← Hrvatska

Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza

Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza NN 73/2002 (20.6.2002.), Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 1204 Na teme­lju članka 39c. Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/2001 i 109/2001), Vlada Repub­like Hrvatske je na sjednici održanoj 13. lip­nja 2002. godine donijela UREDBU O MJERAMA ZAŠTITE DOMAĆE PROIZVODNJE OD PREKOMJERNOG UVOZA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Uredbom utvrđuju se uvjeti i postupci za uvođe­nje zaštitnih mjera od prekomjernog uvoza robe na carinsko područje Republike Hrvatske, u toliko povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvod­nju, i to pod takvim uvjetima koji nanose ili prijete nanoše­njem ozbi­lj­ne štete domaćoj proizvod­nji, s ci­ljem otkla­nja­nja šteta i pore­mećaja nastalih takvih uvozom. Članak 2. Pojedini izrazi koji se rabe u ovoj Uredbi imaju s­ljedeća zna­če­nja: 1. »Domaća proizvod­nja« je proizvod­nja iste ili izravno konkurentne robe na carinskom području Republike Hrvatske, koju čine svi proizvođači te robe ili proizvođači čija proizvod­nja te robe čini pretežan dio ­njene ukupne proizvod­nje. 2. »Ozbi­ljna šteta« je značajno slab­lje­nje položaja domaće proizvod­nje. 3. »Uvoz« je pušta­nje robe u slobodan promet na carinsko područje Republike Hrvatske. 4. »Prijet­nja ozbi­ljne štete« je prosudba opasnosti slab­lje­nja domaće proizvod­nje. 5. »Ista roba« je roba koja je u potpunosti ista, uk­ljučujući ­njezina fizička svojstva, kakvoću i ugled. 6. »Izravno konkurentna roba« je roba koja ima različita fizička obi­lježja ili sastav od robe koja se uvozi, a koja je predmet prethodnog postupka, a koja može imati iste ili slične funkcije ili jednake ili slične učinke na tržištu kao i roba koja se uvozi ili koja ispu­njava iste ili slične potrebe i može zamijeniti uvezenu robu na tržištu. 7. »Zainteresirane stranke« su tijela država izvoznica, izvoznici, uvoznici i domaći proizvođači iste ili slične robe, koja je izravno konkurentna, te ostale domaće i strane fizičke i pravne osobe, koje tijekom postupka dokažu svoj izravni pravni i materijalni interes u svezi s ovom robom. 8. »Zem­lja izvoznica« je zem­lja podrijetla robe, a u slučaju robe koja se ne izvozi na carinsko područje Republike Hrvatske izravno iz zem­lje podrijetla, to je zem­lja iz koje se roba uvozi. Primjena zaštitnih mjera Članak 3. Zaštitne mjere će se primje­njivati na prekomjerni uvoz određene robe na carinsko područje Republike Hrvatske, ako se u prethodnom postupku utvrdi da je zbog apsolutno ili relativno povećanoga uvoza prouzročena šteta domaćoj proizvod­nji ili joj prijeti ozbi­ljna šteta. Zaštitne mjere se ne primje­njuju na uvoz robe podrijetlom iz zem­lje u razvoju – članice Svjetske trgovinske organizacije, sve dok udio uvoza određene robe iz te zem­lje ne prelazi 3 posto ukupnog uvoza te robe, pod uvjetom da ukupan uvoz iz zema­lja u razvoju – članica Svjetske trgovinske organizacije, s pojedi­načnim udjelom u hrvatskom uvozu nižim od 3 posto, ne čini više od 9 posto ukupnog uvoza te robe na carinsko područje Republike Hrvatske. II. POSTUPAK ZA UVOĐENJE ZAŠTITNIH MJERA Prethodni postupak Članak 4. U prethodnom postupku utvrđuje se ozbi­ljna šteta ili prijet­nja nanoše­nja ozbi­ljne štete