Strategija "Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću"

Strategija "Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću" Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Strategija "Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću" NN 109/2002 (18.9.2002.), Strategija "Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću" VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 1753 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. svibnja 2002. godine donijela ZAKLJUČAK 1. Donosi se Strategija »Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću«. 2. Utvrđuju se nositelji za ostvarivanje preporuka Strategije »Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću«, kako slijedi: Preporuka: 1. Nacionalni savjet i Saborski odbor za tehnologije informacijskog društva • Nositelj za prvi dio preporuke: Vlada Republike Hrvatske – Ured za internetizaciju • Nositelj za drugi dio preporuke: Hrvatski sabor Preporuka 2: Jeftina, brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura • Nositelj: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (Hrvatski zavod za telekomunikacije) Preporuka 3: Liberalizacija telekomunikacijskog tržišta • Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Preporuka 4: Pristup i sudjelovanje građana u informacijskom društvu • Nositelj za prvi dio preporuke: Ministarstvo prosvjete i športa • Nositelj za drugi dio preporuke: Ministarstvo kulture Preporuka 5: Elektroničko poslovanje • Glavni nositelj – koordinator: Ministarstvo gospodarstva • Suradnik: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzet­ništvo Preporuka 6: Elektronička uprava • Glavni nositelj – koordinator: Ured za internetizaciju • Suradnici: • Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave • Ministarstvo financija Preporuka 7: Rad na daljinu • Nositelj: Ministarstvo rada i socijalne skrbi Preporuka 8: Razvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane • Glavni nositelj – koordinator: Ministarstvo gospodarstva • Suradnici: • Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo • Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 9: Usmjerenost na softver i inovativnost • Glavni nositelj – koordinator: Ministarstvo za obrt, malo i sred­nje poduzetništvo • Suradnik: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 10: Otvorene mogućnosti ubrzanog rasta • Glavni nositelj – koordinator: Ured za internetizaciju • Suradnici: • Ministarstvo gospodarstva • Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 11: Unapređenje proizvodnih i poslovnih procesa • Glavni nositelj – koordinator: Ministarstvo gospodarstva • Suradnik: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 12: Škola za informacijsko doba • Glavni nositelj – koordinator: Ministarstvo prosvjete i športa • Suradnik: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 13: Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom školstvu • Nositelj: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 14: Interdisciplinarno prihvaćanje informacijske i komunikacijske tehnologije • Nositelj: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 15: Informacijska i komunikacijska potpora znanosti • Nositelj: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 16: Znanost na području informacijske i komunikacijske tehnologije • Nositelj: Ministarstvo znanosti i tehnologije Preporuka 17: Mjere za poticanje i praćenje razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije • Glavni nositelj – koordinator: Ured za internetizaciju • Suradnici: • Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave (legislativa i regulativa) • Ministarstvo znanosti i tehnologije (strukovne organizacije kao partner, etika, korpus znanja, društvene posljedice) • Ministarstvo za europske integracije (uklapanje u EU standarde) • Državni zavod za intelektualno vlasništvo (intelektualno vlasništvo) • Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (normizacija) • Državni zavod za statistiku i mehanizmi mjerenja i praćenje napretka) • Ured za odnose s javnošću (promocija) 3. Zadužuje se Ured za strategiju razvitka Republike Hrvat­ske da, o ovom Zaključku, izvijesti nadležna tijela, nositelje za os­tvarivanje preporuka Strategije »Informacijska i komunikacij­ska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću« iz točke 2. ovog Za­ključka. Klasa: 302-01/01-02/03 Urbroj: 5030104-02-3 Zagreb, 16. svibnja 2002. Predsjednik Ivica Račan, v. r. Strategija »Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeĆu« SAŽETAK Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija te predstavlja najprodorniju generičku tehnologiju današnjice i temelj je ekonomije i društva 21. stoljeća. Ova je tehnologija generator promjena u svim sferama društva. Ona nalazi primjene u svim granama gospodarstva te u svim područjima znanosti i podloga je za uspješno djelovanje poduzetništva te svih društvenih i državnih struktura. Stoga se na njoj treba temeljiti gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. Jednostavan pristup informacijama i znanju omogućit će donošenje kvalitetnih odluka u poslovanju, državnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i privatnom životu. Udaljenost više neće biti prepreka za komuniciranje, učenje, poslovanje ili pružanje zdravstvene zaštite. Svi će građani morati imati mogućnost pristupa informacijama i znanju, ali i mogućnost stvaranja novih informacija i znanja. Stopa rasta realnog dohotka po glavi stanovnika visoko je korelirana sa stupnjem obrazovanja i izdvajanjem za obrazovanje, jer se tehnologija može iskoristiti za gospodarski rast samo ako postoji obrazovana radna snaga. Stoga je neophodno ostvariti visoku godišnju produkciju stručnjaka za stvaranje i primjenu novih tehnologija. Propuštanje prilike za razvojem i inventivnom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije značilo bi ujedno i propuštanje prilike za priključenje Hrvatske suvremenom razvije­nom i civiliziranom društvu. Koji su strateški ciljevi? 1. Informacijska i komunikacijska tehnologija treba pridonijeti gospodarskom rastu Republike Hrvatske, povećanju zaposlenosti i osvajanju novih tržišta. 