← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-647/1999 od 28. ožujka 2002.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-647/1999 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-647/1999 od
  3. ožujka
  4. NN 35/2002 (5.4.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-647/1999 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 762 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću šestorice za odlučiva­­­­­nje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća, te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Že­­­­­ljko Potoč­­­­­njak, Agata Račan i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M. F. iz O., zastupanog po D. K., odvjetniku iz O., na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je jednoglasno ODLUKU
  9. Ustavna tužba se usvaja.
  10. Ukida se rješe­­­­­nje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1114/97-2 od
  11. trav­­­­­nja
  12. godine i predmet vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
  13. Ova će se odluka objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazlože­­­­­nje
  14. Podnosite­­­­­lj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv rješe­­­­­nja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1114/1997-2 od
  15. trav­­­­­nja
  16. godine, kojim je odbačena ­­­­­nje­gova revizija izjav­­­­­ljena protiv presude Županijskog suda u O., broj: Gž-61/97 od
  17. siječ­­­­­nja
  18. godine, kao nedopuštena. Presudom Općinskog suda u O., broj: P-7/96 od
  19. studenoga
  20. godine, odbijen je podnosite­­­­­ljev tužbeni zahtjev kojim je tražio da se tuženicima Fondu u stambenom gospodarstvu O. i dr., zastupanima po Državnom pravobranite­­­­­ljstvu Županije o.-b. i Općine E., naloži sklapa­­­­­nje ugovora o korište­­­­­nju stana, a koji će u protivnom zamijeniti presuda.
  21. Iz osporavanog rješe­­­­­nja i pribav­­­­­ljenog spisa predmeta proizlazi da je podnosite­­­­­lj dana
  22. siječ­­­­­nja
  23. godine podnio tužbu u kojoj je vrijednost predmeta spora naznačio u visini od 250,00 kn. Pozvavši se na odredbu članka
  24. stavka
  25. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 91/92, u da­­­­­lj­­­­­njem tekstu: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacio je reviziju kao nedopuštenu jer vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude nije prelazila tada propisani iznos od 3.000,00 kn.
  26. U ustavnoj tužbi podnosite­­­­­lj ističe povrede odredaba članaka
  27. i
  28. Ustava Republike Hrvatske, koje obrazlaže time da I-stupa­­­­­njski sud nije prihvatio vrijednost predmeta spora u iznosu koji je podnosite­­­­­lj u tužbi naveo, već ga je obvezao na plaća­­­­­nje sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 1.500,00 kn, što bi odgovaralo vrijednosti predmeta spora od 15.000,00 kn. Tumačeći odredbu članka
  29. stavka
  30. ZPP podnosite­­­­­lj smatra da vrijednost predmeta spora očito nije vezana na onaj iznos koji navede tužite­­­­­lj, već na stvarnu vrijednost predmeta spo­ra kako ju odredi sud. Stoga smatra da je izravno povrijeđeno ­­­­­nje­govo pravo na izjav­­­­­ljiva­­­­­nje revizije, uslijed če­ga je povrijeđeno i ­­­­­nje­govo pravo na zakonito postupa­­­­­nje pred sudovima. Predlaže usvaja­­­­­nje ustavne tužbe, ukida­­­­­nje osporavanog rješe­­­­­nja i vraća­­­­­nje predmeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Ustavna tužba je osnovana.
  31. Prema odredbama članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 i 29/02 – u da­­­­­lj­­­­­njem tekstu: Ustavni zakon), svatko može pod­nijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojima je odlučeno o ­­­­­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­­­­­nji ili optužbi zbog kaž­­­­­njivog djela, povrijeđeno ­­­­­ljudsko pravo ili teme­­­­­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova ne­go poseban institut za ocjenu poje­dinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ­­­­­ljudskih prava i teme­­­­­ljnih sloboda čovjeka, zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pruža­­­­­nja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­­­­­nja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedopuštenog posiza­­­­­nja u ­­­­­ljudska prava i teme­­­­­ljne slobode građana.
