← Hrvatska

Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina

Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina NN 53/2002 (10.5.2002.), Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO 1002 Na teme­lju članka

  1. Zakona o mjerite­ljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 11/94) ravnate­lj Državnog zavoda za normizaciju i mjerite­ljstvo donosi PRAVILNIK O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA PROTOČNA MJERILA OBUJMA PLINA I. OPĆE ODREDBE Članak
  2. Ovim se pravilnikom propisuju mjerite­ljski zahtjevi kojima moraju udovo­ljiti protočna mjerila obujma plina (u nastavku teksta »plinomjeri«, tipno ispitiva­nje i ovjerava­nje protočnog mjerila, te načini zaštite od neovlaštene promjene parametara protoč­nog mjerila koji mogu utjecati na rezultat mjere­nja. Članak
  3. Pod plinomjerima se, prema ovom Pravilniku razumijevaju:
  4. plinomjeri s tekućinom
  5. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika 2.
  6. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika i pretplatničkim uređajem 2.
  7. plinomjeri s mjehovima odnosno pokretnim stijenkama promje­njivog oblika i temperaturnom korekcijom
  8. plinomjeri s rotacijskim klipovima
  9. plinomjeri s turbinom. Članak
  10. Plinomjerom s tekućinom mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima jednu stranu zatvara tekućina kojom je plinomjer napu­njen do određene visine. Komore i mehanizam na koji su one vezane, gib­lju se pod utjecajem tlaka plina, prebacu­jući plin s ulazne strane na izlaznu stranu plinomjera. Obujam proteklog plina mjeri se brojem okretaja mehanizma na koji su vezane komore. Okreta­nje tog mehanizma na prikladan se način prenosi na glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera. Članak
  11. Plinomjerom s mjehovima mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima je jedna strana pokretna stijenka promje­njivog oblika odnosno opna od specijalne kože ili materijala koji što se tiče elastičnosti i nepropust­ljivosti ima osobine slične osobinama kože. Ta se opna pod plinskim tlakom ugiba i tako pokreće razvodni mehanizam za re­gulira­nje dovoda i odvoda plina iz mjernih komora i glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera. Plinomjer s mjehovima i pretplatničkim uređajem, uz nave­de­no, ima uređaj kojim se omogućuje potroš­nja u okviru unaprijed plaćene vrijednosti. Plinomjer s mjehovima i temperaturnom korekcijom, uz navedeno za plinomjer s mjehovima, nema čvrstih kreta­nja mjehova. Kreta­nje mjehova je u određenoj mjeri slobodno ali ogra­ni­čeno bimetalnim elementom ugrađenim u ko­ljenasti pogon. Bimetalni element određuje hod membrane odnosno obujam mjernog ciklusa. Isti je direktno proporcionalan apsolutnoj temperaturi plina. Mjerni obujam se svodi na normne uvjete od 15°C. Proizvođač mora dati podatak o temperaturnom području rada plinomjera (npr. –10°C do 40°C). Ovaj podatak treba biti na natpisnoj pločici (članak 42.). Članak
  12. Plinomjerom s rotacijskim klipovima mjeri se obujam proteklog plina pomoću komora kojima su obujmi određeni s profilom komore i klipova što pod plinskim tlakom rotiraju. Obujam proteklog plina mjeri se brojem okretaja tih klipova. Okreta­nje klipova na prikladan se način prenosi na glavnu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera. Članak