domaćoj proizvod­nji radi prekomjernog uvoza na carinsko područje Republike Hrvatske. U prethodnom postupku ocje­njuju se posebice ove či­njenice i dokazi: – stupa­nj i iznos povećanog uvoza određene robe u apsolutnim i relativnim količinama i vrijednostima u odnosu na domaću proizvod­nju i potroš­nju; – cijenu uvezene robe, posebice ako je došlo do značajnog sniže­nja cijene u usporedbi s cijenom iste robe koja je izravno konkurentna; – učinak na domaću proizvod­nju izražen u kreta­njima gospodarskih pokazate­lja kao što su:

  1. a)promjena udjela na domaćem tržištu na osnovi povećanog uvoza;
  2. b)promjena razine prodaje, proizvod­nje, produktivnosti, iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, sta­nje dobiti ili gubitaka i utjecaj povećanog uvoza na zaposlenost u određenoj proizvodnoj djelatnosti;
  3. c)utjecaj uvoza na opskrbu domaće­g tržišta i na povećani stupa­nj ovisnosti od uvoza;
  4. d)sniže­nje cijena iste robe, koja je izravno konkurentna ili sprječava­nje rasta cijena do koje­ga bi normalno došlo;
  5. e)povećane zalihe uvozne robe na domaćem tržištu. Či­njenice i dokazi iz stavka 2. ovog članka moraju ukazivati na izravnu uzročnu vezu između prekomjernog uvoza i učinka na domaću proizvod­nju. Ako postoje drugi čimbenici koji utječu na domaću proiz­vod­nju, kao što su tehnološke promjene ili promjene ukusa potrošača, one se neće smatrati razlogom ozbi­ljne štete ili prijet­njom nastaja­nja ozbi­ljne štete u smislu ove Uredbe. Prijedlog za pokreta­nje prethodnog postupka Članak 5. Prijedlog za pokreta­nje prethodnog postupka (u da­lj­njem tekstu: Prijedlog) podnosi se Ministarstvu gospodarstva (u da­lj­njem tekstu: Ministarstvo), a podnose ga proizvođači iz članka 2. stav­ka 1. točke 1. ove Uredbe. Prijedlog ne mogu podnijeti proizvođači koji su komercijalno ili na neki drugi način povezani s izvoznicima ili uvoznicima ili su sami uvoznici te robe. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku, te sadrži s­ljedeće sastojke: – opis proizvoda koji se uvozi u povećanim količinama, s navedenom tarifnom oznakom (8 ili 10 znamenki) i opisom prema propisima o carinskoj tarifi; – tvrtka i sjedište proizvođača, izvoznika i uvoznika uvezanog proizvoda; – podatke iz članka 4. stavaka 2. i 3 ove Uredbe. U slučaju prijet­nje ozbi­ljne štete, Prijedlog, pored podataka iz stavka 2. ovoga članka, sadrži i dokaz o mogućnosti da­ljnje­g rasta uvoza, s obzirom na opse­g i dinamiku i to na teme­lju: – kupoprodajnih ugovora, – javnih natječaja, – obveznih ponuda ili – povećane izvozne sposobnosti države izvoznice. Pokreta­nje prethodnog postupka Članak 6. Ministarstvo će u roku od petnaest dana od dana primitka Prijedloga ispitati je li Prijedlog podnesen sukladno članku 5. ove Uredbe. Ako Prijedlog nije potpun, Ministarstvo će pozvati predla­gate­lja da ga dopuni ili ispravi u roku od petnaest dana. Prethodni postupak neće se pokrenuti: – ako predlagate­lj u ostav­ljenom roku, po pozivu Ministarstva, ne upotpuni ili ne ispravi Prijedlog, – ako predlagate­lj prije donoše­nja odluke o pokreta­nju prethodnog postupka povuče Prijedlog, – ako je Prijedlog podnio proizvođač koji nije ovlašten sukladno članku 5. ove Uredbe. Ako predlagate­lj povuče Prijedlog nakon što je prethodni postupak pokrenut, Ministarstvo će donijeti odluku o obustavi