Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-896/2001 od 17. travnja 2002.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-896/2001 od

1. travnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-896/2001 od
3. travnja
4. NN 49/2002 (3.5.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-896/2001 od
5. travnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 971 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi I. L. iz C., zastupanog po Z. C., odvjetniku iz V., na sjednici Vijeća održanoj dana
7. trav­nja
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Usvaja se ustavna tužba. II. Ukida se rješe­nje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1859/00-2 od
9. siječ­nja
10. godine, te se predmet vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­nje
11. Podnosite­lj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv rješe­nja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1859/00-2 od
12. siječ­nja
13. godine, kojim je odbačena kao nedopuštena ­nje­gova revizija izjav­ljena protiv presude Županijskog suda u V., broj: Gž-464/00-3 od
14. trav­nja
15. godine. Navedenom drugostupa­njskom presudom odbijena je podno­site­ljeva žalba i potvrđena presuda Općinskog suda u V., broj: P-103/00-9 od
16. ve­ljače
17. godine, kojom je tuženik »H. š. Z.«, Uprava šuma V., obvezan podnosite­lju platiti iznos od 23.000,00 kn za zakonskim zateznim kamatama od
18. ve­ljače
19. godine do plateža, kao i naknaditi mu parnično trošak. Podnosite­lj je odbijen s ostatkom tužbenog zahtjeva do ukupno utuženog iznosa od 202.000,00 kn.
20. U prethodnim sudskim postupcima iz provedenih dokaza i sudsko-medicinskog vještače­nja utvrđena su podnosite­lju trajna ošteće­nja krvožilnog sustava i kostiju, kao pos­ljedica profesionalnog obo­lje­nja zbog rada na poslovima sjekača s motornom pilom. Ocije­njeno je da će podnosite­lj imati potrebu za ulaga­njem pojačanih napora u životu i radu za 15% više u odnosu na zdravog radnika, dok mu je opća radna sposobnost, u odnosu na zdravog radnika, uma­njena za 20%. Uzevši u obzir prizna­nje aktivne i pasivne le­gitimacije te pravne osnove po tuženiku, kao i okolnosti nastanka profesionalnog obo­lje­nja, starosnu dob podnosite­lja i kontinuitet rada s vibracionim alatima, či­njenicu preraspoređiva­nja podnosite­lja na druge odgovarajuće poslove sukladno rješe­nju Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, O., broj: RZ-35177 od
21. rujna
22. godine i odredbama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01 i 82/01), Pravilnikom tuženika i Kolektivnim ugovorom, nižestupa­nj­ski su sudovi, na teme­lju prihvaćenog nalaza vještaka i odredbe članka
23. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91 i 3/94), kao i prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dosudili podnosite­lju iznos od 6.000,00 kn s naslova pretrp­ljenih fizičkih boli, te iznos od 17.000,00 kn s naslova gubitka životnih aktivnosti. Drugostupa­njski sud je odbio kao neosnovanu podnosite­ljevu žalbu, jer dosuđene iznose naknade štete smatra primjerenima traja­nju i intenzitetu fizičkih boli, odnosno stup­nju sma­nje­nja životne aktivnosti podnosite­lja. Odbacujući reviziju podnosite­lja, Vrhovni sud Republike Hrvatske istakao je da je predmet spora u ovoj parnici potraživa­nje naknade štete, pa je dopustivost revizije procje­njivao prema vrijednosnom kriteriju iz članka
24. stavka
25. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99, u da­lj­njem tekstu: ZPP), sukladno kojoj odredbi revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojma se tužbeni zahtjev odnosi na potraživa­nje u novcu, na predaju stvari ili izvrše­nje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi određeni iznos. Vrhovni sud Republike Hrvatske naveo je sadržaj odredbe članka
26. stavka
27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99, u da­lj­njem tekstu: ZIDZPP), koji je stupio na snagu
28. studenoga
29. godine, prema kojem je mjerodavan iznos za dopustivnost revizije iznos od 100.000,00 kn. Pri tome se Vrhovni sud Republike Hrvatske pozvao na odredbu članka
30. stavka
31. ZIDZPP, kojom je propisano da će se o reviziji izjav­ljenoj protiv drugostupa­njske odluke donijete prije stupa­nja na snagu tog Zakona rješavati po pravilima parničnog postupka koja su važila do ­nje­govog stupa­nja na snagu. U konkretnom slučaju, Vrhovni je sud odlučivao o drugostupa­nj­skoj presudi donijetoj
32. trav­nja
33. godine, nakon stupa­nja na snagu ZIDZPP, pri čemu je postupao na teme­lju odredbe ZIDZPP, utvrdivši da pobijani – odbijajući dio pravomoćne presude iznosi 78.000,00 kn.
34. U ustavnoj tužbi podnosite­lj je istakao povrede odredaba članaka
35. i
36. Ustava Republike Hrvatske, poči­njene donoše­njem osporavanog rješe­nja u vezi s dopuštenošću izjav­ljiva­nja revizije. Podnosite­lj smatra da je revizija u radnim sporovima, prema odredbi članka
37. stavka
38. ZPP, dopuštena uvijek neovisno o vrijednosti predmeta spora, te da je nesporno da je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu za naknadu štete proizašle iz radnog spora. Predlaže usvaja­nje ustavne tužbe, ukida­nje pobijanog rješe­nja i vraća­nje predmeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučiva­nje. Ustavna tužba je osnovana.