  13. Plinomjerima s turbinom mjeri se obujam proteklog plina primjenom proporcionalnosti broja okretaja rotora turbine s proteklim obujmom plina. Okretaje rotora turbine prenosi se na glav­nu osovinu posrednog prijenosa što pogoni pokazni uređaj plinomjera. Članak
  14. Izrazi u ovom Pravilniku znače: 1) radno područje plinomjera jest skup vrijednosti protoka u kojemu su pogreške pokaziva­nja plinomjera u granicama što ih dopušta ovaj Pravilnik i koje je ograničeno najma­njim (Qmin) i najvećim (Qmax) protokom 2) obujam radnog ciklusa plinomjera (V) jest obujam plina koji odgovara radnom ciklusu plinomjera odnosno svim giba­njima gib­ljivih dijelova plinomjera, počevši od jednog položaja pa sve dok svi ti dijelovi, osim pokaznog uređaja i posrednog prijenosa opet ne zauzmu isti položaj kao na početku 3) radni tlak plinomjera jest razlika između plinskog (apsolutnog) tlaka na ulazu u plinomjer i atmosferskog tlaka 4) referentni tlak plinomjera jest plinski tlak za koji je mjerodavna vrijednost što je pokaže pokazni uređaj plinomjera 5) pad tlaka u plinomjeru jest razlika između plinskog tlaka mjerenoga na ulazu u plinomjer i plinskog tlaka mjerenoga na izlazu iz plinomjera dok plin protječe 6) konstanta (stalnica) izlazne komande plinomjera jest vri­jed­nost obujma plina koja odgovara potpunom okreta­nju osovine te komande odnosno određenom broju impulsa iz impulsnog davala 7) ugradna du­ljina plinomjera jest du­ljina što je plinomjer zauzima u cjevovodu 8) nazivni otvor plinomjera jest unutar­nji promjer prik­ljučka plinomjera 9) tisp – temperatura ispitiva­nja plinomjera 20°C 10) tmin – najma­nja radna temperatura 11) tmax – najveća radna temperatura. II. MJERITELJSKA SVOJSTVA Članak
  15. Pri ispitiva­nju tipa razlika između izračunate vrijednosti obujma radnog ciklusa i nazivne vrijednosti tog obujma ne smije biti veća od ± 5% nazivne vrijednosti. Članak
  16. Krivu­lja pogrešaka uzduž čitava radnog područja mjerila od Qmin do Qmax utvrđena pri ispitiva­nju tipa plinomjera s teku­ći­nom i plinomjera s mjehovima, mora biti takva da apsolutna vrijed­nost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogre­šaka ne bude veća od 3% za plinomjere s mjehovima, odnosno 1,5% za plinomjere s tekućinom, a da istovremeno padovi tlaka u plinomjerima s mjehovima ne budu veći od padova utvrđenih u članku
  17. ovog Pravilnika. Članak
  18. Krivu­lja pogrešaka uzduž čitava radnog područja od Qmin do Qmax utvrđena pri ispitiva­nju tipa plinomjera s rotacijskim klipovima i plinomjera s turbinom, mora se nalaziti: 1) za protoke od Qmin do 0,2 Qmax – unutar granice dopuštene pogreške od ± 2% 2) za protoke od 0,2 Qmax do 0,5 Qmax – unutar granica dopuštene pogreške od ± 1% 3) za protoke od 0,5 Qmax do Qmax – unutar granica dopuštene pogreške od ± 1% uz uvjet da apsolutna vrijednost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogrešaka ne iznosi više od 1%. Članak
  19. Pri ispitiva­nju tipa plinomjera s tekućinom i plinomjeri s mjehovima moraju nakon testa izdrž­ljivosti što se izvodi u radnim uvjetima u traja­nju 1000 sati imati: 1) krivu­lju pogrešaka kod koje odstupa­nje maksimuma od minimuma po apsolutnoj vrijednosti nije veća od 4% za plinomjere s mjehovima, odnosno 2% za plinomjere s tekućinom 2) krivu­lju pogrešaka kojoj nijedna točka nije za više od 1,5% za plinomjere s mjehovima, odnosno za više od 0,75% za plinomjere s tekućinom, veća od maksimuma ni ma­nja od minimuma krivu­lje pogrešaka snim­ljene prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti 3) pad tlaka pri Qmin koji nije za više od 20 Pa (20 Pa = 0,2 mbar) veći od pada tlaka pri Qmin prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti. Članak
