Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-17/1998 od
- veljače
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-17/1998 od
- veljače
- NN 34/2002 (3.4.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-17/1998 od
- veljače
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 747 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić i Emilija Rajić, članovi Vijeća, u postupku povodom ustavne tužbe »G. I.« d.o.o. Z., koji zastupa punomoćnica V. A., odvjetnica iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana
- veljače
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Z., broj: Gž-2434/97-2 od
- studenoga
- godine, kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Z., broj: Ipl-1668/95 od
- rujna
- godine. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor i prijedlog za odgodu ovrhe određene rješenjem istog suda, broj: Ipl-1668/95 od
- lipnja
- godine. Tim rješenjem određena je ovrha na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Z., broj: Pn-758/93 od
- prosinca
- godine, kojom je na temelju Zakona o javnom informiranju (»Narodne novine«, broj 22/92 i 26/93) dijelom usvojen tužbeni zahtjev V. K. i naloženo podnositelju ustavne tužbe da isplati tužiteljici iznos od 70.000,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude, te da u prvom sljedećem broju tjednika »G.« objavi, bez komentara, pravomoćnu presudu.
- Podnositelj smatra da su osporenim rješenjem povrijeđene odredbe članaka 3.,
- stavka
- i
- stavka
- Ustava.
- U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj ističe da je osporeno rješenje donijeto unatoč odluci Ustavnog suda, kojom je ukinut Zakon o javnom informiranju. Poziva se na odredbe Ovršnog zakona i smatra da je ovrha trebala biti obustavljena po službenoj dužnosti. Budući da su osporena rješenja donijeta u ovrsi presude koja se temelji na propisu koji je Ustavni sud ukinuo zbog nesuglasnosti s Ustavom, podnositelj smatra da je osporeno rješenje donijeto protivno odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 – u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), odnosno u vrijeme podnošenja ustavne tužbe, protivno odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91). Ustavna tužba nije osnovana.
- Ustavni sud je odlukom, broj: U-I-1010/1994 od
- studenoga
- godine, ukinuo Zakon o javnom informiranju, time da prestaje važiti
- lipnja
- godine. Razlozi ukidanja Zakona o javnom informiranju, temelje se na stajalištu da Zakon nije donesen u skladu s tada važećim ustavnim odredbama. Naime, obzirom da se radi o Zakonu kojim se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, Zakon je trebalo donijeti većinom glasova svih zastupnika, a ne većinom glasova prisutnih zastupnika. Nakon donošenja odluke o ukidanju Zakona o javnom informiranju, Ustavni sud je odlukama od
- lipnja
- i
- kolovoza
- godine, rok prestanka važenja Zakona produljio do
- kolovoza
- godine, odnosno do
- rujna
- godine Novi Zakon o javnom priopćavanju (»Narodne novine«, broj 83/96) stupio je na snagu danom objave,
- listopada
- godine.
- Odredbom članka
- stavka
- Ustavnog zakona, propisano je da će Ustavni sud ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom. Stavkom
- tog članka određeno je da ukinuti zakon, odnosno ukinute zakonske odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Na temelju navedenog ovlaštenja Ustavni sud je u konkretnom slučaju, već u samoj odluci o ukidanju Zakona o javnom informiranju, a zatim još dva puta, odgodio prestanak važenja ukinutog Zakona. Ovo ovlaštenje Ustavni sud je koristio polazeći od značenja koje Ustav daje jamstvima ljudskih prava i temeljnih sloboda, među kojima je sloboda mišljenja istaknuta kao temelj demokratskog sustava. Kroz slobodu izražavanja misli osobito je obuhvaćena sloboda tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja, sloboda govora i javnog nastupa i sloboda osnivanja ustanova javnog priopćavanja, a navedene Ustavom zajamčene slobode i prava bile su razrađene i sadržajno određene ukinutim Zakonom.
- Ustavni zakon (članak
- stavci
- i 3.) sadrži odredbe o načinu otklanjanja posljedica koje su proizveli pojedinačni akti doneseni ranijom primjenom ukinutog (neustavnog) zakona odnosno propisa. Iz navedenih odredaba Ustavnog zakona jasno proizlazi restriktivan pristup, jer se legitimiranim osobama (kojima je pojedinačnim aktom povrijeđeno neko pravo) pruža mogućnost da pod točno određenim uvjetima traže od nadležnog tijela izmjenu pojedinačnog akta primjenom odredaba o ponavljaju postupka. Prema tome, Ustavni sud utvrđuje da odluke Suda kojima se ukidaju zakoni te ukidaju, odnosno poništavaju drugi propisi, djeluju na pravomoćne pojedinačne akte samo i isključivo posredno: cjelokupni naknadni (eventualni) postupak izmjene pravomoćnog pojedinačnog akta ovisi o inicijativi stranke. Ako te inicijative nema, nema ni mogućnosti zadiranja u postojeću pravnu situaciju, pa tako ni u ovrhu.
- Tijekom postupka u povodu ove ustavne tužbe, Ustavni sud je utvrdio da podnositelj protiv pravomoćne presude Općinskog suda u Z., broj: Pn-758/93, koja je donijeta temeljem odredbi ukinutog Zakona o javnom informiranju, u propisanim rokovima nije pokrenuo postupak u smislu odredbe članka
- Ustavnog zakona. Također je utvrđeno da je podnositelj protiv te presude izjavio reviziju.
- Razmatranjem spisa predmeta Općinskog suda u Z., broj: Ipl-1668/95 utvrđeno je da su osporena rješenja donijeli nadležni sudovi u postupku ovrhe pravomoćne presude. Ovaj ovršni postupak započeo je prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96). Prema odredbi članka
- tog Zakona, ovršni postupak koji je započeo prije njegova stupanja na snagu, dovršit će se prema odredbama Zakona o izvršnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 91/92). Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da su osporena rješenja donijeta u propisanom postupku i utemeljena na mjerodavnim odredbama tada važećeg Zakona o izvršnom postupku, a takvim rješenjima podnositelju nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom (članak
- stavak
- Ustava).
- Podnositelj u tužbi ukazuje na povredu odredbi članaka
- i
- stavka
- Ustava. Odredba članka
- Ustava utvrđuje najviše vrednote ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, koje predstavljaju temelj za tumačenje Ustava. Odredbom članka
- stavka
- Ustava, načelo ustavnosti i zakonitosti posebno je utvrđeno kao temeljno načelo u postupanju sudova. Navedene odredbe načelnog su karaktera i kao takve ne predstavljaju samostalan temelj za podnošenje ustavne tužbe u smislu odredbe članka
- Ustavnog zakona.
- Odluka pod točkom I. temelji se na odredbama članaka
- i
- Ustavnog zakona, dok je odluka pod točkom II. donijeta temeljem odredbe članka
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-17/1998 Zagreb,
- veljače
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 34/2002-747 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 34/2002 Broj dokumenta u izdanju: 747 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.4.
- ELI: /eli/sluzbeni/2002/34/747 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
🔗 Na službeni izvor
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.