2. U sljedećih pet godina Republika Hrvatska se treba priključiti razvijenim zemljama u istraživanju i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije te u njezinoj primjeni pri stvaranju novih proizvoda i usluga, kako bi ova tehnologija postala značajan izvor prihoda. 3. Razvojem elektroničke uprave temeljene na uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije treba bitno unaprijediti kva­litetu usluga koje uprava pruža građanima i tvrtkama te učinkovitost državne i županijske uprave, lokalne samouprave i javnih službi. 4. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba građana i gospodarstva. Ispunjenje ovih ciljeva uvest će Republiku Hrvatsku u informacijsko društvo, odnosno društvo znanja te je tako približiti krugu razvijenih zemalja, a napose Europskoj uniji. Koliko je sredstava i vremena potrebno za ostvarenje ciljeva? Predložena strategija razvitka ukazuje na to da su postavljeni ciljevi ostvarivi i daje preporuke s nacrtima aktivnosti za njihovo postizanje. Štoviše, znatan dio aktivnosti koje treba provesti za ostvarivanje ciljeva ne zahtijeva ulaganja ili se može financirati preusmjeravanjem postojećih sredstava i moguće ih je ostvariti u kratkom roku. Brzo izvedive aktivnosti Hrvatsko gospodarstvo na području informacijske i komunikacijske tehnologije u potpunosti je privatizirano i posluje uspješno, a nekoliko većih te više srednjih i manjih tvrtki njeguje inovativnost, što je bitna pretpostavka za razvoj novih proizvoda i usluga. Tom gospodarstvu nisu potrebni posebni uvjeti niti sredstva, već snažne opće mjere za poticanje poduzetništva te omogućavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja u što kraćem roku. Hrvatsko telekomunikacijsko tržište sposobno je za liberalizaciju i dinamičan razvoj bez opterećenja državnog proračuna. To dokazuju tehnološka razina telekomunikacijske mreže i razina stručnog znanja u trenutku privatizacije, bitno bolja od drugih tranzicijskih zemalja, dinamičan razvoj pokretne mreže u konkurenciji dva operatora s više od 600 novozaposlenih te brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici. U mnogim državnim institucijama i javnim službama izvedeni su informacijski sustavi s bazama podataka čije bi povezivanje, umrežavanje i uporaba poduprta odgovarajućom legislativom znatno unaprijedilo poslove uprave i rad javnih službi. To je moguće učiniti s postojećim stručnjacima i s minimalnim ulaganjima. Dugotrajnije i skuplje aktivnosti Najdugotrajnije aktivnosti koje su uvjet za postizanje stra­teških ciljeva vezane su uz obrazovanje. Valja istaknuti da su naši stručnjaci na području informacijske i komunikacijske tehnologije visoko cijenjeni u Europi i svijetu te rade i najsloženije poslove istraživanja, razvoja i proizvodnje. Međutim, njihova godišnja produkcija nije dovoljna niti za tekuće zahtjeve, a kamoli za znatnije proširenje poslova. Također nemamo niti obrazujemo dovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih, menadžera za rad u visokim tehnologijama. Pritom se ne treba zavaravati mogućnošću da bi se ovi problemi mogli riješiti brzim i polovičnim obrazovanjem, već je prijeko potrebna temeljita i brza reforma školstva. I ovdje međutim, a posebice u visokom školstvu, nisu neophodna nova velika ulaganja već bi trebalo što prije početi povećavati usmjeravanje studenata i nastavnika na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i tako usklađivati obrazovanje stručnjaka s potražnjom na hrvatskom tržištu radne snage. Time će se ujedno i smanjiti broj mladih stručnjaka koji ne mogu naći zaposlenje. Na isti se način, preusmjeravanjem sredstava za znanost sukladno nacionalnim prioritetima te boljim povezivanjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja može početi osiguravati dugo­ročna potpora strategiji razvitka. U osnovnom i srednjem školstvu potrebno je osuvremeniti nastavne planove i programe te provesti sustavno preobrazovanje nastavnika za kompetentno izvođenje tih programa. Najveće troškove iziskivat će opremanje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih i zdravstvenih institucija, izgradnja elektroničke uprave i javnih službi te digitalizacija kulturnih, nacionalnih, obrazovnih, zdravstvenih i poslovnih sadržaja. U svrhu racionalizacije troškova ovdje treba poticati stvaranje općih rješenja koja mogu zadovoljiti potrebe različitih ustanova i službi. Velik broj poslova vezanih za razvitak elektroničke uprave i digitalizaciju različitih sadržaja moguće je i potrebno rješavati angažmanom profesionalnih tvrtki koje se moraju pridržavati zadanih organizacijskih i tehničkih normi. Time će se spriječiti bujanje državne uprave te potaknuti konkurencija koja će rezultirati smanjenjem troškova izvođenja poslova. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije počiva na sređenoj legislativi i regulativi, pa stoga Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodav­stvom razvijenih zemalja. To je dugotrajan posao koji, međutim, može obaviti kvalitetna i učinkovita državna uprava. Kakav je strateški pristup? Pretpostavke za uspješno ostvarenje strategije je uspostavljanje četiriju mehanizama i to za: planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije, upravljanje provedbom strategije, promociju strategije te kontrolu ostvarenja predviđenih aktivnosti i postavljenih ciljeva. Planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije temeljit će se na preporukama i akcijama koje su sastavni dio ove strategije. Ove preporuke i akcije potrebno je razraditi u izvedive planove koji uključuju preciznu razradu aktivnosti, nositelje i vremenske rokove realizacije te potrebna sredstva. Upravljanje provedbom strategije bit će povjereno Nacionalnom savjetu za tehnologije informacijskog društva, stručnom tijelu na čelu s Predsjednikom Vlade, čime će se osigurati suradnja stručnjaka i političara, neophodna za uspješnu provedbu strategije. Za provedbu strategije koristit će se i resursi Ureda za strategiju i Ureda za internetizaciju. Promocija strategije potrebna je kako