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela. TERENSKI DODATAK Članak
  235. Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta ­nje­gova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog bo­rav­ka na terenu.
  236. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
  237. Puni iznos terenskog dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela.
  238. Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije pos­ljed­nji radni dan u mjesecu za idući mjesec.
  239. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Članak
  241. Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu zaposlenik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obite­lj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodav­ca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obite­lji.
  242. Naknada za odvojeni život od obite­lji isplaćuje se u visini kako je to utvrđeno za državna tijela. NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA Članak
  244. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom u visini troškova godiš­nje karte.
  245. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanova­nja uda­ljeno do 100 km od mjesta rada.
  246. U slučaju uda­ljenosti mjesta stanova­nja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom ministarstva nadležnog za pojedinu javnu službu.
  247. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog pri­jevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
  248. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omo­gućava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbliže­g mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.
  249. Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povo­ljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvat­ljiviji prijevoz, uvažavajući racionalnost troškova.
  250. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije pos­ljed­nje­g dana u mjesecu za idući mjesec. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA Članak
  251. Ako je zaposleniku odobreno korište­nje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (euro-super) po prijeđenom kilometru. JUBILARNA NAGRADA Članak
  253. Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim čl.
  254. ovoga Ugovora ukoliko navrši: – 5 godina – u visini 1 osnovice iz st.
  255. ovoga članka – 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz st.
  256. ovoga članka – 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz st.
  257. ovoga članka – 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz st.
  258. ovoga članka – 25 godina – u visini 2 osnovice iz st.
  259. ovoga članka – 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz st.
  260. ovoga članka – 35 godina – u visini 3 osnovice iz st.
  261. ovoga članka – 40 godina – u visini 4 osnovice iz st.
  262. ovoga članka.
  263. Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosi najma­nje 1750,00 kn neto.
  264. O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pre­govarat će svake godine u postupku donoše­nja Prijedloga Državnog proračuna.
  265. Osnovica za jubilarnu nagradu u
  266. godini iznosi 1750,00 kn.
  267. Jubilarna nagrada isplaćuje se s­ljedeće­g mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu. Članak
  269. Djetetu zaposlenika mlađem od 15 godina pripada pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole.
  270. O visini dara za djecu Vlada RH i sindikati javnih službi pre­govarat će svake godine u postupku donoše­nja Prijedloga Državnog proračuna.
  271. Stvarni iznos dara za djecu utvrdit će se najkasnije do
  272. studenog.
  273. Sredstva iz st.
  274. ovoga članka isplaćuju se zaposleniku – rodite­lju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržava­nje člana obite­lji prema Zakonu o porezu na dohodak ili zaposleniku – rodite­lju koji ne podliježe oporeziva­nju prema propisima o porezu na dohodak, a dijete je preko ­nje­ga zdravstveno osigurano. BOŽIĆNICA Članak
  276. Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godiš­nje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).
  277. O visini božićnice Vlada RH i sindikati javnih službi pre­govarat će svake godine u postupku donoše­nja Prijedloga Državnog proračuna. NAKNADE PO OSNOVI IZUMA I TEHNIČKOG UNAPREĐENJA Članak
  279. Zaposleniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unapređe­nje.
  280. Naknada iz stavka
  281. ovoga članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređe­nja.
  282. Naknada mora biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređe­nja odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najma­nje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka.
  283. O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga članka zaposlenik i poslodavac zak­ljučit će posebni ugovor. OSIGURANJE Članak
  284. Poslodavac je dužan osigurati radnike od pos­ljedica nesretnog slučaja za vrijeme obav­lja­nja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA OBAVIJEST O IZBORU SINDIKALNOG PREDSTAVNIKA Članak
  285. Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenova­nju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstav­nika. PRAVA SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA Članak
  287. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaša­nja ­nje­gove dužnosti, te radi omogućava­nja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvariva­njem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja.
  288. Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se re­guliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.
  289. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku tri dana.
  290. Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.
  291. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnaša­nju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.
  292. Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.
  293. Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
  294. Oz­ljeda sindikalnog povjerenika prilikom obav­lja­nja duž­nosti radničkog (u da­ljem tekstu: zaposleničkog) vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se oz­ljedom na radu kod poslodavca. PREDSTAVNICI ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA ODNOSNO SINDIKATA U UPRAVNIM VIJEĆIMA Članak
  296. U upravnim tijelima ustanova javnih službi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne ovlasti), najma­nje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.
  297. Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.
  298. Ako kod poslodavca nije uteme­ljeno zaposleničko vijeće, predstavnika zaposlenika imenuje i opoziva sindikat.
  299. Predstavnici zaposlenika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog vijeća bez prava glasa. POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU Članak
  301. U provođe­nju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito: – sudjelovati u planira­nju mjera za unapređiva­nje rada, – biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdrav­lje zaposlenika, – primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provođenje mjera na radu, – pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdrav­lje zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, – školovati se za obav­lja­nje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje zna­nje, pratiti i prikup­ljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način, – svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike na rad na siguran način.
  302. Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najma­nje 2 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku traja­nja mandata.
  303. Ukoliko u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdrav­lja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni povjerenik.
