← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55/2001 od 19. prosinca 2001.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55/2001 od 19. prosinca 2001. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55/2001 od 19. prosinca 2001. NN 5/2002 (18.1.2002.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55/2001 od 19. prosinca 2001. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 174 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu Tonćija Lučeva iz Šibenika, za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 19. prosinca 2001. godine, donio je ODLUKU Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te se uki­da dio članka 35. koji se odnosi na odredbe novog članka 67. a stavka 2. alineje 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 129/2000). RJEŠENJE Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom dijela članka 35. koji se odnosi na odredbu novog članka 67.a stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 129/2000). Obrazlože­nje 1. Tonći Lučev (u da­lj­njem tekstu: predlagate­

  1. lj)podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom dijela članka 35. koji se odnosi na odredbe novog članka 67.a stavka 2. alineje 2. i stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 129/2000, u da­lj­njem tekstu: ZidZS), kao i prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka 64. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 3/94). Budući da se osporavaju i odredbe izvornog zakonskog teksta iz 1994. godine, prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 64. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 3/94) izdvojen je u zaseban predmet. U istom podnesku predlagate­lj je, pozivajući se na odredbu članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske (»Narodne novine«, broj 99/99, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), predložio i donoše­nje mjere privremene obustave izvrše­nja pojedinačnih akata ili rad­nji koje se poduzimaju na osnovi dijela članka 35. ZidZS-a, čija se suglasnost s Ustavom ocje­njuje. 2. Odredbe članka 35. ZidZS-a u cijelosti glase: »Članak 35. U Glavi »VI. SUCI I SUCI POROTNICI« u odje­ljku »2. DUŽNOSTI I PRAVA SUCA« iza naslova »
  2. e)Odgovornost za štetu« dodaje se novi naslov i članak 67.a koji glase: »
  3. f)Prestanak sudačke dužnosti Članak 67.a Sucu prestaje sudačka dužnost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom te dužnosti razriješi Državno sudbeno vijeće. Sucu prestaje sudačka dužnost po sili zakona u sudu u koji je imenovan: – smrću, – kad sudac navrši 70 godina života, – danom stupa­nja na službu u drugom sudu, odnosno pravosudnom ili državnom tijelu. Rješe­nje kojim se utvrđuje nastupa­nje okolnosti iz stavka 2. ovoga članka donosi predsjednik suda u kojem je sudac obnašao dužnost i dostav­lja ga Državnom sudbenom vijeću i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa«. 3. Predlagate­lj navodi da je dio članka 35. koji se odnosi na odredbe novog članka 67.a stavka 2. alineje 2. i stavka 3. ZidZS-a u nesuglasnosti s odredbama članka 123. stavka 3. u vezi s člankom 124. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, pročišćeni tekst, broj 124/2000 od 11. studenoga 2001.). U važećem Ustavu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, pročišćeni tekst, broj 41/2001) odredbe na koje se poziva predlagate­lj nalaze se u članku 122. stavku 3. i članku 123. stavku 1. Ustava. Navedene odredbe Ustava propisuju pretpostavke za razrješe­nje suca, kao i nadležnost za donoše­nje odluke o razrješe­nju sudačke dužnosti. Pozivajući se na navedene ustavne odredbe, predlagate­lj zak­ljučuje da o razrješe­nju suca, kad navrši sedamdeset godina života, odlučuje Državno sudbeno vijeće. Napomi­nje da se ostale pretpostavke propisane u novom članku 67.a stavku 2. (smrt suca, odnosno stupa­nje na službu u drugo državno tijelo) ne mogu poistovjetiti s okolnošću da je sudac navršio sedamdeset godina života, i to stoga što je navrše­nje sedamdesete godine života, za razliku od ostale dvije, ustavna osnova za razrješe­nje suca, a da po Ustavu suca može razriješiti samo Državno sudbeno vijeće. Osim toga, predlagate­lj ističe da Ustav jamči sucu pravo na žalbu protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o ­nje­govu razrješe­nju za čije je rješava­nje nadležan Ustavni sud, a da se osporavanim odredbama ZidZS-a protuustavno isk­ljučuje pravo suca na žalbu, koje je pravo sucu zajamčeno člankom 122. stavkom 4. Ustava. Prijedlog je djelomice osnovan. 4. Neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti osporenog dijela članka 35. koji se odnosi na odredbe novog članka 67.a stavka 2. alineje 2. i stavka 3. ZidZS-a jesu odredbe članka 122. stavka 3. alineje 5. i stavka 4., te članka 123. stavka 1. Ustava, koje glase: »Članak 122.