bi se osiguralo njeno prihvaćanje od strane građana i tvrtki. Njih treba informirati o mogućnostima informacijske i komunikacijske tehnologije i pridobiti za ulogu aktivnih sudionika u stvaranju informacijskog društva. Isto tako treba ih upoznati s preprekama i opasnostima na putu ostvarivanja ciljeva. Praćenje predviđenih aktivnosti i ostvarivanja postavljenih ciljeva u ime građana provodit će Saborski odbor za tehnologije informacijskog društva. Time se osigurava namjensko i racionalno trošenje novca poreznih obveznika te sprječavaju moguće zlo­uporabe informacijske i komunikacijske infrastrukture. Što dobivaju građani? Ostvarenje ciljeva ove strategije građanima će donijeti više­stru­ke koristi. Smanjit će se broj nezaposlenih ali i broj mladih obra­zovanih ljudi koji odlaze u emigraciju. Povećat će se mo­gućnosti i kvaliteta obrazovanja, omogućiti cjeloživotno učenje te učenje i stjecanje vještina posredstvom Interneta. Građani će imati jednostavan pristup osnovnim javnim podacima te javnim službama. Bitno će se povećati kvaliteta i brzina usluživanja građana od strane državne uprave, a povećanje učinkovitosti rada državne uprave osigurat će i racionalno trošenje sredstava koje građani plaćaju državi u obliku poreza. Građanima će se omogućiti jednostavnija komunikacija, lak­ši pristup informacijama i uslugama, obavljanje poslova i nabavki te izvođenje bankarskih i drugih transakcija bez potrebe izlaska iz kuće. Također će se znatno olakšati pristup zdravstvenim informacijama i ostvarenju zdravstvenih usluga te pristup kulturnim sadržajima. Bit će omogućen pristup informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi s javnih mjesta kao što su škole, knjižnice i središta lokalnih zajednica. Mladi i Školovanje Znatan dio ove strategije, te preporuka i aktivnosti koje iz nje proistječu, posvećen je mladim generacijama građana Hrvatske. Školovanje u osnovnoj i srednjoj školi mora obuhvatiti i obrazovanje iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije koje će mladima omogućiti razumijevanje osnova ove tehnologije. To će ih osposobiti da rade s tom tehnologijom te im tako omogućiti stjecanje osnovnih uvjeta za konkurenciju na tržištu rada. Istom će cilju pridonijeti i stvaranje temeljitijeg općeg obrazovanja sa znatno većom samostalnošću učenika u procesu obrazovanja i s poticanjem sposobnosti analiziranja i kritičkog spoznavanja. Tak­vo obrazovanje će mladim ljudima olakšati samostalno i cje­lo­­životno učenje a time i lakše prilagođavanje promjeni radnih mjesta koja će u budućnosti biti sve češća. Mladi ljudi koji dobiju visokoškolsko obrazovanje osposobit će se za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u svojoj struci. Oni će pritom steći i dovoljno razumijevanje osnova ove tehnologije da im olakša korištenje različitih novih alata koji će se razviti tijekom njihova radnog vijeka. Napokon, znatno će se povećati broj mladih ljudi koji će u visokoškolskom obrazovanju biti specijalizirani za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te tako biti nositelji istraživanja, razvoja, primjena i unapređenja ove tehnologije u našoj zemlji. Stariji graĐani i graĐani s posebnim potrebama Ova strategija ne zaboravlja ni starije građane kojima informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje kreativno korištenje slobodnog vremena i sudjelovanje u društvenom životu. To se odnosi na kvalitetnije informiranje, olakšanu komunikaciju, moguć­nost sudjelovanja u javnim raspravama te korištenje stečenog znanja i iskustva u ulozi savjetnika. Informacijska i komunikacijska tehnologija također pruža mogućnost znatno većeg i kvalitetnijeg uključivanja građana s posebnim potrebama u obrazovanje i rad, ali i u različite druge društvene aktivnosti, čime se može znatno poboljšati i kvaliteta njihova življenja. Opasnosti i njihovo savladavanje Informacijska i komunikacijska tehnologija, uz nesumnjive koristi, donosi i različite opasnosti. To su, primjerice, ugrožava­nje privatnosti, računarski kriminal, širenje ilegalnih i uvredljivih sadržaja, te produbljivanje jaza između obrazovanih i bolje stojećih te manje obrazovanih i siromašnijih pojedinaca. Kako bi se u što većoj mjeri ograničile moguće štete i poteškoće, građane će trebati informirati o postojanju opasnosti i vrsti problema s kojima se mogu suočiti te o načinu njihova savladavanja. Što treba učiniti Vlada? Od Vlade se prvenstveno očekuje odlučnost u provođenju strategije koja će Hrvatsku izvesti na put ubrzanog razvoja. Pritom je bitno bez kolebanja uvoditi učinkovitu pravnu državu, stabilnu makroekonomsku politiku, poreznu politiku koja će poticati investicije i poduzetništvo, razvoj financijskih tržišta te reformu tržišta rada. Jednako je važno i provođenje temeljite reforme državne uprave i obrazovanje zaposlenih u njoj s ciljem stvaranja učinko­vite, poduzetnički orijentirane javne administracije. U području informacijske i komunikacijske tehnologije Vlada treba u najkraćem mogućem roku deregulirati telekomunikacijsko tržište, razvijati informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji te poticati razvoj elektroničkog poslovanja i elektroničke uprave. Također treba poticati vlastitu proizvodnju, istraživanje i razvoj te primjene na području informacijske i komunikacijske tehnologije, uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom raz­vi­jenih zemalja te usvojiti međunarodne norme u ovom području. S obzirom na to da obrazovanje predstavlja temelj gospodarskog razvitka i nadolazećeg informacijskog društva, od posebne je važnosti orijentacija Vlade na stvaranje suvremenog i učinkovitog obrazovnog sustava koji na svim razinama uključuje obrazovanje za područje informacijske i komunikacijske tehnologije te obrazovanje posredstvom te tehnologije. Poticanje znanstvenoistraživačkog rada u području informacijske i komunikacijske tehnologije te suradnje znanstvenih i istraživačkih institucija s proizvodnim i uslužnim tvrtkama neophodno je kako bi se stvorili uvjeti za razvoj inovativnih proizvoda i usluga konkurentnih na svjetskom tržištu. Vlada