  20. Pri ispitiva­nju tipa plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri s turbinom moraju, nakon testa izdrž­ljivosti što se izvodi u radnim uvjetima u traja­nju 1000 sati, imati krivu­lju pogrešaka koja se nalazi: 1) za protoke od Qmin do 0,2 Qmax – unutar granica dopuštene pogreške od ±2% 2) za protoke od 0,2 Qmax do 0,5 Qmax – unutar granica dopuštene pogreške od ±1% 3) za protoke od 0,5 Qmax do Qmax – unutar granica dopuštene pogreške od ±1%, uz uvjet da apsolutna vrijednost odstupa­nja maksimuma od minimuma krivu­lje pogrešaka ne iznosi više od 1,5%. Krivu­lja pogrešaka ne smije ni u jednoj točki odstupati za više od 1% od krivu­lje pogrešaka snim­ljene prije ispitiva­nja izdrž­ljivosti. Članak
  21. Granice dopuštene pogreške plinomjera s tekućinom pri pre­gledu iznose ±1%. Članak
  22. Granice dopuštene pogreške plinomjera s mjehovima pri pre­gledu iznose: 1) ±3% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjete Qmin < Q < 2 Qmin 2) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjetu 2 Qmin < Q < Qmax Granica dopuštene pogreške plinomjera s mjehovima i temperaturnom korekcijom uz dopuštenu pogrešku za plinomjere s mjehovima dodatno iznosi 0,5% za temperaturno područje tisp ± 5°C. U temperaturnom području izvan navedenog ali između tmax i tmin dopuštena pogreška iznosi 1%. Članak
  23. Najveći dopušteni padovi tlaka u plinomjerima s mjehovima pri pre­gledu određeni su u ovoj tablici: Oznaka veličine Vrijednost najveće­g dopuštenog pada tlaka pri plinomjera Qmax Qmin < Q < 2 Qmin od G 1,6 do G 10 200 Pa (2 mbar) ………………… ………………. 60 Pa (0,6 mbar) od G 16 do G 40 300 Pa (3 mbar) od G 65 do G 650 400 Pa (4 mbar) 100 Pa (1 mbar) Članak
  24. Granice dopuštene pogreške pokaziva­nja plinomjera s rotacijskim klipovima i plinomjera s turbinom pri pre­gledu iznose: 1) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljavaju uvjetu Qmin < Q < 0,2 Qmin 2) ±2% za protoke (Q) koji udovo­ljav. uvjetu 0,2 Qmax < Q < Qmax. III. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA
  25. Opća svojstva Članak
  26. Plinomjeri moraju biti izrađeni od čvrsta i neporozna materijala, bez unutar­njih napreza­nja, što s vremenom neznatno mije­nja svoje osobine i koji je dovo­ljno otporan na koroziju i na djelova­nje plinova kojima se obujam mjeri. Članak
  27. Kućište plinomjera mora biti nepropusno pri najvećemu radnom tlaku plinomjera. Članak
  28. Plinomjeri se moraju konstruirati tako da se onemoguće zahvati kojima bi se moglo utjecati na točnost mjere­nja.
  29. Dodatni uređaji Članak
  30. Plinomjeri mogu imati dodatne uređaje (za korekciju, re­gistrira­nje, dopunsko pokaziva­nje i dr.). Dodatni uređaji stav­ljaju se u pogon izlaznim komandama plinomjera. Članak
  31. Izlazne komande plinomjera mogu biti mehaničke (osovine koje izlaze iz kućišta plinomjera) ili električne (impulsi iz impulsnih davala ugrađenih u plinomjere). Članak
  32. Ako se izlazna komanda ne upotreb­ljava, ­njezin se va­njski slobodni izdanak zaštićuje odgovarajućim zatvaračem, koji mora biti izveden tako da se u ­nje­ga može utisnuti žig.