  34. Analizom navoda ustavne tužbe, osporenog rješe­­­­­nja, pred­meta spisa i relevantnih propisa, Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovni sud odbacio reviziju podnosite­­­­­lja protivno odredbama članaka 38.,
  35. stavaka
  36. i
  37. i
  38. stavka
  39. ZPP-a. Odredbom članka
  40. ZPP propisano je da kad se spor vodi o postoja­­­­­nju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korište­­­­­nja stana odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se računa prema jednogodiš­­­­­njoj najamnini odnosno zakupnini, osim ako je riječ o najamnom ili zakupnom odnosu zak­­­­­ljučenom na kraće vri­jeme. Odredbom članka
  41. stavka
  42. ZPP propisano je da je u drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna vrijednost predmeta spora ona koju je tužite­­­­­lj naznačio u tužbi. Stavkom
  43. istog članka propisuje se da ako je u slučaju iz stavka
  44. tužite­­­­­lj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio, tako da se postav­­­­­lja pita­­­­­nje stvarne nadležnosti, sastava suda ili prava na izjav­­­­­ljiva­­­­­nje revizije, sud će, najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti. Odredbom članka
  45. stavka
  46. ZPP bilo je propisano da revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživa­­­­­nje u novcu, na predaju stvari ili izvrše­­­­­nje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 3.000,00 kn.
  47. Iz prvostupa­­­­­njskog spisa predmeta proizlazi da je podno­site­­­­­lj u tužbi naveo vrijednost spora u iznosu od 250,00 kn, a da je prije prvog ročišta glavne rasprave pozvan na plaća­­­­­nje sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 1.500,00 kn. Sukladno Tarifi sudskih pristojbi, koja je sastavni dio tada važeće­g Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, broj 74/95, u da­­­­­lj­­­­­njem tekstu: Tarifa), vrijednost pristojbe od 1.500,00 kn odgovara vrijednosti predmeta spora u iznosu od 6.000,00 do 15.000,00 kn. Poziva­­­­­njem podnosite­­­­­lja na plaća­­­­­nje pristojbe za tužbu, koju je ovaj i platio, sud je, u konkretnom slučaju, prije početka rasprav­­­­­lja­­­­­nja o glavnoj stvari izmijenio vrijednost predmeta spora u smislu odredbe članka
  48. stavka
  49. ZPP. S obzirom da je sud na opisani način izmijenio vrijednost predmeta spora podnosite­­­­­lju se nije smjelo uskratiti pravo na izjav­­­­­ljiva­­­­­nje revizije.
  50. U svezi s povredama Ustava istaknutima u ustavnoj tužbi, ovaj je Sud utvrdio da je rješe­­­­­njem Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojim je odbačena podnosite­­­­­ljeva revizija kao nedo­puštena, povrijeđeno podnosite­­­­­ljevo ustavno pravo iz članka
  51. Ustava Republike Hrvatske. U vezi s istaknutom povredom odredbe članka
  52. stavka
  53. Ustava ovaj Sud napomi­­­­­nje da se istom uređuje načelo zakonitosti u radu državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. Na ovoj odredbi Ustava ne teme­­­­­lji se ustavno pravo pojedinca, pa se samo na toj odredbi ne može zasnovati ustavna tužba. U odredbi članka
  54. stavka
  55. Ustava zajamčuje se ustavno pravo pojedinca da može, ako je nezadovo­­­­­ljan pojedinačnim aktom uprave ili tijela koja imaju javne ovlasti, zatražiti da u određenom postupku nadležni sud odluči o zakonitosti tog akta. U konkretnom slučaju, rješavanom pred redovnim sudom, povreda ove odredbe Ustava nije moguća.
  56. Slijedom navedenog Ustavni sud je, teme­­­­­ljem odredbi članka
  57. i
  58. Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci. Broj: U-III-647/1999 Zagreb,
  59. ožujka
  60. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 35/2002-762 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 35/2002 Broj dokumenta u izdanju: 762 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.4.
  61. ELI: /eli/sluzbeni/2002/35/762 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  62. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.