prethodnog postupka. Ministarstvo može na teme­lju nepotpunog Prijedloga podnesenog od ovlaštenog predlagate­lja donijeti odluku o pokreta­nju prethodnog postupka ili odgoditi donoše­nje odluke o pokreta­nju prethodnog postupka na neodređeno vrijeme do primitka nadopu­njenog Prijedloga. Članak 7. Odluka o pokreta­nju prethodnog postupka objav­ljuje se u »Narodnim novinama« i sadrži: – datum pokreta­nja prethodnog postupka; – podatke o robi na koju se prethodni postupak odnosi; – sažetak prikaz prijedloga za pokreta­nja prethodnog pos­tup­ka; – popis zema­lja izvoznica robe na koji se prethodni postupak odnosi i – rok u kojem zainteresirane stranke mogu iznijeti svoja stajališta, miš­lje­nja i pisane dokaze, te u kojem mogu zahtijevati usmeno sasluša­nje. Rok u kojem zainteresirne stranke mogu iznijeti svoja staja­lišta i predočiti dokaze ne može biti kraći od petnaest dana od dana objave Odluke u »Narodnim novinama«. Članak 8. Zainteresirane stranke mogu, u roku određenom u članku 7. ove Uredbe, iznijeti svoja stajališta, miš­lje­nja i predočiti dokaze o potrebi uvođe­nja zaštitnih mjera. Ako zainteresirana stranka podnese netočne podatke ili ih podnese po isteku roka iz članka 7. ove Uredbe, ti se podaci neće razmatrati, već će se koristiti ostali dostupni podaci. Članak 9. Na teme­lju či­njenica i dokaza prikup­ljenih u prethodnom postupku, Ministarstvo će pripremiti izvješće s nalazom o trenutnom sta­nju domaće proizvod­nje, a posebice s obzirom na to nanosi li joj povećani uvoz ozbi­ljnu štetu ili postoji li prijet­nja nanoše­nja ozbi­ljne štete i prijedlogom potrebe uvođenja zaštitnih mjera. Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske (u da­lj­njem tekstu: Vlada). Članak 10. Vlada donosi odluku o uvođe­nju zaštitnih mjera na teme­lju Izvješća iz članka 9. ove Uredbe. Odluka o uvođe­nju zaštitnih mjera objav­ljuje se u »Narodnim novinama« i sadrži s­ljedeće sastojke: – podatke o robi koja je predmetom prethodnog postupka; – nalaz o trenutnom sta­nju domaće proizvod­nje, posebice nalaz nanosi li povećani uvoz ozbi­ljnu štetu domaćoj proizvod­nji ili postoji prijet­nja nanoše­nja ozbi­ljne štete domaćoj proizvod­nji; – prijedlog vrste zaštitne mjere i to stupa­nj zaštitne mjere u slučaju poveća­nja carinske stope, odnosno opse­g i način dodjela kvote u slučaju količinskih ograniče­nja; – traja­nje zaštitne mjere, način progresivne liberalizacije, te mjere tijekom razdob­lja ­njezine primjene. Zaštitna mjera neće se primijeniti na robu koja je na putu za carinsko područje Republike Hrvatske, pod uvjetom da se kraj­nje odredište te robe ne može promijeniti. Vlada neće donijeti Odluku o uvođe­nju zaštitnih mjera ako iz Izvješća s nalazom proizlazi da uvoz robe u prethodnom postupku nije nanio domaćoj proizvod­nji ozbi­ljnu štetu, odnosno da ne postoji prijet­nja nastanka takve štete. U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo će donijeti odluku o obustavi prethodnog postupka koja se objav­ljuje u »Narodnim novinama«. III. ZAŠTITNE MJERE Članak 11. Zaštitne mjere od prekomjernog uvoza u smislu ove Uredbe su poveća­nje carine za određenu robu ili količinska ograniče­nja uvoza određene robe (u da­lj­njem tekstu: kontingent). Ako je donesena zaštitna mjera u obliku kontingenta, opse­g tog kontingenta za određenu robu ne smije biti ma­nji od