39. Prema odredbama članka
40. stavka
41. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 i 29/02 – u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), svatko može pod­nijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojima je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela, povrijeđeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova ne­go poseban institut za ocjenu pojedi­načnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda čovjeka, zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pruža­nja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­nja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedopuštenog posiza­nja u ­ljudska prava i teme­ljne slobode građana.
42. Odredbom članka
43. stavka
44. ZPP propisano je da revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživa­nje u novcu, na predaju stvari ili izvrše­nje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 3.000,00 kn. ZIDZPP, koji je stupio na snagu
45. studenoga
46. godine, povisio je ovaj iznos na 100.000,00 kn. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužba podnijeta prvostupa­nj­­skom sudu dana
47. siječ­nja
48. godine, te da je podneskom od
49. siječ­nja
50. godine podnosite­lj povisio svoj tužbeni zahtjev na ukupni iznos od 202.000,00 kn. Rečeni iznos naknade štete podnosite­lj potražuje u jednakim iznosima za pretrp­ljene fizičke boli i za pretrp­ljene duševne boli zbog sma­nje­nja životnih aktivnosti. U smislu odredbe članka
51. stavka
52. ZPP, ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se teme­lje na istoj či­njeničnoj i pravnoj osnovi, nadležnost (shvaćena u smislu odredaba članka
53. stavka
54. i članka
55. stavaka
56. i
57. ZPP kao pravo na izjav­ljiva­nje revizije), se određuje po zbroju vrijednosti svih zahtjeva. Dakle, vrijednost se predmeta spora, pri objektivnoj kumulaciji, određuje po zbroju vrijednosti istaknutih zahtjeva samo ako se oni teme­lje na istoj či­njeničnoj i pravnoj osnovi.
58. Uvidom u pribav­ljeni spis predmeta i osporavano rješe­nje. Ustavni sud je utvrdio da obrazlože­nje osporavanog rješe­nja proturiječi či­njeničnom sta­nju utvrđenom presudama nižih sudova. Tako se u osporavanom rješe­nju, u dijelu gdje se izlaže sadržaj postupovnih odredbi ZPP, navodi da je u vrijeme podnoše­nja tužbe vrijednost predmeta spora bila određena u iznosu od 3.000,00 kn. Međutim, kao što je ranije navedeno, tužba je prvostupa­njskom sudu podnijeta nakon stupa­nja na snagu ZIDZPP, prema kojemu je propisana vrijednost predmeta spora mjerodavna za izjav­ljiva­nje revizije iznosila 100.000,00 kn. U dijelu obrazlože­nja koji se odnosi na konkretan predmet, Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrđuje da pobijani odbijajući dio pravomoćne presude iznosi 78.000,00 kn, što je sa stajališta navedene odredbe članka
59. stavka
60. ZPP i či­njeničnog sta­nja utvrđenog nižestupa­njskim presudama također netočno. Podno­site­lj je odbijen s iznosom od 179.000,00 kn, pa je, sukladno odredbi članka
61. stavka 2., u konkretnom slučaju, ispu­njena pretpostavka za podnoše­nje revizije i da­lj­nje meritorno odlučiva­nje.
62. Ocje­njujući navode ustavne tužbe u vezi s poči­njenim povredama odredaba članaka
63. stavka
64. (jednakost svih pred zakonom) i
65. Ustava Republike Hrvatske (jednakost građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti), ovaj Sud je utvrdio da su donoše­njem osporavanog rješe­nja podnosite­lju povrijeđena ustavna prava. Premda ovaj Sud, u smislu odredbe članka
66. stavka
67. točke
68. ZPP, kao i dosadaš­nje sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ne nalazi osnovanim podnosite­ljev navod iz ustavne tužbe kojim radi ostvare­nja prava na podnoše­nje revizije konkretan slučaj pokušava prikazati kao radni spor, s obzirom na smisao zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi i okolnosti koje su dovele do povrede ustavnog prava, odlučio je usvojiti ustavnu tužbu, našavši da je ispu­njena pretpostavka za izjav­ljiva­nje revizije u odnosu na propisanu vrijednost predmeta spora. Ustavno jamstvo jednakosti, propisano i razrađeno u navedenim člancima Ustava povrijeđeno je iz razloga što se u materijalnopravnom smislu osporavano rješe­nje može smatrati pogrešnim. Ovaj zak­ljučak proizlazi iz proturječja obrazlože­nja osporavanog rješe­nja i nesporno utvrđenog či­njeničnog sta­nja u spisu predmeta, pri čemu je Vrhovni sud Republike Hrvatske svoje zak­ljučke iznio na način koji nije pravno prihvat­ljiv sa stajališta važećih propisa i ustanov­ljene sudske prakse.
69. Slijedom navedenoga, Ustavni sud je, teme­ljem odredbi članaka
70. i 72 Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci. Broj: U-III-896/2001 Zagreb,
71. trav­nja
72. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 49/2002-971 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 49/2002 Broj dokumenta u izdanju: 971 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.5.
73. ELI: /eli/sluzbeni/2002/49/971 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
74. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.