← Hrvatska

Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenji

Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika NN 29/2002 (22.3.2002.), Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 635 Na temelju članka

  1. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 77/93, 90/
  2. i 64/01.) ministar za obrt, malo i srednje podu­zetništvo, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrt­ničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa, donosi PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA PROGRAMA NAUKOVANJA I STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ZA VEZANE OBRTE TE O PRAVIMA, OBVEZAMA, PRAĆENJU, VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU NAUČNIKA Članak
  3. Ovim Pravilnikom propisuje se način ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te prava, obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje naučnika. I. NAUKOVANJE Članak
  4. Naukovanje se sastoji od stručno-teoretskog i praktičnog dijela. Naukovanje traje tri odnosno tri i pol godine, a ovisno o postignutim rezultatima naučnika naukovanje se može skratiti ili produžiti najviše za jednu godinu. Članak
  5. Cilj je naukovanja obrazovanje i osposobljavanje naučnika za kvalificirano obavljanje poslova u pomoćničkom zvanju. Članak
  6. Nastava stručno-teoretskog dijela naukovanja ostvaruje se u obrtničkim i u drugim srednjim strukovnim školama (u daljnjem tekstu: srednje strukovne škole). Članak
  7. Srednja strukovna škola može započeti ostvarivanje dijela nastavnog plana i programa naukovanja koji se izvodi u školi, ako ima: - prostor i opremu u skladu s nastavnim planom i programom; - nastavnike i stručne suradnike potrebne za izvođenje nas­tav­nog plana i programa; - izvedbeni plan i program teoretskog i praktičnog dijela naukovanja izrađen na osnovi propisanog okvirnog nastavnog plana i programa. Odobrenje za početak izvođenja naukovanja iz stavka
  8. ovog članka daje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra prosvjete i športa. Članak
  9. Nastava stručno-teoretskog dijela naukovanja organizira se u razrednim odjelima i u obrazovnim grupama. U razrednom odjelu ostvaruju se zajednički stručni sadržaji jednog ili više srodnih područja rada. U obrazovnoj grupi ostvaruju se stručni sadržaji, specifični za pojedina zanimanja. Praktični dio naukovanja izvodi se u obrtničkoj ili drugoj srednjoj strukovnoj školi te kod obrtnika u trgovačkom društvu ili kod trgovca pojedinca (u daljnjem tekstu: obrtnik). Članak
  10. Nastava iz članka
  11. ovog Pravilnika organizira se i u pravilu izvodi odvojeno od općeobrazovnog dijela programa. Stručno-teoretski i praktični dio naukovanja sadržajno su i organizacijski povezani. Nastava se organizira i izvodi prema prethodno utvrđenom izvedbenom nastavnom planu i programu. U izvedbenom programu stručno-teoretskog dijela naukovanja potrebno je istaknuti sadržaje prijeko potrebne za uspješno svladavanje praktičnog dijela naukovanja. Godišnji i tjedni broj nastavnih sati teoretske i praktične nastave koja se izvodi u školi utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole te se usklađuje s radnim vremenom obrtnika. Članak
  12. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika: - koji udovoljava uvjetima iz članka
  13. Zakona o obrtu; - koji ima izvedbeni plan i program praktičnog dijela naukovanja za svaku godinu naukovanja posebno i može realizirati najmanje 70 % radnih zadaća iz ovog programa. Praktični dio naukovanja mora se organizirati tako da se naučnicima omogući redovno pohađanje nastave iz opće­obrazovnog i stručno-teoretskog dijela nastavnog plana i programa. Članak
  14. Ako se kod obrtnika ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, za koji obrtnik i naučnik imaju sklopljen ugovor iz članka
