← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1763/2001 od 6. lipnja 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1763/2001 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1763/2001 od
  3. lipnja
  4. NN 73/2002 (20.6.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1763/2001 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1209 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu ustavne tužbe T. d.o.o. S., zastupano od Z. I., odvjetnika iz S, na sjednici održanoj dana
  7. lipnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: - rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XV Pž-1862/01-2 od
  9. svibnja
  10. godine; - rješenje Trgovačkog suda u S. broj: VII St-96/00 od
  11. veljače
  12. godine, te se predmet vraća Trgovačkom sudu u S. na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XV Pž-1862/01-2 od
  14. svibnja
  15. godine. Tim je rješenjem odbijena žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u S., broj: VII St-96/00 od
  16. veljače
  17. godine.
  18. Osporenim rješenjima, a pozivom na odredbe članaka
  19. i
  20. stavka
  21. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 129/00, u nastavku: ZID SZ), pravo­moćno je odbačena podnositeljeva prijava tražbine u stečajnom postupku koji se kod suda I. stupnja, pod brojem: VII St-96/00, vodi nad dužnikom J. P. d.o.o. S.. Ovo uz obrazloženje da je podnositeljeva prijava tražbine podnijeta po proteku roka od 3 mjeseca nakon održanja prvog ispitnog ročišta.
  22. Podnositelj smatra da je osporenim odlukama sudova povrijeđena odredba članka
  23. stavka
  24. Ustava kojom je propisana jednakost svih pred zakonom, u svezi s odredbom članka
  25. Ustava kojom je propisana jednakost svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, te odredba članka
  26. stavka
  27. Ustava Republike Hrvat­ske kojom se jamči pravo na žalbu. Povrede naprijed navedenih ustavnih odredaba podnositelj obrazlaže žalbenim razlozima koji se u bitnome, svode na tvrdnje o pogrešnoj primjeni materijalnog prava od strane nadležnih sudova. Po shvaćanju podnositelja, odredbe članaka ZID SZ-a na koje se osporena rješenja pozivaju, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što je isti zakon stupio na snagu, te da je odredbom članka
  28. stavka
  29. Ustava propisano da samo iz posebno opravdanih razloga pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, u kojem slučaju važi poseban postupak predviđen Poslovnikom Hrvatskoga sabora, ali da takvog postupka nije bilo u slučaju ovog Zakona. Predlaže da ovaj Sud usvoji njegovu ustavnu tužbu, ukine osporena rješenja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na po­nov­ni postupak i odlučivanje. Ustavna tužba je osnovana.
  30. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Trgovačkog suda u S., broj: VII St 96/
  31. Iz stanja spisa predmeta i dokumentacije koja mu prileži te osporenih rješenja, razvidno je da je rješenjem toga suda, broj: VII St-96/2000 od
  32. srpnja
  33. godine, nad stečajnim dužnikom J. P. d.o.o. S., otvoren stečajni postupak. Tim rješe­njem pozvani su vjerovnici da u roku od 30 dana od dana objave oglasa u »Narodnim novinama« (oglas je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 75/00 od
  34. srpnja
  35. godine), prijave svoje tražbine. Prvo ispitno ročište zakazano je za dan
  36. rujna
  37. godine kada je i održano. Podnositelj nije u roku iz objavljenog oglasa podnio svoju prijavu tražbine. Međutim, valja istaći da do stupanja na snagu ZID SZ-a nije ni bilo zakonom propisanog vremenskog ograničenja za podno­še­nje prijava pa su iste morale biti ispitane bez obzira kada su podnijete, a to je zapravo značilo do zaključenja ili obustave stečajnog postupka. Svoju prijavu tražbine podnositelj je, kao vjerovnik, podnio
  38. siječnja
  39. godine, koju su nižestupanjski sudovi osporenim rješenjima odbacili kao nepravodobnu, pozivom na odredbe članaka
  40. i
  41. ZID SZ-a. Prema odredbi članka
  42. stavka
  43. ZID SZ-a, tražbine pri­jav­ljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku 3 mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta. Prema odredbi stavka
  44. istog članka prijave koje su podnesene nakon isteka tih rokova, se odbacuju. Odredbom članka
  45. stavka
  46. istog zakona propisano je da će se na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ZID SZ-a, primjenjivati odredbe toga zakona. Izuzetak od primjene ZID SZ-a predviđen je stavkom
  47. naprijed navedenog članka. Tom je zakonskom odredbom propisano da će se iznimno od odredbe stavka
  48. toga članka, na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu toga zakona, primjenjivati odredbe Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/96 i 29/99) i to na odnose uređene odredbama članaka 7., 9., 10., 16., 17., 18., 20., 27., 29., 34.,
  49. i
  50. toga zakona, tj. ZID SZ-a. ZID SZ objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 129 od
  51. prosinca
  52. godine, te je prema odredbi članka
  53. stupio na snagu
  54. prosinca
  55. godine, izuzev odredbi članaka
  56. i
  57. za koje je rok stupanja na snagu određen danom
  58. veljače
  59. godine.
