← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-272/1999 od 12. ožujka 2002.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-272/1999 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-272/1999 od
  3. ožujka
  4. NN 35/2002 (5.4.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-272/1999 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 761 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlu­čiva­­­­­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­­­­­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­­­­­njić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe M. S. iz Karlovca, na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio s­­­­­lje­deću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – rješe­­­­­nje Županijskog suda u K., broj: Gž-24/99 od
  9. ve­­­­­ljače
  10. godine i – rješe­­­­­nje Općinskog suda u K., broj: P-410/92-96 od
  11. ožujka
  12. godine, i predmet se vraća na ponovni postupak Općinskom sudu u K. Obrazlože­­­­­nje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješe­­­­­nja Županijskog suda u K., broj: Gž-24/99 od
  14. ve­­­­­ljače
  15. godine. Tim rješe­­­­­njem odbijena je žalba podnosite­­­­­lja izjav­­­­­ljena protiv rješe­­­­­nja Općinskog suda u K., broj: P-410/92-96 od
  16. ožujka
  17. godine, kojim je odbijen zahtjev podnosite­­­­­lja ustavne tužbe podnijet u parnici zbog smeta­­­­­nja posjeda stana.
  18. Podnosite­­­­­lj ustavne tužbe ne navodi odredbe Ustava koje smatra povrijeđenim osporenim rješe­­­­­njima. Iz ustavne tužbe, međutim, razvidno je da podnosite­­­­­lj smatra kako su ta rješe­­­­­nja u suprotnosti s ustavnim jamstvom jednakosti (članci
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske), s odredbom članka
  21. stavka
  22. Ustava, teme­­­­­ljem koje država posebnu skrb posvećuje zaštiti invalidnih osoba, te s odredbom članka
  23. stavka
  24. Ustava, kojom se jamči pravo vlasništva. U obrazlože­­­­­nju ustavne tužbe podnosite­­­­­lj ističe da je riječ o protupravnom i neovlaštenom smeta­­­­­nju posjeda stana. Navodi da je 100% invalid i da je u trenutku smeta­­­­­nja posjeda (podnosite­­­­­lj tada nosite­­­­­lj stanarskog prava, a od
  25. godine vlasnik stana) bio na bolničkom liječe­­­­­nju, te da se s predmetnim stanom nije moglo raspolagati na način da se ­­­­­njemu oduzme posjed stana. Predlaže da se osporena rješe­­­­­nja ukinu, da mu se vrati posjed stana i stvari koje su se nalazile u stanu, te da mu se naknadi pretrp­­­­­ljena šteta. Ustavna tužba je osnovana.
  26. Iz ustavne tužbe i spisa predmeta Općinskog suda u K., broj: P-410/92, razvidno je da je predmet rasprav­­­­­lja­­­­­nja pred sudom prvog stup­­­­­nja bio tužbeni zahtjev podnosite­­­­­lja protiv I. tuženika I. B. i II. tuženika I. S., zbog smeta­­­­­nja posjeda stana u K. U provedenom sudskom postupku utvrđeno je da je I. tuženik uselio u predmetni stan
  27. godine i koristio ga do kraja siječ­­­­­nja
  28. godine, na teme­­­­­lju rješe­­­­­nja Stambene komisije G. K., odnosno Komisije za privremeno korište­­­­­nje stanova. U vrijeme donoše­­­­­nja osporenih rješe­­­­­nja predmetni stan koristio je II. tuženik i to na teme­­­­­lju rješe­­­­­nja navedene Komisije od
  29. srp­­­­­nja
  30. godine. U provedenom postupku također je utvrđeno da je podnosite­­­­­lj ustavne tužbe, u vrijeme kada su tuženici uselili u stan, bio na bolničkom liječe­­­­­nju, te da je ugovorom o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, broj: 91/96 od
  31. svib­­­­­nja
  32. godine, stekao pravo vlasništva predmetnog stana. Na teme­­­­­lju ovako utvrđenog či­­­­­njeničnog sta­­­­­nja sudovi su odbili pruža­­­­­nje posjedovne zaštite podnosite­­­­­lju ustavne tužbe, jer su ocijenili da faktično mije­­­­­nja­­­­­nje posjedovnog sta­­­­­nja, ne predstav­­­­­lja samovlastan čin tuženika, budući da su oni u predmetni stan uselili na teme­­­­­lju rješe­­­­­nja Komisije za privremeno korište­­­­­nje stanova, koja je ta rješe­­­­­nja donijela teme­­­­­ljem Zakona o privremenom korište­­­­­nju stanova (»Narodne novine«, broj 66/91, 26/93 i 76/93).