pro­sječnoga godiš­nje­g uvoza te robe ostvarenog u proteklom trogodiš­njem razdob­lju, osim u slučaju potrebe otkla­nja­nja ili sprječava­nja nastanka ozbi­ljne štete. U okviru kontingenta iz stavka 2. ovog članka, ako se raspodjela utvrđenog kontingenta obav­lja između više zema­lja, Vlada može, sa zem­ljama članicama Svjetske trgovinske organizacije, osobito zainteresiranih za izvoz te robe na carinsko područje Republike Hrvatske, usuglasiti način raspodjele kontingenta i ­nji­hove udjele u toj raspodjeli. Ako utvrdi da takav način raspodjele kontingenta nije prikladan, utvrđeni opse­g kontingenta raspodijelit će se razmjerno udjelima zema­lja izvoznica u ukupnom uvozu određene robe u Republiku Hrvatsku u promatranom razdob­lju, vodeći pritom računa i o drugim bitnim čimbenicima, koji su utjecali ili mogu utjecati na uvoz te robe. Traja­nje zaštitnih mjera Članak 12. Traja­nje zaštitnih mjera utvrđuje se za razdob­lje koje je neophodno za ukla­nja­nje ozbi­ljne štete ili na rok potreban za prilagodbu domaće proizvod­nje. To razdob­lje ne smije biti du­lje od četiri godine od dana uvođe­nja zaštitne mjere. Ako se predviđa da će traja­nje neke zaštitne mjere biti du­lje od jedne godine, ona se mora progresivno liberalizirati u pravilnim razmacima tijekom razdob­lja primjene. Ako je razdob­lje primjene zaštitne mjere du­lje od tri godine, Ministarstvo će razmotriti potrebu za ­njezinom da­lj­njom primjenom ili ublažava­njem, najkasnije osamnaest mjeseci od primjene takve mjere. Ministarstvo će predložiti Vladi ukida­nje zaštitne mjere, odnosno ­njezino ublažava­nje, ako se na osnovi prikup­ljenih podataka utvrdi da nema razloga za da­lj­nju primjenu zaštitne mjere. Produ­lje­nje primjene zaštitne mjere Članak 13. Zaštitna mjera se može, iz opravdanih razloga, a na osnovi Prijedloga proizvođača iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe, produ­ljiti za dodatno razdob­lje od četiri godine. Prijedlog za produ­lje­nje primjene zaštitne mjere može se podnijeti tek istekom tri mjeseca od uvođe­nja zaštitne mjere, a najkasnije šest mjeseci prije prestanka ­njihova važe­nja. Primjena zaštitne mjere može se produ­ljiti ako Ministarstvo ponovno provede prethodni postupak u skladu sa člankom 5. ove Uredbe, te utvrdi da je primjena zaštitne mjere i da­lje opravdana s ci­ljem sprječava­nja ili otkla­nja­nja ozbi­ljne štete za domaću proizvod­nju. Zaštitna mjera čija je primjena produ­ljena u skladu sa stav­kom 1. ovoga članka ne smije biti stroža od ranije određene zaštitne mjere. Ponovno uvođe­nje zaštitne mjere Članak 14. Vlada neće propisivati ponovno uvođe­nje zaštitnih mjera za robu za koju su te mjere već ranije bile propisane. Iznimno, za tu robu mogu se propisati mjere, tek nakon proteka razdob­lja, koje odgovara razdob­lju u kojem su te mjere trajale, s tim da moraju proteći najma­nje dvije godine od prestanka ­njihova važe­nja. Iznimno, Vlada može propisati mjere s rokom traja­nja od 180 dana ili ma­nje, ako je protekla najma­nje godina dana od uvođe­nja ranije poduzetih mjera i ako takve mjere nisu bile propisivane za istu robu više od dva puta u razdob­lju od pet godina. Privremene zaštitne mjere Članak 15. Prijedlog za određiva­nje privremene zaštitne mjere Ministarstvu podnose proizvođači iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe. Ukoliko