  15. Zakona o obrtu, razlika programa praktičnog dijela naukovanja može se izvoditi u radionicama obrtničke škole ili kod drugog obrtnika. Obrtnik kod kojeg će se izvoditi razlika praktičnog dijela naukovanja i obrtnik s kojim je naučnik zaključio ugovor o naukovanju moraju zaključiti ugovor o suradnji. U zaključivanju ugovora o suradnji između obrtnika iz stav­ka
  16. ovog članka posreduje Hrvatska obrtnička komora. Obrtnik kod kojeg se ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, o tome je dužan obavijestiti Hrvatsku obrtničku komoru. O zaključenom sporazumu Hrvatska obrtnička komora iz­vješ­ćuje školu. Članak
  17. Ugovor o naukovanju može se raskinuti sporazumno, kriv­njom obrtnika i krivnjom naučnika. Ako se ugovor o naukovanju raskine sporazumno, roditelj ili staratelj naučnika dužni su pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu) iz članka
  18. stavka
  19. Zakona o obrtu /u daljnjem tekstu: dozvola (licenca)/, s kojim će zaključiti ugovor o naukovanju. Ako se ugovor o naukovanju ne može raskinuti sporazumno, odluku na zahtjev zainteresirane strane donosi Hrvatska obrtnička komora. Ako se ugovor raskine krivnjom obrtnika ili ako obrtnik iz bilo kojih razloga prestane raditi, te ako izgubi dozvolu (licencu), Hrvatska obrtnička komora dužna je naučniku organizirati praktični dio naukovanja kod drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu). Ako se ugovor raskine krivnjom naučnika, roditelj ili staratelj naučnika dužan je pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu), s kojom će zaključiti ugovor o naukovanju. Članak
  20. Za praćenje ostvarivanja programa praktičnog dijela naukovanja koji se izvodi kod obrtnika Hrvatska obrtnička komora određuje stručnog suradnika za obrazovanje, a strukovna škola jednog ili više nastavnika. Stručni suradnik i nastavnik iz stavka
  21. ovog članka obav­ljaju sljedeće poslove: - izrađuju u suradnji s obrtnikom izvedbeni plan i program praktičnog dijela naukovanja, za svaku godinu posebno; - organiziraju provedbu kontrolnog ispita iz članka
  22. ovog Pravilnika i sudjeluju u njoj; - pružaju pedagošku i metodičku pomoć majstorima struč­nim učiteljima u obrtničkim radionicama, - sudjeluju u radu povjerenstva za dodjelu dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja. Nastavnik iz strukovne škole organizira i izvodi nastavu iz onog dijela naukovanja za koji je strukovna škola preuzela obvezu temeljem izvedbenog plana i programa praktičnog dijela naukovanja. Članak
  23. Naučnik je dužan uredno pohađati nastavu iz svih dijelova programa. Ako naučnik ne pohađa nastavu provodi se postupak u skladu s odredbama Zakona o srednjem školstvu i sa statutom škole. PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE NAUČNIKA Članak
  24. Postignuća naučnika u naukovanju prate se i ocjenjuju kontinuirano tijekom godine i kontrolnim ispitom, koji se provodi u drugoj polovici druge godine naukovanja. Uspjeh naučnika iz pojedinih dijelova naukovanja ocjenjuje se ocjenama: odličan

(5), vrlo dobar
(4), dobar
(3), dovoljan
(2)i nedovoljan
(1). Opći uspjeh naučnika utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih dijelova naukovanja ako su sve ocjene pozitivne, i to: ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,5; ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3,5; ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2,5 i ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena najmanje 2,
  1. Ocjene za vladanje naučnika jesu: uzorno, dobro i loše. Članak
  2. Postignuća naučnika u stručno-teoretskom dijelu naukovanja prate se i ocjenjuju kontinuirano, a osobito se prate i ocjenjuju prijeko potrebni sadržaji utvrđeni izvedbenim programom iz član­ka
