← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-831/2000 od 22. svibnja 2002.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-831/2000 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-831/2000 od
  3. svibnja
  4. NN 65/2002 (5.6.2002.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-831/2000 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1125 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući u povodu prijedloga za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. svib­nja
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti članka
  9. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96) s Ustavom. II. Ovo rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  10. Irma d.o.o. Našice i Zoran Vitez iz Našica, koje zastupa odvjetnik Že­ljko Mamilović iz Našica, podnijeli su prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  11. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96). Osporena odredba glasi: Članak
  12. »

(1)Postupci za privredne prijestupe i prekršaje koji su pokrenuti do dana stupa­nja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupa­nja na snagu ovoga Zakona.
(2)Postupak u smislu stavka
  1. ovoga članka smatra se pokrenutim danom inspekcijskog pre­gleda.« Podnosite­lji smatraju da osporena odredba članka
  2. Zakona nije sukladna članku
  3. Ustava Republike Hrvatske u dijelu kojim se uređuje vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka, članku
  4. stavku 1., te članku
  5. stavku
  6. Ustava. Osporena odredba vrijeđa i derogira osnovna načela kaznenog zakonodavstva, načelo ustavnosti – obvezna primjena blaže­g zakona, i načelo zakonitosti, što dovodi do pravne nejednakosti i nesigurnosti, stvara nepovjere­nje u pravni sustav i ­nje­gove institucije, teme­ljna načela i vrednote, ističu podnosite­lji. Podnosite­lji predlažu ukida­nje članka
  7. Zakona o normizaciji. Prijedlog nije osnovan.
  8. Odredbom članka
  9. Ustava utvrđena je, između ostalog, vladavina prava kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i teme­­lj za tumače­­nje Ustava. Prema odredbi članka
  10. stavka
  11. Ustava u Republici Hrvat­skoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom. Prema odredbi članka
  12. stavka
  13. Ustava nitko ne može biti kaž­­njen za djelo koje prije ne­go je poči­­njeno, nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon poči­­njenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.
  14. Zakon o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96) stupio je na snagu osmog dana od dana objave,
  15. srp­­nja
  16. godine. Zakon o normizaciji uređuje sustav normizacije, teme­­ljne zahtjeve za proizvode, procese i usluge, sustav ocje­­njiva­­nja sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi u prometu, donoše­­nje propisa za provedbu tog zakona, te nadzor nad ­­nje­govom primjenom. Odredbama Glave IX. Kaznene odredbe (članci
  17. i 52.) Zakona o normizaciji propisane su novčane kazne za prekršaj pravne ili fizičke osobe. Osporena odredba članka
  18. sistematizirana je u Glavi X. »Prijelazne i završne odredbe« koja propisuje mjerodavno pravo za dovrše­­nje postupaka pokrenutih do stupa­­nja na snagu tog zakona. Prema odredbi članka
  19. Zakona o normizaciji danom stupa­­nja na snagu tog zakona, prestaje važiti Zakon o standardizaciji (»Narodne novine«, broj 53/91, 26/93, 29/94 i 25/96). Osporenom odredbom propisuje se da će se postupci pokrenuti do dana stupa­­nja na snagu Zakona o normizaciji, dovršiti prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupa­­nja na snagu tog zakona, što znači da će se dovršiti prema odredbama Zakona o standardizaciji.
  20. Prema odredbama članka
  21. stavka
  22. alineje
  23. Ustava za­ko­nodavac odlučuje o uređiva­­nju gospodarskih, pravnih i poli­tičkih odnosa u Republici Hrvatskoj. U slučaju kad se novim propisom mije­­nja dosadaš­­nji propis ili stav­­lja izvan snage, a u vrijeme ­­nje­gova stupa­­nja na snagu mogu se zateći u postupku neriješeni predmeti po dosadaš­­njem propisu, u prijelaznim odredbama određuje se koji će se propis primijeniti u postupcima pokrenutim prije ­­nje­gova stupa­­nja na snagu. U osporenoj odredbi članka
  24. Zakona o normizaciji zakonodavac se opredijelio, u okviru svojih ovlasti utvrđenih Ustavom, za primjenu pravila prema kojem se pokrenuti postupci dovršavaju po propisima koji su bili na snazi do stupa­­nja na snagu tog zakona. Zakonodavac se dakle opredijelio za primjenu propisa koji je bio na snazi u vrijeme poči­­nje­­nja prekršaja, a to je Zakon o standardizaciji. Pri tom zakonodavac propisuje zakonsku definiciju što se smatra pokrenutim postupkom, a to je postupak pokrenut danom inspekcijskog pre­gleda. Odredbom članka
  25. zakonodavac uvažava načelo vladavine prava, a time i načelo pravne sigurnosti. Opće zahtjeve, koji proizlaze iz Ustavom propisanog načela vladavine prava u odnosu na nacionalne zakone čije je donošenje u nadležnosti Hrvatskog sabora, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je u točkama
  26. i
  27. svoje Odluke broj: U-I-659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-859/1999 od
  28. ožujka
  29. godine, objav­­ljene u »Narodnim novinama«, broj 31/
  30. Zaštićene vrijednosti koje se krše poči­­nje­­njem prekršaja jesu javni poredak i druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonima kojima su propisana kaznena djela. Prekršaji i prijestupi izdvojeni su od kaznenog prava odnosno od kaznenih djela u užem smislu, pa za ocjenu ustavnosti osporenog članka Zakona o normizaciji, po ocjeni Ustavnog suda, nije mjerodavna odredba članka
  31. stavka
  32. Ustava. Svoje stajalište u odnosu prekršaja i prijestupa prema odredbi članka
  33. stavka
  34. Ustava, Ustavni sud je utvrdio u rješe­­nju broj: U-I-607/1996 i dr. od
  35. srp­­nja
  36. godine, objav­­ljenom u »Narodnim novinama«, broj 68/00 i u rješe­­nju broj: U-I-617/1996 i dr. od
  37. srp­­nja
  38. godine, koje nije objav­­ljeno.
  39. Slijedom izloženog, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da osporena odredba članka
  40. Zakona o normizaciji nije u nesuglasju s odredbama članka
  41. članka
  42. stavka 1., te članka
  43. stavka
  44. Ustava, pa nema osnove za pokreta­­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom.
  45. Ustavni sud je, na teme­­lju članka
  46. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (49/02 – pročišćeni tekst), riješio kao u točki I. izreke. Točka II. izreke rješe­­nja teme­­lji se na odredbi članka
  47. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-831/2000 Zagreb,
  48. svib­­nja
  49. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­­ljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 65/2002-3000 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 65/2002 Broj dokumenta u izdanju: 3000 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.6.
  50. ELI: /eli/sluzbeni/2002/65/3000 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  51. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.