također treba poticati promotivne akcije koje će upoznavati građane i tvrtke s mogućnostima koje im pruža informacijsko društvo, te ih mobilizirati za sudjelovanje u aktivnostima koje su neophodne za njegovo uspostavljanje. Osim posredstvom javnih medija promotivne akcije je potrebno provoditi i na svim razinama obrazovnog sustava. Također je potrebno organizirati praćenje napretka informacijskog društva u Hrvatskoj korištenjem odgovara­jućih statističkih pokazatelja te periodično raditi usporedbe s napretkom tranzicijskih i razvijenih zemalja. Što dobivaju a što trebaju učiniti tvrtke i poduzetnici? Provođenje mjera poput jednostavnijeg i jeftinijeg stvaranja novih tvrtki, mjera za privlačenje stranog kapitala te povećano obrazovanje stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije omogućit će znatno veću dinamiku stvaranja tehnološki naprednih tvrtki te dovesti do oživljavanja ekonomske aktivnosti. Mjere za poticanje elektroničkog poslovanja i donošenje odgovarajuće legislative omogućit će tvrtkama ubrzano prihvaćanje elektroničkog poslovanja i omogućavanje njihova izlaska na globalno tržište. Potpora malim i srednjim tvrtkama u stvaranju kvalitetnih proizvoda i usluga temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji olakšat će njihovo uključivanje u lanac stvaranja vrijednosti velikih svjetskih tvrtki. Povjeravanje različitih poslova državne uprave tvrtkama koje zadovolje odgovarajuće standarde potaknut će jačanje konkurentnosti manjih i srednjih tvrtki. Tome će posebno pridonijeti i prelazak državne uprave na elektroničku nabavu, čime će se postići transparentnost poslovanja državne uprave i osigurati posao tvrtkama koje su visoko produktivne i stvaraju kvalitetne proizvode i usluge. Da bi tvrtke mogle nuditi složene i konkurentne proizvode i usluge potrebne u lancu vrijednosti velikih svjetskih tvrtki morat će se interesno povezivati s drugim tvrtkama te istraživačkim jedinicama. Organizacijska povezanost istraživanja i razvoja proizvoda ubrzat će pritom ciklus inovacije tvrtke i olakšati prihvaćanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Razvoj inovativnosti u korištenju suvremene tehnologije zahti­je­va obrazovanje zaposlenih stručnjaka i menadžera. U tu će svrhu tvrtke morati investirati u obrazovanje, postavljati zahtjeve visoko­škol­skim institucijama za stvaranje adekvatnih obrazovnih programa te omogućiti zaposlenima korištenje obrazovanja posredstvom Interneta. Koji je općedruštveni dobitak? Obrazovanje posredstvom informacijske i komunikacijske tehnologije omogućit će povećanje učinkovitosti obrazovanja u cjelini, dok će obrazovanje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju stvarati stručnjake potrebne za suvremene radne procese te time privlačiti strane i domaće investicije. Stvaranje integrirane nacionalne zdravstvene informacijske infrastrukture omogućit će građanima jednostavan pristup zdravstvenim informacijama, dok će zdravstveni profesionalci moći pratiti stanje pacijenata te nuditi zdravstvene usluge pacijentima i u udaljenim i slabo naseljenim područjima. Ovakav zdravstveni sustav treba omogućiti bolju zdravstvenu preventivu i liječenje, i tako dovesti do smanjenja troškova zdravstva i bolovanja. Kulturni sadržaji, koji čine važan dio nacionalnog identiteta, bit će postupno digitalizirani i posredstvom digitalnih knjižnica stavljeni na uvid i uporabu građanima, učenicima i studentima, kulturnim radnicima, umjetnicima i znanstvenicima. Na taj će se način velikom broju zainteresiranih omogućiti pristup kulturnom blagu s udaljenih lokacija te će se ujedno olakšati distribucija i promocija hrvatskih kulturnih sadržaja u inozemstvu. Također će se omogućiti i brzo pretraživanje knjižne građe tradicionalnih knjižnica s udaljenih lokacija. U lokalnim zajednicama i naseljima postavit će se internetski centri s besplatnim pristupom informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi, što će omogućiti korištenje javnih usluga onima koji ih ne mogu koristiti od kuće i time smanjiti opasnost od produbljivanja socijalnih nejednakosti. Internetski su centri od posebnog zna­čenja u ruralnim, slabo naseljenim, udaljenim i manje razvijenim krajevima gdje mogu pomoći u stvaranju radnih mjesta, dobivanju medicinske pomoći i savjeta te podizanju općeg stupnja obrazovanja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Napokon, omogućavanje pristupa relevantnim informacijama pogoduje informiranju građana o važnim društvenim pitanjima, a samim time i razvoju demokracije. Što je zadatak stručnjaka i znanstvenika? Stručnjaci i znanstvenici iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije trebaju osmisliti sustav obrazovanja iz ovog područja, od osmogodišnjih škola do srednjih i visokih škola, sustav poslijediplomskog specijalističkog obrazovanja te sustav cjeloživotnog obrazovanja. Pritom se u visokoškolskom obrazovanju posebno trebaju razviti sustavi obrazovanja za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom te za uporabu ove tehnologije u različitim profilima visokoškolskog obrazovanja. Znanstvenici trebaju pokrenuti temeljna i primijenjena istraživanja u području informacijske i komunikacijske tehnologije, sudjelovati u interdisciplinarnim istraživanjima o društvenim i ekonomskim posljedicama ove tehnologije te jačati međunarodnu suradnju. Posebno važna za sveukupan razvoj društva je otvorena i dvosmjerna znanstvena suradnja sveučilišta s gospodarstvom na istraživačkim i razvojnim projektima i programima. Interdisciplinarna suradnja stručnjaka i istraživača iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije sa stručnjacima i istraživačima iz različitih područja primjene ove tehnologije može dovesti do novih rješenja zanimljivih i u svjetskim razmjerima. PREPORUKE I NACRT AKTIVNOSTI NA PODRUČJU INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Preporuke su razvrstane u sedam skupina čiji su naslovi jednaki naslovima poglavlja u kojima se preporuke obrazlažu. Uvodni dio svake skupine čini svojevrsni sažetak poglavlja u kojima su preporuke razrađene. Za puno razumijevanje preporuka i nacrta aktivnosti potrebnih za njihovo oživotvorivanje preporučljivo je pozorno razmotriti cijeli dokument. Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko društvo Informacijska i komunikacijska tehnologija je bez sumnje najprodornija generička tehnologija današnjice. Njezin utjecaj na razvitak čovječanstva bit će mnogostruko značajniji od utjecaja tehnologija iz prošlosti. Današnje uporabe računala i mreža samo su početna faza razdoblja sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije koje je neposredno pred nama. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti uvjete za nesmetano širenje istraživanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna za priključivanje razvijenom svijetu. Ona može značajno utjecati na sveopći napredak društva i poslužiti kao poluga za rješavanje mnogih kritičnih točaka. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pomaže razvitku informacijskog društva i društva znanja u kojem znanje postaje neizostavnim osnovnim faktorom proizvod­nje. Preporuka 1: Nacionalni savjet i saborski odbor za tehnologije informacijskog dru­Štva Pri razmatranju strateške uloge informacijske i komunikacijske tehnologije u vremenskom razdoblju koje prelazi nekoliko godina moraju se uzeti u obzir tehnološke promjene koje predstoje. Uz ubrzano preuzimanje današnjih tehnoloških rje­šenja, Republika Hrvatska se mora priključiti krugu zemalja koje aktivno sudjeluju u razvitku sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije. Početak provedbe Aktivnost 2001 Osnivanje Nacionalnog savjeta za tehnologije informacijskog društva na čelu s Predsjednikom Vlade. Savjet će donositi strateške odrednice za postizanje cjelokupnog boljitka društva koriš­tenjem informacijske i komunikacijske tehnologije te koordinirati aktivnosti za ostvarivanje tih odrednica. 2001 Osnivanje Saborskog odbora za tehnologije informacijskog društva koji će trajno pratiti razvitak i usmjeravati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska infrastruktura Republika Hrvatska može i mora informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu graditi na općim tehnološkim i tržišnim načelima kako bi svojim građanima omogućila pristup i sudjelovanje u informacijskom društvu s novim izborom za življenje, zapošljavanje i rad, učenje i stvaralaštvo te iskoristila mogućnosti nove ekonomije na prijelazu iz industrijskog u informacijsko društvo. Razvoj treba usmjeravati prema višeuslužnoj mreži sa skupom usluga sukladnim potrebama građana i gospodarstva, uključujući širokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opći pokretni telekomunikacijski sustav. U najkraćem mogućem roku treba uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko tržište sukladno europskom modelu, za koje će se dio proizvoda i usluga istraživati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Preporuka 2: Jeftina, brza i sigurna informacij­ska i komunikacijska infrastruktura Izgrađivati jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu stvaranjem informacijskog i telekomunikacijskog tržišta s konkurencijom u pružanju svih usluga, izravnim utjecajem na primjenu novih tehnologija i uvođenje novih usluga kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga, poticanjem istraživanja, razvoja i proizvodnje informacijske i komunikacijske opreme i usluga te djelovanjem postojećih i privlačenjem novih tvrtki s područja visokih tehnologija. Početak provedbe Aktivnost Odmah Usmjeravanje i nadzor ulaganja u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture prema višeuslužnoj mreži sa skupom usluga sukladnim potrebama građana i gospodarstva, uključujući širokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opći pokretni telekomunikacijski sustav. Skrbiti za uvjete nabavke opreme za operatore i davatelje usluga u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu te državne institucije. 2001 Priprema uvođenja općeg pokretnog telekomunikacijskog sustava UMTS u 2002. g. sukladno dinamici Europske unije. Povećanje broja operatora pokretnih mreža izdavanjem tri licence za UMTS na nacionalnoj razini. 2001 Uvođenje širokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini za potporu zahtjevnih usluga i aplikacija, posebice tvrtki i djelatnosti s međunarodnim aktivnostima. 2001 Ostvarivanje međunarodne povezanosti primjerenog kapaciteta i kvalitete za potrebe govorne komunikacije i Interneta sa svim svjetskim poslovnim središtima s kojima imamo ili želimo ostvariti suradnju te zemljama iz kojih ostvarujemo većinu turističkog prometa. 2001 Pokretanje aktivnosti za izgradnju infrastrukture elektroničkog poslovanja koja treba osigurati osnovne funkcije elektroničkog poslovanja: registraciju i ovjeravanje, javnu elektroničku poštu te elektro­ničku razmjenu dokumenata. 2001 Difuzija Interneta, povećanje rasprostranjenosti os­nov­nih usluga s osloncem na javnu mrežu i davatelje Internetske usluge, te uvođenje naprednih usluga, s Hrvatskom akademskom i istraži­vač­kom mrežom (CARNet) kao promotorom nove generacije Interneta. Prihvaćanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002 za jeftiniji i brži pristup Internetu:

1. a)uvođenje potpune konkurencije u telekomunikacije, uključujući lokalni pristup,
2. b)sniženje cijena pristupa Internetu i smanjiva­nje tarifa za zakupljene vodove povećanjem kon­kurencije,
3. c)uvođenje IPv6,
4. d)dodjela frekvencija za višemedijske bežične sustave. 2001 Priključivanje europskim aktivnostima za sigurnu infrastrukturu te prihvaćanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002:
5. e)povećanje raspoloživosti tehnologija i proiz­vo­da za siguran prijenos s IPsec i IPv6 te zaštitu privatnosti,
6. f)uvođenje pametne kartice,