  3. ovog Pravilnika. Konačna ocjena pojedinih nastavnih predmeta stručno-teoretskog dijela naukovanja ne izvodi se kao aritmetička sredina pojedinačno danih ocjena iz nastavnih područja, nego na njezino utvrđivanje utječe opseg i važnost nastavnih sadržaja. Ako je naučnik iz pojedinih predmeta stručno teorijskog dijela naukovanja na kraju nastavne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan
(1), škola je dužna do kraja školske godine organizirati polaganje tih predmeta u skladu s kalendarom rada škole. Članak
  1. Uspjeh naučnika u praktičnom dijelu naukovanja prati se ocjenjivanjem svake radne zadaće koja se realizira u obrtničkoj radionici ili u obrtničkoj školi. Opisi radnih zadaća i ocjene unose se u mapu praktičnog dijela naukovanja koju je naučnik dužan voditi do završetka nau­kovanja i priložiti je uz prijavu za polaganje pomoćničkog ispita. Članak
  2. Ako tijekom školske godine naučnik na praktičnom dijelu naukovanja nije svladao propisane sadržaje odnosno ako je stalno negativno ocjenjivan, škola i obrtnik dužni su preporučiti nauč­niku promjenu zanimanja. Ako naučnik na to ne pristane, naukovanje se može produžiti, ali najviše za jednu godinu. Članak
  3. Zaključne ocjene iz stručno-teoretskog i praktičnog dijela naukovanja utvrđuju se na kraju školske godine ako je naučnik ispunio sve programom utvrđene zahtjeve. Članak
  4. U drugoj polovici druge godine naukovanja provodi se kontrolni ispit iz stručno-teoretskih i praktičnih znanja i vještina. Sadržaj kontrolnog ispita utvrđuje škola na temelju propisanog nastavnog plana i programa, ako sadržaji ispita nisu standardizirani u katalozima znanja, koje propisuje Hrvatska obrtnička komora. Kontrolni ispit organizira škola uz pomoć Hrvatske obrtnič­ke komore. Svrha kontrolnog ispita jest utvrditi da li se ostvaruju pojedini ciljevi i zadaće naukovanja. Članak
  5. Kontrolni ispit provodi Komisija za provođenje kontrolnog ispita. Komisija se sastoji od tri člana i njihovih zamjenika. Članovi su Komisije: nastavnik stručne teorije iz škole, nastavnik praktičnog dijela naukovanja iz škole i majstor – obrtnik odgo­va­rajućeg zvanja. Članove Komisije i njihove zamjenike iz stavka
  6. ovog članka imenuje Hrvatska obrtnička komora na prijedlog strukovne škole i područne obrtničke komore. Tijekom kontrolnog ispita vodi se zapisnik koji se ulaže u mapu praktične nastave. Članak
  7. Ako se kontrolnim ispitom utvrdi da se ciljevi i zadaće naukovanja ne ostvaruju, povjerenstvo iz stavka
  8. članka
  9. utvrđuje uzroke njihova neostvarivanja. Ako se utvrdi da su uzroci u neodgovarajućem podučavanju, daje se dopunska poduka, utvrđuje se rok za poboljšanje stručno-teoretskih i praktičnih znanja i vještina. Ako se uzroci u zadanom roku ne uklone, Hrvatska obrtnička komora može pokrenuti postupak za oduzimanje dozvole (licence) obrtniku za ostvarivanje praktičnog dijela naukovanja. Članak
  10. Ako je naučnik na kraju školske godine na stručno-teoretskom dijelu programa ocijenjen ocjenom nedovoljan
(1), škola je dužna organizirati izvanredni kontrolni ispit. Članak
  1. Izvanredni kontrolni ispit provodi Komisija za provođenje izvanrednog kontrolnog ispita. Komisija se sastoji od: nastavnika stručne teorije iz škole, nastavnika praktičnog dijela naukovanja iz škole i majstora iz obrta u kojem se izvodi praktični dio naukovanja. Članak
  2. Izvanredni kontrolni ispit obuhvaća praktičnu zadaću i sporne stručno-teoretske sadržaje važne za njezino uspješno izvođe­nje. Svrha izvanrednog kontrolnog ispita jest utvrditi je li naučnik svladao praktične i potrebne stručno-teoretske sadržaje spornog dijela programa naukovanja. Sadržaj izvanrednog kontrolnog ispita utvrđuje Komisija iz članka