(3)Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: (…) … kad navrši sedamdeset godina.
(4)Protiv odluke o razrješe­nju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Us­tavn­om sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Članak 123.
(1)Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj ste­govnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće«. Iz navedenih ustavnih odredaba nedvojbeno proizlazi da je navršava­nje sedamdesete godine života ustavna osnova za razrješe­nje suca sudačke dužnosti. Iz tih odredaba također proizlazi da je za razrješe­nje suca uslijed navršenih sedamdeset godina života nadležno Državno sudbeno vijeće. To znači da navršava­njem sedamdesete godina života prestaje sudačka dužnost sucu po sili Ustava, a ujedno se ustanov­ljava ustavna obveza Državnog sudbenog vijeća da takvog suca i formalno razriješi sudačke dužnosti, i to s danom protekom koje­ga je sudac navršio sedamdeset godina života. Stoga je nesuglasan Ustavu dio članka
  1. ZidZS-a kojim se, suprotno Ustavu, propisuje da predsjednik suda (u kojem je sudac obnašao dužnost) donosi rješe­nje kojim utvrđuje da je određeni sudac navršio sedamdeset godina života, te da mu je uslijed nastupa te či­njenice po sili zakona prestala sudačka dužnost, koje rješe­nje predsjednik suda samo dostav­lja Državnom sudbenom vijeću. Takvim zakonskim rješe­njem zakonodavac je, protivno Ustavu, uskratio i Ustavom zajamčeno pravo suca na podnoše­nje žalbe Ustavnom sudu protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješe­nju suca uslijed navršenih sedamdesetih godina života (koje pravo bi sudac, primjerice, imao u slučaju pogrešnog utvrđe­nja ­nje­govih godina života). To stoga što protiv rješe­nja predsjednika suda o prestanku sudačke dužnosti uslijed navršenih sedamdeset godina života sudac nema pravo žalbe Ustavnom sudu teme­ljem članka
  2. stavka
  3. Ustava. Iz navedenih je razloga Ustavni sud prihvatio prijedlog predlagate­lja i ukinuo dio članka
  4. ZidZS-a koji se odnosi na odredbu novog članka 67.a stavka
  5. alineje 2., utvrđujući ­njezinu nesuglasnost s člankom
  6. stavkom
  7. alinejom
  8. i stavkom
  9. u vezi s člankom
  10. stavkom
  11. Ustava.
  12. Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom dijela članka
  13. koji se odnosi na odredbu novog članka 67.a stavka
  14. ZidZS-a. Nakon utvrđiva­nja nesuglasnosti s Ustavom i ukida­nja dijela članka
  15. koji se odnosi na odredbu novog članka 67.a stavka
  16. alineje
  17. ZidZS-a, odredba tog stavka sada se odnosi samo na preostala dva slučaja propisana zakonom (smrt suca, odnosno stupa­nje na službu u drugom sudu, pravosudnom ili državnom tijelu), što Ustavni sud ocje­njuje sukladnim Ustavu.
  18. Predlagate­lj je Ustavnom sudu predložio da do donoše­nja konačne odluke privremeno obustavi izvrše­nje pojedinačnih akata ili rad­nji koje se poduzimaju na osnovi dijela članka
  19. koji se odnosi na novi članak 67.a stavak
  20. alineju
  21. i stavak
  22. ZidZS-a. Budući da je Ustavni sud ovom odlukom konačno odlučio o suglasnosti osporenih odredaba ZidZS-a s Ustavom, o tom prijedlogu predlagate­lja nije posebno rješavano.
  23. Ova se odluka teme­lji na odredbi članka
  24. stavka 1., a rješe­nje na odredbi članka
  25. Ustavnog zakona. Broj: U-I-55/2001 Zagreb,
  26. prosinca
  27. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 5/2002-174 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 5/2002 Broj dokumenta u izdanju: 174 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 18.1.
  28. ELI: /eli/sluzbeni/2002/5/174 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  29. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.