  33. Pokazni uređaj Članak
  34. Pokazni uređaj plinomjera čine: 1) osnovni dio pokaznog uređaja 2) vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element. Članak
  35. Osnovni dio pokaznog uređaja sastoji se od kotačića obi­lježenih brojevima od 0 do
  36. Broj bilo na kojem kotačiću, osim na zad­njemu, treba da se pokrene čim kotačić niže­ga desetičnog mjesta opiše pos­ljed­nju desetinu svoje­g puta (broj 9). Broj na zad­njem kotačiću treba da se pokrene čim se vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element okrene za puni okret ili desetinu punog okreta. Promjer kotačića mora iznositi najma­nje 16 mm. Članak
  37. Vlastiti kontrolni element jest pos­ljed­nji sastavni dio pokaznog uređaja i može imati: 1) kotačić obi­lježen brojem od 0 do 9 s podjelom i reperom ili 2) nepokretni brojčanik s podjelom i pokretnom kaza­ljkom ili 3) pokretni brojčanik s podjelom i reperom. Vrijednost svakog podje­ljka na vlastitome kontrolom elementu mora biti iskazan u obliku 1 · 10n ili 2 · 10n ili 5 · 10n m3, gdje je n cijeli broj – pozitivan, ne­gativan ili ništica. Podjelne crte moraju biti jasne i jednoliko iscrtane. Većom du­ljinom moraju se obi­lježiti: 1) svaka peta crta – ako je vrijednost podje­ljka 1 · 10n ili 2 · 10n m3 2) svaka druga crta – ako je vrijednost podje­ljka 5 · 10n m
  38. Razmak između podijelnih crta ne smije biti ma­nji od 1 mm i mora biti ujednačen. Kaza­ljka ili reper moraju biti dovo­ljno tanki i postav­ljeni što bliže plohi s podjelom da bi se omogućilo sigurno i lako očitava­nje. Vlastiti kontrolni element mora se gibati kontinuirano. Promjer kotačića iz stavka
  39. točke 1) ovog članka mora biti jednak promjeru kotačića osnovnog dijela pokaznog uređaja. Promjer brojčanika iz stavka
  40. toč. 2) i 3) ovog članka mora iznositi najma­nje 32 mm. Članak
  41. Prik­ljučak za kontrolni element jest izlazna komanda plinomjera, koja mora biti smještena neposredno uz osnovni dio pokaznog uređaja i kraj koje mora biti upisana vrijednost ­njezine konstante, u jednom od oblika utvrđenih u članku
  42. ovog Pravilnika. Članak
  43. Svi brojevi na pojedinom kotačiću ili brojčaniku, ovisno o ­njihovu položaju, moraju označivati kubne metre ili dekadne umnoške ili decimalne dijelove kubnog metra. Očitava­nje s pokaznog uređaja mora biti u kubnim metrima. Radi toga na ploči pokaznog uređaja mora postojati oznaka mł. Ako pokazni uređaj ima kotačić (ili kotačiće odnosno broj­čanik) koji označuje decimalne dijelove kubnog metra, očitava­nje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja taj kotačić (ili kotačići odnosno brojčanik) jasno vid­ljivim zarezom odvaja od kotačića koji označuje kubne metre i ­njihove dekadne umnoške i što se taj kotačić (ili kotačići odnosno brojčanik) jasno razlikuju (npr. bojom po­lja na ploči pokaznog uređaja) od kotačića koji su ispred zareza. Ako pos­ljed­nji kotačić ili brojčanik pokaznog uređaja označuje dekadne umnoške kubnog metra, očitava­nje u kubnim metrima ostvaruje se tako što se na ploči pokaznog uređaja iza zad­nje­g kotačića ili brojčanika ispisuje jedna ništica, dvije ništice ili više ništica. Članak
  44. Pokazni uređaj treba imati dovo­ljno kotačića kako bi se osiguralo očitava­nje obujma plina koji protekne kroz plinomjer za vrijeme 1000 sati rada pri najvećem protoku plinomjera (Qmax).