  304. Posebnosti rada povjerenika za zaštitu na radu kao i tjednu naknadu plaće utvrdit će se kolektivnim ugovorima za pojedine javne službe. SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI Članak
  306. Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obav­lja u radno vrijeme na način i u opse­gu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obav­lja­nju službe.
  307. Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja ustanove.
  308. Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najma­nje narušava redovno poslova­nje ustanove.
  309. Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povje­re­ništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u traja­nju od ukupno 10 dana godiš­nje. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak
  311. Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najma­nje s­ljedeće uvjete: – jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održava­nje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korište­nja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u zaposleničkom vijeću; – pravo na korište­nje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvariva­nje sindikalne aktivnosti; – slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćiva­nja i oglašava­nja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obav­lja­nju službe; – slobodu podjele tiska, izvješćiva­nja i oglašava­nja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođe­nja drugih sredstava pritiska; – oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najve­ćem broju zaposlenika; – obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačiva­nja članarine na račun sindikata, a teme­ljem pisane izjave člana sindikata.
  312. U slučaju kad sindikalni povjerenik obav­lja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode ­nje­gova posla te aktivnosti nije moguće obav­ljati na ­nje­govom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obav­lja­nje sindikalnih aktivnosti.
  313. Poslodavac će se suzdržavati od svakoga či­nje­nja ili propušta­nja či­nje­nja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
  314. U slučaju spora o korište­nju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvariva­nje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo. ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA Članak
  316. Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovo­ljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
  317. Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, određuje se: – prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće; – prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.
  318. Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka
  319. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti. ZAMJENA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA SINDIKATOM Članak
  321. Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, ­nje­ga ustrojava sindikat koji preuzima sva ­nje­gova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz članka
  322. stavaka
  323. do
  324. Zakona o radu.
  325. Broj sindikalnih povjerenika zaposleničkog vijeća koje­g ustrojava sindikat, ne može biti veći od broja članova zaposle­ničkog vijeća da je ono bilo izabrano.
  326. Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast zaposleničkog vijeća.
  327. Kada zamje­njuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog zaposleničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće da je bilo izabrano.
  328. U ustanovi s ma­nje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnije­g sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće. POVRAT NA RAD Članak
  330. Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obav­lja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru ­nje­gove stručne spreme.
  331. O namjeni povratka na rad, osobe iz stavka
  332. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije. ZAPOSLENIČKO VIJEĆE I ŠTRAJK Članak
  333. Članovi zaposleničkih vijeća, koji su članovi sindikata odnosno sindikalni povjerenici, mogu obav­ljati sve sindikalne aktivnosti uk­ljučujući i organizira­nje štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već isk­ljučivo u ime sindikata. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  335. Vlada RH osigurat će na primjeren način, uk­ljučivo zakonodavnim i institucionalnim mjerama, sudjelova­nje predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima javnih ustanova.
  336. Potpisnici ugovora zajedno će utvrditi listu ustanova u kojima će se primijeniti odredbe čl.
  337. ovoga članka. Članak
  338. Pre­govaračke strane su suglasne da će pristupiti pre­govorima o sklapa­nju kolektivnih ugovora djelatnosti i otpočeti pre­govore o posebnim uvjetima rada, 7 dana nakon potpisiva­nja ovog ugovora. Članak
  339. Iznosi materijalnih prava iz članaka 46., 58., 59., 60., 61., 68.,
  340. i
  341. ugovoreni su u neto iznosima. Članak
  343. Vlada RH obvezuje se od
  344. siječ­nja 2002., u surad­nji i dogovoru sa sindikatima javnih službi, pristupiti sustavnoj analizi i usporedbi plaća unutar javnih službi i određenih kate­gorija s prosječnim plaćama u zem­lji, s plaćama u privredi, a osobito u privredi koja se nalazi u državnom vlasništvu, obvezujući se do
  345. srp­nja
  346. kvantificirati i razraditi dinamiku ukla­nja­nja eventualnog zaostaja­nja plaća od siječ­nja 2000., i prije, za sve one službe, dijelove službi, i kate­gorije zva­nja i stručnih sprema za koje se na teme­lju statističkih podataka utvrdi ­njihov neprimjereni relativni položaj.
  347. Vlada RH obvezuje se u dogovoru sa sindikatima javnih službi odrediti i zaštititi primjerenu relativnu cijenu rada u javnim službama sukladno dogovorenim prioritetima RH. VLADA REPUBLIKE SINDIKATI HRVATSKE Sindikat hrvatskih učite­lja zamjenik premijera Dalimir Kuba, v. r. dr. Goran Granić, v. r. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazova­nja prof. dr. Zvonimir Šikić, v. r. Sindikat zaposlenika u socijalnoj skrbi Hrvatske Radoslav Golac, v. r. Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, MIO i socijalne zaštite Hrvatske Spomenka Avberšek, v. r. Nezavisni sindikat zaposlenika u sred­njim školama Andrija Pu­ljević, v. r. Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi Ferdo Boban, v. r. Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara Zrinka Blažičević, v. r. Kolektivni ugovor, NN 3/2002-122 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 3/2002 Broj dokumenta u izdanju: 122 Datum tiskanog izdanja: 11.1.
  348. ELI: /eli/sluzbeni/2002/3/122 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  349. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.