  3. ovog Pravilnika, a na temelju propisanog nastavnog plana i programa. Članak
  4. Ako je na izvanrednom kontrolnom ispitu naučnik ocijenjen negativnom ocjenom naukovanje se produžuje uz pružanje pomoći naučniku. Tijekom cijelog naukovanja produženje može iznositi najviše jednu godinu. Odluku o produženju naukovanja donose članovi komisije iz članka
  5. ovoga Pravilnika i razrednik. Članak
  6. Ako se utvrdi da je naučnik tijekom produžetka naukovanja pojačanim zalaganjem uspio svladati radne operacije na slože­nijim vježbama i usvojiti potrebna znanja i vještine radi kojih je naukovanje produženo, daljnje produženje naukovanja može se ukinuti ili skratiti. Odluku o tome donosi komisija iz članka
  7. ovoga Pravilnika, na prijedlog jednog od članova Komisija ili na zahtjev naučnika za organiziranje izvanrednog kontrolnog ispita. Članak
  8. Nakon isteka roka za koji je produženo naukovanje, a u kojem naučnik nije svladao potrebna znanja i vještine, naučnik ponovo polaže izvanredni kontrolni ispit. Ako se izvanrednim kontrolnim ispitom utvrdi da naučnik tijekom produžetka naukovanja nije uspio svladati prijeko potrebne nastavne sadržaje naukovanja, naukovanje se produžuje do isteka godine dana. Ako se i nakon ukupnog produžetka naukovanja izvanrednim kontrolnim ispitom utvrdi da naučnik nije ostvario postavljene ciljeve i zadaće naukovanja, naučnik gubi status naučnika, a istovremeno i status učenika. Članak
  9. Nakon završetka naukovanja naučnik polaže pomoćnički ispit. Ispit se polaže neovisno o uspjehu u općeobrazovnom dijelu programa. Nakon uspješno položenog pomoćničkog ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje naučniku svjedodžbu o pomoćničkom zvanju u određenom zanimanju, čime se stječe kvalifikacija za tržište rada. Članak
  10. Nakon uspješno položenog općeobrazovnog programa i položenog pomoćničkog ispita učenik polaže završni ispit. Nakon uspješno položenog završnog ispita učenik (naučnik) stječe srednju stručnu spremu i škola mu izdaje svjedodžbu o završnom ispitu. UPISI Članak
  11. Pravo na upis u programe iz članka
  12. Zakona o obrtu imaju učenici koji ispunjavaju uvjete iz članka
  13. Zakona o obrtu i članka
  14. stavka
  15. i
  16. Zakona o srednjem školstvu, a koji su s obrtnikom zaključili ugovor o naukovanju. Broj obrazovnih mjesta po zanimanjima za svaku školsku godinu utvrđuje Hrvatska obrtnička komora. Odluku o upisu donosi ministar za obrt, malo i srednje po­duzetništvo, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i uz prethod­no pribavljenu suglasnost ministra prosvjete i športa. Članak
  17. Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis propisuje ministar prosvjete i športa uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvat­ske obrtničke komore. NAUKOVANJE ODRASLIH Članak
  18. Naukovanje odraslih izvodi se prema programu iz članka
  19. Zakona o obrtu i obuhvaća stjecanje:
  20. kvalifikacije za tržište rada;
  21. prekvalifikaciju. Članak
  22. Trajanje naukovanja ovisi o prethodno završenom obrazovanju i na drugi način stečenim znanjima i vještinama. Trajanje i sadržaj iz nastavnog programa naukovanja odre­đuju ustanove koje imaju odobrenje za rad u odgovarajućim programima za obrazovanje odraslih. Članak
  23. Pravo na naukovanje imaju osobe s najmanje završenom osnovnom školom. Pravo na upis imaju osobe koje imaju zasnovan radni odnos u obrtu, ili sklopljen ugovor o naukovanju, odnosno drugi ugovor kojim se regulira praktični dio naukovanja. Članak
  24. Pravo na prekvalifikaciju s polaganjem pomoćničkog ispita imaju osobe koje udovoljavaju odredbi stavka
  25. članka
  26. Zakona o obrtu. U spornim slučajevima o ispunjavanju uvjeta iz stavka
  27. ovog članka odlučuje Hrvatska obrtnička komora. Pripreme za polaganje pomoćničkog ispita mogu provoditi škole i ustanove za obrazovanje odraslih. Članak