  45. Plinomjeri s tekućinom Članak
  46. Plinomjeri s tekućinom pune se destiliranom vodom ili mineralnim u­ljem male gustoće. Otvor za ulijeva­nje tekućine mora biti konstruiran tako da nakon ispravna pu­nje­nja plinomjer i bez zatvarača bude nepropustan pri najvećemu radnom tlaku. Plinomjeri moraju imati i pokazivalo razine tekućine i ventile za ispušta­nje tekućine. Članak
  47. Plinomjeri kod kojih točnost mjere­nja ovisi o položaju moraju biti konstruirani tako da im se položaj može namještati. Ti plinomjeri moraju imati napravu (razu­lju, visak i dr.) pomoću koje se utvrđuje ispravnost ­njihova položaja. Članak
  48. Plinomjeri mogu imati otvore u koje se mogu postaviti termometar i manometar.
  49. Plinomjeri s mjehovima Članak
  50. Plinomjeri s mjehovima mogu se izrađivati s radnim opsezima iz ove tablice: Oznaka veličine Najveći protok Najma­nji protok plinomjera Qmax (m3/h) Qmin (m3/h) G 1,6 2,5 0,016 G 2,5 4 0,025 G 4 6 0,040 G 6 10 0,060 G 10 16 0,100 G 16 25 0,160 G 25 40 0,250 G 40 65 0,400 G 65 100 0,650 G 100 160 1,000 G 160 250 1,600 G 250 400 2,500 G 400 650 4,00 G 650 1000 6,500 Najma­nji protok (Qmin) može imati i ma­nju vrijednost od vrijednosti utvrđene u tablici iz stavka
  51. ovog članka, ali ma­nja vrijednost mora biti neka od vrijednosti iz te tablice ili decimalni dio neke od vrijednosti iz te tablice. Članak
  52. Najma­nji obujmi radnih ciklusa pojedinih plinomjera Članak određeni su u ovoj tablici: Oznaka veličine G G G G G G G G G G G G G G plinomjera 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 65 100 160 250 400 650 Najma­nji obujam radnog 0,7 1,2 2,0 3,5 6,0 10 18 33 55 100 200 400 900 2000 ciklusa V (dm3) Članak
  53. Plinomjeri od G 1,6 do G 6 moraju imati vlastiti kontrolni element, a plinomjeri od G 10 do G 650 mogu imati ili vlastiti kontrolni element ili prik­ljučak za kontrolni element. Vrijednosti podje­ljka i oznake iskazane brojem za pojedine plinomjere navedene su u ovoj tablici: Oznaka veličine Najveća vrijednost Oznaka iskazana plinomjera podje­ljka brojem od G 1, do G 6 0,2 dm3 1 dm3 od G 10 do G 65 2 dm3 10 dm3 od G 100 do G 650 20 dm3 100 dm3
  54. Plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri s turbinom Članak
  55. Plinomjeri s rotacijskim klipovima moraju imati dva otvora za mjere­nje plinskog tlaka, promjera od 3 mm do 10 mm, od kojih jedan na ulazu u plinomjer, a drugi na izlazu iz plinomjera. Plinski tlak mjeren na ulazu u plinomjer jest referentni tlak. Plinomjeri s turbinom moraju imati otvor za mjere­nje plinskog tlaka neposredno ispred turbine. Plinski tlak mjeren na tom otvoru jest referentni tlak. Ako ispred turbine postoji uređaj za zatvara­nje protoka plina, plinomjer s turbinom može imati i otvor za mjere­nje plinskog tlaka odmah ispred uređaja za zatvara­nje protoka plina. Članak
  56. Otvori za mjere­nje plinskog tlaka moraju imati zatvarače. Članak
  57. Ugradna du­ljina plinomjera s turbinom mora iznositi najma­nje tri nazivna otvora plinomjera. Članak
  58. Plinomjeri s rotacijskim klipovima i plinomjeri s turbinom mogu se izrađivati s radnim područjima iz ove tablice: Oznaka Najveći Najma­nji protok Qmin (m3/h) veličine protok Malo Srednje Veliko plinomjera Qmax (m3/h) područje područje područje G 25 40 8 4 2 G 40 65 13 6 3 G 65 100 20 10 5 G 100 160 32 16 8 G 160 250 50 25 13 G 250 400 80 40 20 G 400 650 130 65 32 G 650 1000 200 100 50 G 1000 1600 320 160 80 Mogu se izrađivati i plinomjeri većih radnih područja od pos­ljed­nje veličine navedene u tablici iz stavka