7. g)koordinirani pristup onemogućavanju elektro­ničkog kriminala. Preporuka 3: Liberalizacija telekomunikacijs­k­og tr­ŽI­­­­Šta Uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko tr­ži­šte sukladno europskom modelu u najkra­ćem mogućem roku. Početak provedbe Aktivnost Odmah Izraditi Izvješće o telekomunikacijskoj regulativi u Republici Hrvatskoj sa sljedećim sadržajem: ne­zavisno nacionalno regulacijsko tijelo, licenciranje, povezivanje i pristup mrežama, konkurencija u lokalnom pristupu, iznajmljeni vodovi, Internet, opća usluga i zaštita korisnika, tarifna politika i izračunavanje troškova, numeracija i adresiranje, zaštita podataka, pravo prolaza, planiranje i upravljanje frekvencijskog spektra. U Izvješće uključiti prijedlog promjena hrvatskog zakonodavstva sukladno regulacijskom paketu Europske unije. Izvješće o telekomunikacijskoj regulativi ustanoviti kao obvezni godišnji dokument. Odmah Utvrditi granicu između vlasništva i koncesije u informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Da­vanje koncesije za operatore i davatelje usluga uvjetovati ulaganjem u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture i usluga sukladno svjetskim trendovima, a posebno poticati vlastito istraživanje i razvoj u Republici Hrvatskoj. Odmah Ustanoviti mjere kojima će se poslovi na izgrad­nji informacijske i komunikacijske infrastrukture uvjetovati adekvatnim istraživačkim, razvojnim i proizvodnim aktivnostima u Hrvatskoj i za­pošljavanjem naših stručnjaka. 2001 Ustanoviti mjere za stvaranje otvorenog informacijskog i telekomunikacijskog tržišta koje će biti međunarodno konkurentno, poticajno za ulaganje i zapošljavanje, a za koje će se dio proizvoda istraživati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Raz­li­čite komercijalne uloge na tržištu koje su povezane sa sadržajima, uslugama, poslužiteljskim sustavima i mrežama ostvarivati na načelima objek­tivnosti, transparentnosti i bez diskriminacije. 2001 Ustanoviti mjere kojima će se: 1) ostvariti odgovornost i utjecaj hrvatske znanosti i struke na razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture te partnerstvo javnog i privatnog sektora, 2) štititi interese Republike Hrvatske istim me­hanizmima kojima Europska unija štiti svoje interese u svijetu, 3) sav informacijski i komunikacijski promet s izvorištem i odredištem u Hrvatskoj te onaj koji njome prolazi podvrgnuti hrvatskom zakonodavstvu, 4) nadzor informacijskog i komunikacijskog poslovanja provoditi na načelima koja se primjenjuju u Europskoj uniji. Preporuka 4: Pristup i sudjelovanje graĐana u informacijskom druŠtvu Omogućiti svim građanima pristup i sudjelovanje u informacijskom društvu, razvijajući informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji s brigom za mlade, građane s posebnim potrebama, starije građane i građane slabijeg imovinskog stanja. Početak provedbe Aktivnost Odmah Besplatno povezivanje svih škola na Internet, s ciljem omogućavanja pristupa višemedijskim uslu­gama u razredu. Početno rješenje zasnivati na pristupu Internetu telefonskom ili ISDN mrežom. Primijeniti obvezu opće usluge te omogućiti gra­đanima pristup osnovnim javnim podacima: pravno-administrativne informacije, kultura, okoliš i uvjeti u prometu, a postupno, elektronički pristup javnim službama i edukacijskim sadržajima. Omogućiti pristup informacijskim uslugama s javnih pristupnih točaka u školama, knjižnicama i sjedištima lokalnih zajednica, što je posebno važno za mlade i građane koji nemaju drugu mogućnost pristupa. Ostvariti elektronički pristup u prostorima javnih službi, za one službe kojima se može pristupiti kroz mrežu. Razmotriti posebne tarifne sheme za građane s niskim primanjima. 2001 Ukidanjem carina i drugim olakšicama utjecati na cijenu računalne i komunikacijske opreme te softvera, posebice za školstvo i osobnu uporabu. 2001 Potaknuti, sukladno inicijativi eEurope, primjenu načela »oblikovanja za sve« za proizvode i usluge informacijske i komunikacijske tehnologije. Voditi računa o građanima s posebnim potrebama pri nabavci proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije. 2002 Uključivanje slabije razvijenih područja riješiti načelima opće usluge i financijskim instrumentima za potporu razvoja informacijske i komunikacijske infrastrukture te besplatnim pristupom Internetu u javnim prostorima. Potrebna su posebna rješenja za otočno područje s niskom naseljenošću i velikim sezonskim varijacijama informacijskog prometa. Elektroničko poslovanje, elektronička uprava i preobrazba drugih djelatnosti Informacijska i komunikacijska infrastruktura, a posebice elektroničko poslovanje trebaju postati snažna poluga razvitka Republike Hrvatske koja će omogućiti prijelaz u informacijsko društvo, povećanje broja radnih mjesta, zadržavanje mladih stručnjaka u zemlji te povećanje konkurentnosti tvrtki. Stvaranje elektroničke uprave treba omogućiti pružanje brze i kvalitetne usluge građanima i tvrtkama te osigurati racionalno korištenje proračunskih sredstava. Informacijska i komunikacijska infrastruktura omogućuje nove i fleksibilne oblike rada, pristup kulturnim i nacionalnim sadržajima u digitalnom obliku te dostupnost zdravstvenih informacija i usluga građanima i zdravstvenim profesionalcima. Preporuka 5: ElektroniČko poslovanje Elektroničko poslovanje predstavlja temelj postizanja konkurentnosti tvrtki, omogućuje nji­hov nastup na globalnom tržištu te omogućuje stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta, pa je stoga potrebno intenzivno poticati njegov razvitak. Za uspješan razvitak informacijskog društva potrebno je razraditi hrvatsku legislativu za područje informacijske i komunikacijske tehnologije i stvoriti pravni okvir za razvitak elektroničkog poslovanja koji će poticati njegovo korištenje te osigurati njegovu stabilnost i predvidivost. Pri donošenju zakona i propisa, gdje god je to moguće, treba prihvatiti, odnosno primijeniti međunarodnu legislativu. Početak provedbe Aktivnost Odmah Određivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na području elektroničkog poslovanja, uz periodičku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice. 2001 U suradnji sa strukovnim zajednicama napraviti snimku stanja legislative iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije u razvijenim zemljama i pregled potrebne hrvatske legislative. Donošenje zakonskih akata o elektroničkom poslovanju, uključujući rješavanje zaštite osobnih podataka, javnosti podataka, tajnosti podataka te zaštite od računarskog kriminala. Uvođenje standarda za zaštitu osobnih informacija te zabranu zloupotrebe osobnih podataka. Donošenje zakona o elektro­ničkom potpisu i elektroničkom novcu te stvaranje certifikacijskih institucija. 