  28. Pravo na prekvalifikaciju u zanimanje u drugom strukovnom području imaju sve osobe s neodgovarajućim pomoćničkim zva­njem ili s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom. Odredbe članka
  29. ovoga Pravilnika odnose se i na prekvalifikaciju iz stavka
  30. ovog članka. NAUKOVANJE OSOBA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Članak
  31. Naukovanje osoba s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u školi ili u posebnim ustanovama. Praktični dio naukovanja može se, prema uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, obavljati i kod obrtnika. Članak
  32. Naukovanje osoba s teškoćama u razvoju ostvaruje se prema okvirnim nastavnim planovima i programima iz članka
  33. Zakona o obrtu, a naukovanje se može produžiti za najviše dvije godine. Na osobe iz stavka
  34. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i odredbe propisane Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, broj 86/93.). II. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE Članak
  35. Stručno osposobljavanje za stjecanje praktičnih znanja i vještina može se obavljati kod obrtnika koji obavlja vezani obrt za koji se traži stručna osposobljenost, ili u školi koja posjeduje odgovarajuće opremljenu radionicu. Stručno osposobljavanje za stjecanje sadržaja potrebnih za samostalno vođenje obrta može se organizirati u školi ili drugoj obrazovnoj ustanovi ili kod druge odgovarajuće pravne ili fizičke osobe. Članak
  36. Sadržaj stručnog osposobljavanja za pojedine vezane obrte, za koje se traži stručna osposobljenost utvrđuje se na temelju programa ispita o stručnoj osposobljenosti. III. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA Članak
  37. Obrtnička ili druga srednja strukovna škola, obrtnik i Hrvat­ska obrtnička komora vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o naučnicima. Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u školi propisuje ministar prosvjete i športa. Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u Hrvatskoj obrtničkoj komori propisuje Hrvatska obrtnička komora. Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi vezano uz ispite u nadležnosti Hrvatske obrtničke komore i praktični dio naukovanja donosi Hrvatska obrtnička komora. IV. NADZOR Članak
  38. Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja stručno-teoretskog i praktičnog dijela naukovanja i stručnog osposobljavanja koji se organizira i izvodi u obrtničkoj ili drugoj strukovnoj školi i drugoj ustanovi provodi Ministarstvo prosvjete i športa. Nadzor nad izdavanjem dozvola (licenci) obrtnicima za izvođenje praktičnog dijela naukovanja provodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja praktičnog dijela naukovanja koje se izvodi kod obrtnika provodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Stručni nadzor nad naukovanjem iz stavka
  39. ovog članka provodi Ministarstvo prosvjete i športa, a stručni nadzor iz stavka
  40. ovog članka provodi Hrvatska obrtnička komora. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  41. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i osposobljavanja za vezane obrte (»Narodne novine«, broj 86/97.). Članak
  42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-01/01-01/89 Urbroj: 515-03-01-08 Zagreb,
  43. ožujka
  44. Ministar Željko Pecek, v. r. Pravilnik, NN 29/2002-635 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 29/2002 Broj dokumenta u izdanju: 635 Donositelj:MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Datum tiskanog izdanja: 22.3.
  45. ELI: /eli/sluzbeni/2002/29/635 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  46. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.