bi odgoda poduzima­nja zaštitnih mjera prouzročila teško otklo­njivu štetu domaćoj proizvod­nji, Vlada može, na prijedlog Ministarstva propisati privremene mjere, ako utvrdi postoja­nje pouzdanih pokazate­lja da je povećani uvoz nanio štetu ili da prijeti nanoše­njem ozbi­ljne štete domaćoj proizvod­nji. Kao privremene zaštitne mjere Vlada može propisati zaštitnu pristojbu u obliku poveća­nja carina. Privremene zaštitne mjere ne mogu trajati du­lje od 200 dana. Traja­nje privremene zaštitne mjere računat će se kao dio po­četnog razdob­lja traja­nja konačne zaštitne mjere ili ­njezinog produ­lje­nja, ukoliko ona bude uvedena. Privremena zaštitna mjera ne može se produžiti. Članak 16. Odluka Vlade o određiva­nju privremene zaštitne mjere iz članka 15. stavka 2. ove Uredbe bit će objav­ljena u »Narodnim novinama« i sadrži s­ljedeće podatke: – opis proizvoda s navedenom tarifnom oznakom (8 ili 10 znamenki) za koji se uvodi zaštitna mjera; – traja­nje zaštitne mjere; – način i uvjete primjene zaštitne mjere. Privremena zaštitna mjera neće se primje­njivati na robu koja je već na putu prema carinskom području Republike Hrvatske, pod uvjetom da kraj­nje odredište te robe više ne može biti izmije­njeno. Članak 17. Ako je u kasnijem prethodnom postupku provedenom u skladu sa člankom 5. ove Uredbe, utvrđeno da prekomjernim uvozom domaćoj proizvod­nji nije nanesena ozbi­ljna šteta ili prijet­nja nastaja­nja ozbi­ljne štete, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijeti odluku o prestanku važe­nja privremene zaštitne mjere. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zaštitne pristojbe koje su plaćene i obračunane teme­ljem privremene zaštitne mjere bit će vraćene. Pisani zahtjev za povrat carinskog duga nastalog na teme­lju povećane carine, carinski deklarant podnosi Ministarstvu financija – Carinskoj upravi zajedno sa dokumentom na osnovi koje­ga je carinski dug i originalni dokaz o plaća­nju carine. Povrat carinskog duga nastalog na teme­lju povećane carine iz stavka 1. ovoga članka će Ministarstvo financija – Carinska uprava će izvršiti po službenoj dužnosti, bilo prebija­njem s nenamirenim svotama carinskog duga ili ako zainteresirana stranka nema takvih dugova­nja, Ministarstvo financija – Carinska uprava će izvršiti povrat preplaćene carine u roku od 30 dana od dana izdava­nja odluke o povratu novca. Pri povratu carinskog duga iz stavka 2. ovoga članka ne obračunava se kamata. IV. ZAŠTITA POVJERLJIVIH PODATAKA Članak 18. Podaci koje Ministarstvo pribavi za potrebe provedbe ove Uredbe koristit će se samo u prethodnom postupku za uvođe­nje zaštitnih mjera od prekomjernog uvoza sukladno ovoj Uredbi. Svaka zainteresirana stranka može odrediti povjer­ljivim podatke koje je dostavila Ministarstvu tijekom prethodnog postupka. V. ZAVRŠNA ODREDBA Članak 19. Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama.« Klasa: 331-03/02-01/01 Urbroj: 5030116-02-1 Zagreb, 13. lip­nja 2002. Potpredsjednik, zamjenik predsjednika Dražen Budiša, v. r. Uredba, NN 73/2002-1204 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Uredba Izdanje: NN 73/2002 Broj dokumenta u izdanju: 1204 Donositelj:Vlada Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.6.2002. ELI: /eli/sluzbeni/2002/73/1204 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.