  59. ovog članka, ali im vrijednost za Qmax i Qmin mora biti dekadni umnožak vrijednosti za Qmax i Qmin neke od pos­ljed­njih pet veličina iz te tablice. Članak
  60. Vrijednost podje­ljka i oznake iskazane brojem za pojedine plinomjere navedeni su u ovoj tablici: Oznaka veličine Najveća vrijednost Oznaka iskazana plinomjera podje­ljka brojem od G 25 do G 65 2 dm3 0,01 m3 od G 100 do G 650 20 dm3 0,1 m3 od G 1000 do G 6500 200 dm3 1 m3 od G 10000 i više 2 000 dm3 10 m3 IV. NATPISI I OZNAKE Članak
  61. Natpisi i oznake na plinomjeru moraju biti ispisani na hrvat­skom jeziku. Članak
  62. Natpisi i oznake na plinomjeru moraju biti jasni, dobro vid­ljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti. Članak
  63. Na ploči pokaznog uređaja ili na posebnoj tablici plinomjera moraju biti ispisani: 1) tvrtka, odnosno ime ili znak proizvođača 2) oznaka veličine plinomjera 3) službena oznaka tipa plinomjera, ako je tip ispitan 4) serijski broj i godina proizvod­nje plinomjera 5) najveći protok (Qmax –––––– m3/h) 6) najmanji protok (Qmin ––––– m3/h ili dm3/h) 7) najveći radni tlak (pmax ––––– Pa ili kPa ili bar ili mbar) 8) nazivna vrijednost obujma radnog ciklusa, osim za plinomjere s turbinom (V ––––– m3 ili dm3) 9) naziv tekućine kojom se puni plinomjer s tekućinom. Na plinomjeru se može nalaziti i oznaka što mu je da proizvođač. Ako su natpisi i oznake stavka
  64. iz točke 1) i 2) ovog članka ispisani na posebnoj tablici, ona mora biti izrađena tako da se u ­nju može utisnuti žig. Ne smije postojati mogućnost da se tablica skine a da se žig ne uništi. Članak
  65. Na plinomjerima čiji pokazni uređaj označuje samo jedan smjer protjeca­nja plina mora se nalaziti neizbrisiva strelica koja pokazuje taj smjer. Članak
  66. Na pločici plinomjera što su namije­njeni mjere­nju obujma samo jedne vrste plina mora biti ispisan naziv plina kojemu se obujam mjeri. Članak
  67. Pokraj mehaničke izlazne komande mora biti upisana vrijednost ­njezine konstante u obliku: 1 okr = –––––– m3 (ili dm3) Pokraj električne izlazne komande mora biti upisana vrijednost ­njezine konstante u obliku: 1 imp = –––––– m3 (ili dm3) ili 1 m3 = ––––– imp. Članak
  68. Na prikladno mjesto pokraj otvora za mjere­nje referentnog tlaka ispisuje se oznaka »p,«, a pokraj drugog otvora – oznaka »p«. Na plinomjeru kojim se može mjeriti protekli obujam u oba smjera oba se otvora obi­lježavaju s p, pri čemu se uz svaku oznaku mora staviti i strelica što označuje smjer protjeca­nja plina za koji oznaka vrijedi. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  69. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/02-04/36 Urbroj: 558-03/8-02-1 Zagreb,
  70. travnja
  71. Ravnate­lj Državnog zavoda za normizaciju i mjerite­ljstvo dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r. Pravilnik, NN 53/2002-1002 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 53/2002 Broj dokumenta u izdanju: 1002 Donositelj:DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Datum tiskanog izdanja: 10.5.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2002/53/1002 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.