  33. Zakonom o privremenom korište­­­­­nju stanova utvrđeni su uvjeti i način privremenog korište­­­­­nja stanova koji se nalaze u društvenom vlasništvu, zatim u vlasništvu poduzeća i drugih prav­nih osoba ili u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno na kojima Republika Hrvatska ima pravo korište­­­­­nja i raspolaga­­­­­nja (članak 1.). Prema odredbi članka
  34. stavka
  35. istoga Zakona, privremeno korište­­­­­nje stanova osigurava se: – u praznim stanovima na kojima nije stečeno stanarsko pravo, odnosno nije zak­­­­­ljučen ugovor o najmu; – u ispraž­­­­­njenim stanovima na kojima je stečeno stanarsko pravo, a za koje se utvrdi da su ih stanari i članovi ­­­­­njihova ku­ćanstva oslobodili od osoba i stvari; – u napuštenim stanovima na kojima je stečeno stanarsko pravo, a za koje se utvrdi da su ih stanari i članovi ­­­­­njihova ku­ćanstva trajno napustili. Prema dokumentaciji spisa predmeta, predmetni stan nije bio trajno napušten niti ispraž­­­­­njen od stvari, a stanarsko pravo (kasnije pravo vlasništva) podnosite­­­­­lja ustavne tužbe na tom stanu, či­­­­­njenica je koja tijekom postupka nije niti bila sporna. Stoga je Ustavni sud utvrdio da navedeno rjeeš­­­­­nje o privremenom korište­­­­­nju stana nije ona odluka koja daje zakonsku ovlast tuženima za smeta­­­­­nje podnosite­­­­­lja ustavne tužbe u posjedu stana, odnosno odluka koja takvom postupa­­­­­nju otkla­­­­­nja svojstvo protupravnosti.
  36. U svezi s navedenom pravnom situacijom ističe se da prema odredbi članka
  37. stavka
  38. tada važeće­g Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91) sud pruža zaštitu prema pos­­­­­ljed­­­­­njem sta­­­­­nju posjeda i nastalom smeta­­­­­nju, pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika. U osporenim rješe­­­­­njima sudovi se pozivaju na odredbu članka
  39. stavka
  40. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00 i 73/00), prema kojoj nije samovlasno smeta­­­­­nje posjeda ako je čin oduzima­­­­­nja ili smeta­­­­­nja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na teme­­­­­lju zakona koji to dopušta. Pri poziva­­­­­nju na ovu odredbu, sudovi, međutim, ispu­štaju iz vida da je istom odredbom propisano da je samovlasno smeta­­­­­nje posjeda i ono kad je čin oduzima­­­­­nja ili smeta­­­­­nja posjeda uči­­­­­njen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na teme­­­­­lju zakona, kao što je slučaj u konkretnom predmetu.
  41. Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je osporenim rješe­­­­­njima podnosite­­­­­lju uskraćeno pravo uteme­­­­­ljeno na mjerodavnim propisima, čime su povrijeđene odredbe članka
  42. i
  43. Ustava. Naime, opće načelo o jednakosti, zajamčeno odredbom članka
  44. Ustava, jamči svakome sva prava i slobode bez ikakve diskriminacije na bilo kojoj osnovi, dakle pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki i da su svi ovlašteni, bez diskriminacije, na jednaku pravnu zaštitu. Ustavno jamstvo jednakosti iz odredbe članka
  45. Ustava, razrada je i primjena opće­g načela jednakosti (članak
  46. stavak
  47. Ustava) na područje sudske i druge pravne zaštite. Radi se o posebnom slučaju načela jednakosti koje svakome jamči jednaku zaštitu prava u postupku pred sudovima, drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti.
  48. Teme­­­­­ljem odredbi članaka
  49. i
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-272/1999 Zagreb,
  51. ožujka
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 35/2002-761 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 35/2002 Broj dokumenta u izdanju: 761 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.4.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/2002/35/761 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.