  60. Iz svega navedenog, slijedi da je ZID SZ stupio na snagu dva dana nakon što je protekao tromjesečni rok za naknadno podnošenje prijava, određen člankom 40., a na propust kojeg se u svezi s člankom
  61. ZID SZ-a trgovački sudovi pozivaju u osporenim rješenjima.
  62. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su sudovi na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, a koje ne osporava niti sam podnositelj, pogrešno primijenili mjerodavno pravo kada su donosili osporena rješenja. Pri tome je Sud pošao od činjenice da je prvo ročište u konkretnom stečajnom predmetu održano
  63. rujna
  64. godine, tj. prije donošenja i stupanja na snagu ZID SZ-a, a da je i prije stupanja na snagu toga Zakona protekao i tromjesečni rok za naknadno podnošenje prijava, na protek kojeg se sudovi pozivaju pri donošenju rješenja o odbačaju naknadne prijave tražbine. Slijedom te činjenice, odredbe članka
  65. ZID SZ-a, po stajalištu ovoga Suda, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što su izmjene i dopune stečajnog zakona stupile na snagu tj. od
  66. prosinca
  67. godine pa nadalje. Suprotno tumačenje odredbi članaka
  68. i
  69. stavka
  70. pred­metnog zakona ima za posljedicu stvaranje pravne nesigurnosti, koja se na strani podnositelja i ostvarila, budući da je on sve do stupanja na snagu ZID SZ-a, odnosno donošenja osporenih rješe­nja, imao pravo naknadno prijaviti svoju tražbinu u skladu s tada važećim odredbama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/96 i 29/99), da bi tek po donošenju osporenih rješenja saznao da je glede iste bio u prekluziji. Sve to imalo je za posljedicu povredu ustavnih prava iz članka
  71. stavka
  72. i članka
  73. Ustava, na koja podnositelj upućuje u ustavnoj tužbi.
  74. Valja također istaći, ustavno jamstvo jednakosti iz članka
  75. stavka
  76. Ustava, koje svoju razradu i primjenu na području sudske i druge pravne zaštite nalazi u odredbi članka
  77. Ustava, u procesnopravnom smislu znači da svakome treba biti zajamčena jednaka zaštita prava u postupku pred sudovima i drugim državnim tijelima. Do povrede ovog načela dolazi kada stranci nije omogućeno da, u okviru zakona, sudjeluje u postupku odnosno kada joj općenito nije omogućeno pravično suđenje. Navedena povreda očituje se, pored ostalog, i na način da se nadležno tijelo ne izjasni o navodima stranke važnim za odlu­čivanje i/ili na način da ne obrazloži doneseni pojedinačni akt. Povreda jednakosti u materijalnopravnom smislu očituje se i u pogrešnom tumačenju odnosno primjeni mjerodavnog propisa, što pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim.
  78. Ocjenjujući, dakle, razloge ustavne tužbe sa stajališta ustavnih odredaba na koje podnositelj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi, Sud je utvrdio postojanje povrede podnositeljevog ustavnog prava na jednakost u materijalnopravnom smislu. Ovo stoga, jer su sudovi podnositeljevu prijavu tražbine pod­nijetu
  79. siječnja
  80. godine, tj. šesnaest dana nakon stupanja na snagu ZID SZ-a, pogrešnom primjenom odredbi članaka
  81. i
  82. ZID SZ-a, izuzeli od razmatranja.
  83. Glede isticanja povrede odredbe članka
  84. stavka
  85. Ustava, kojim se jamči pravo na žalbu, ističe se da ta ustavna odredba nije podnositelju povrijeđena, jer mu je omogućeno korištenje tog pravnog sredstva koje je on stvarno i koristio.
  86. U svezi isticanja povrede odredbe članka
  87. stavka
  88. Ustava, kojom se određuje da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, Sud je utvrdio da ZID SZ u članku
  89. propisuje koje se odredbe primijenjuju na pokrenute postupke, a koje će se primjenjivati na postupke koji će se tek ubuduće pokrenuti, pa takvim uređenjem primjene ZID SZ-a nisu povrijeđena ustavna prava podnositelja ustavne tužbe.
  90. Slijedom navedenog, a temeljem odredaba članaka
  91. stavka
  92. i
  93. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst), odlu­čeno je kao u izreci.
  94. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka
  95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske. Broj: U-III-1763/2001 Zagreb,
  96. lipnja
  97. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 73/2002-1209 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 73/2002 Broj dokumenta u izdanju: 1209 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.6.
  98. ELI: /eli/sluzbeni/2002/73/1209 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  99. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.