2001 Osigurati sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnim forumima u kojima se raspravljaju ključna pitanja te predlažu rješenja, zakoni i propisi za elektroničko poslovanje. Ostvariti međusobnu suradnju naših međunarodnih predstavnika radi zastupanja utvrđene državne politike te njihovo izvještavanje o njezinu provođenju. 2001 Donošenje mjera za privlačenje investicijskog kapitala usmjerenog na osnivanje i ubrzavanje rasta malih i srednjih tvrtki koje posluju isključivo na Internetu. Brza i jeftina registracija novih tvrtki, oslobađanje od poreznih obveza u početnom razdoblju rada i olakšice za zapošljavanje radnika. 2001 U partnerstvu s predstavnicima potrošača i industrije poticati povjerenje korisnika u elektroničko poslovanje. 2002 Uvođenje besplatne informacijske usluge s praktičnim informacijama o elektroničkom poslovanju za male i srednje tvrtke, primjerima najbolje prakse, podacima o tržištima, investicijama i mikroekonomskim analizama te savjetima za upravljanje tvrtkama. Pružiti informacije o načinu stjecanja novih znanja i vještina iz područja elektroničkog poslovanja te omogućiti stvaranje virtualne zajednice za međusobnu pomoć u rješavanju problema. Preporuka 6: ElektroniČka uprava Elektronička uprava omogućuje povećavanje kvalitete usluga i učinkovitosti državne i lokalne uprave, pružanje kvalitetnih informacija gra­đanima i tvrtkama te učinkovitije i transparentnije poslovanje s tvrtkama, pa je stoga treba razviti u što kraćem roku. Vlada se mora pojaviti i kao uzoran korisnik elektroničkog poslovanja koji će time poticati cijeli javni sektor, gospodarske subjekte i građane na korištenje elektro­ničkog poslovanja. Većinu poslova pri uvođenju elektroničkog poslovanja u državnu i lokalnu upravu treba povjeriti profesionalnim tvrtkama. Početak provedbe Aktivnost Odmah Određivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na području elektroničke uprave, uz periodičku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice. Stvaranje konceptualnog modela informacijskog sustava države i osnovnih pretpostavki za razvitak elektroničke uprave: umrežavanje tijela dr­žav­ne i lokalne uprave, sustav elektroničke pošte, sustav elektroničke razmjene podataka, sustav državnih registara i evidencija, sustav baza podataka s otvorenim pristupom te stvaranje i raz­mje­na digitalnih dokumenata. Analiza postojećih rje­še­nja, posebice baza podataka te mogućnosti njihovog povezivanja i objedinjene uporabe. Od­go­varajućom legislativom omogućiti građanima i tvrtkama korištenje svih podataka koji nisu tajni. Opremiti službe državne uprave i lokalne samouprave u županijama i osigurati im potporu za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. 2001 Donošenje uredbe o uredskom poslovanju s regulativom za elektronički dokument i elektronički potpis, jedinstvenu registraciju javnih digitalnih ključeva unutar državne i lokalne uprave, raz­mje­nu digitalnih podataka i jedinstveni sustav upravljanja elektroničkim dokumentima. 2001 Utvrđivanje organizacijskih i tehničkih normi koje će osiguravati kompatibilnost i sposobnost za­­jedničkog rada te postizanje poslovnih i teh­ničkih standarda kvalitete. Povjeravanje profesionalnim tvrtkama većine poslova razvitka elek­tro­ničke uprave kako bi se spriječilo bujanje državne i lokalne uprave i potakla konkurencija koja će dovesti do smanjenja troškova izvođenja posla. 2001 Uspostavljanje i prihvaćanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspješnosti uporabe osobnih računala (ECDL – European Computer Driving Licence) kao osnovni kriterij za osposobljenost zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Utvrditi način uvođenja ECDL u postupak utvrđivanja stručnosti za djelatnike u službama državne uprave i lokalne samouprave. Potaknuti usvajanje jednakog načina licenciranja stručnosti u svim javnim djelatnostima pa i privatnom sektoru. 2001 Uvesti pojednostavljene elektroničke administrativne procedure za poslovanje, primjerice za brzo registriranje tvrtki. 2001 Poticati upotrebu suvremenih metoda za reinže­njer­stvo poslovnih procesa i sustava za potporu odlučivanju u državnoj upravi. 2002 Prijelaz državne i lokalne uprave na elektroničko poslovanje te razvoj najvažnijih primjena elektro­ničkog poslovanja u ključnim sferama državne i lokalne uprave. Prioritet treba imati elektronička nabava zbog izrazito velikog utjecaja na sveukupni razvitak elektroničkog poslovanja u privatnom i javnom sektoru te osiguranja transparentnosti poslovanja. 2002 Razvoj kvalitetnih i lako dostupnih informacijskih usluga za građane i tvrtke, uključivo i stvaranje jedinstvenog Web »prozora« za pristup informacijama i uslugama na svim razinama državne i lokalne uprave, uz odabir prioritetnih sadržaja sukladno akcijskom planu eEurope 2002. 2002 Uvođenje reinženjerstva poslovnih procesa te suvremenih metoda potpore odlučivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokoškolsko obrazovanje za poslove u državnoj upravi. Preporuka 7: Rad na daljinu Rad na daljinu predstavlja velik potencijal za budućnost, jer omogućuje smanjenje troškove tvrtkama i povećava kakvoću življenja radnika. Stoga je potrebno njegovo postupno uvođenje. Početak provedbe Aktivnost 2001 Zakonsko uređivanje rada na daljinu. 2001 Seminari za stjecanje vještina za rad na daljinu i njegovo organiziranje. 2002 Poticanje rada na daljinu poreznim olakšicama. 2002 Vlada i sama postaje korisnik rada na daljinu, rada za obavljanje raznih vrsta poslova za koje nije neophodna fizička nazočnost. Prijelaz na ovakav način rada poticati subvencioniranjem nabavke računala i telekomunikacijskih troškova. Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana Prva, najvažnija i najprodornija tehnologija današnjice je informacijska i komunikacijska tehnologija. Konvergencija ili trend povezivanja telekomunikacijskog, računalnog i medijskog sektora nije izbor već nužnost koja dovodi do formiranja novog lanca vrijednosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s promjenama u distribucijskom lancu ukupnih prihoda. Jedino vlastita proizvodnja te vlastito istraživanje i razvoj na području informacijske i komunikacijske tehnologije osiguravaju potrebnu kritičnu masu spoznaja neophodnih za sveukupni razvoj. Primjenom troslojnog modela inovativnosti i modela uspješne informacijsko-komunikacijske tvrtke hrvatsko gospodarstvo dobiva izuzetnu priliku za napredak. Preporuka 8: Razvoj informacijsko-komunikacij­­skog sektora kao proizvodne grane Republika Hrvatska treba promovirati, poticati i kroz vlastite institucije ubrzati tamo gdje već postoji, a inicirati tamo gdje još ne postoji, razvoj novih tehnologija, a posebno informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane. Isto tako treba ubrzati konvergenciju telekomunikacijskog, računalnog i medijskog sek­tora u pripadnim industrijama te afirmirati vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije i poduzeti mjere za njegov uravnoteženi i brzi razvoj. Početak provedbe Aktivnost Odmah Ustanoviti prioritete razvoja u kojima su tehnologije 21. stoljeća, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete raz­voja utvrditi na temelju sljedećih kriterija: perspektivnost tehnologije, veličina tržišta, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. Odmah U državnim institucijama i poduzećima dati prednost konkurentnim novim hrvatskim proizvodima ili proizvodima s dodanom funkcionalnošću od strane hrvatskih tvrtki, kako bi se ojačao položaj hrvatskih tvrtki. Bez referenci na domaćem tržištu nema dokaza tržišne vrijednosti proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije prijeko potrebne za izvoz na svjetsko tržište. Odmah Dovođenje značajnih svjetskih proizvođača na po­dručju informacijske i komunikacijske proiz­vodnje u Republiku Hrvatsku s razvojnim programima, a ne samo distribucijom, sukladno vrijednosnom lancu. Strana ulaganja iz područja prioritetnih grana, uvjetovati izbjegavanjem posrednika između hrvatske i matične tvrtke. 2001 Javna nadmetanja za poslove iz informacijske i komunikacijske tehnologije u državnom sektoru zasnovati na načelu konvergencije telekomunikacija, računala i medija. Uvesti porezne olakšice za sve poslove iz javnih nadmetanja u vlasništvu države u kojima su prihvaćena konvergentna rje­šenja od, ili sa sudjelovanjem, hrvatskih tvrtki. 2001 Omogućiti slobodnu cirkulaciju informacijske i ko­munikacijske opreme, s posebnim naglaskom na programska pomagala, uz davanja koja ne prelaze ona u Europskoj uniji. Uvođenje carinskih i drugih olakšica na uvoz platformi i pomagala koje služe za podizanje znanja i vlastiti razvoj u informacijsko-komunikacijskom sektoru za sve usta­­nove i tvrtke. 2002 Iniciranje usporednog vrednovanja cijene, kvalitete i funkcionalnosti svih oblika informacijsko-komunikacijskog sektora, a posebno u području usluga i aplikacija te višeuslužne mreže. Objavljivati rang listu i nagrađivati najbolje institucije i tvrtke u Republici Hrvatskoj te ih uspoređivati s razvijenim svijetom. Preporuka 9: Usmjerenost na softver i inova­tiv­no­st Republika Hrvatska treba u prioritetne pravce razvoja gospodarstva na prvo mjesto staviti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju s težištem na softveru i usmjerenjem na mrežne aplikacije, usluge i protokole. Softver predočuje znanje ugra­đeno u sustave, a takvi visokovrijedni intelektualni i ekološki čisti proizvodi pružaju prigodu za rast na svjetskom tržištu U Republici Hr­vat­skoj treba promovirati, podupirati i poticati razvoj modela troslojne inovativne organizacije koja uključuje znanje, know-how i kreativnost te model inovativne informacijsko-komunikacijske tvrtke. Početak provedbe Aktivnost 2001 Uravnotežiti razvoj svih elemenata vrijednosnog lanca na području informacijske i komunikacijske tehnologije, s tim što će se prioritet dati razvoju usluga i aplikacija te softverskih elemenata višeuslužne mreže, kao dijelovima lanca s višim udjelom prihoda. 2001 Zadovoljavanje normi ISO (International Standard Organisation), CMM (Capability Maturity Model) i drugih za područje programskog inže­njer­stva. Razrada korpusa znanja potrebnog u programskom inženjerstvu. 2001 Porezne olakšice za sve tvrtke iz informacijske i komunikacijske tehnologije koje za svoje zaposlenike osiguravaju kvalitetan program trajnog učenja. 2001 Priprema i besplatno obrazovanje o modelu inovativne tvrtke za sve tvrtke u potpunom ili dje­lo­mičnom vlasništvu države, a uz naknadu, i na poziv, i za ostale. 2001 Razvoj tehnoloških parkova i inkubatora podu­zet­ništva uvažavajući iskustva uspješnih inozemnih modela. 2002 Stvaranje uvjeta, prepoznavanje, potpomaganje i promocija inovativnih rješenja i njihovih nositelja. Uspostaviti mjerenje učinkovitosti i inovativnosti (ideje, patenti, proizvodi) istraživačkih i razvojnih jedinica u informacijsko-komunikacij­skom sektoru. Uvesti usporedno vrednovanje, na­gra­đivanje i prepoznavanje najboljih ideja, patenata i proizvoda te potpomaganje marketinga novih hrvatskih proizvoda. 2002 Osigurati stimulaciju uvjetovanu postignutim re­zul­tatima u formiranju vlastitog istraživanja i razvoja. Uvesti godišnji povratak poreza za svako povećanje istraživačkog i razvojnog potencijala u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. Preporuka 10: Otvorene moguĆnosti ubrzanog rasta Nekoliko sveučilišnih jedinica koje stvaraju vr­hun­ske stručnjake, nekoliko velikih i više manjih tvrtki koje njeguju inovativnost te sposobnost apstraktnog razmišljanja i maštovitost važna za softverske proizvode i usluge, snaga su hrvatske informacijske i komunikacijske tehnologije. Srednja i istočna Europa s povećanim potrebama za ovom tehnologijom te nedostatak stručnjaka u cijelom svijetu, uz brzo djelovanje, Republici Hrvatskoj daju prigodu za razvoj i povećanje zaposlenosti. Stoga Republika Hrvatska treba stvoriti uvjete da se svake tri godine udvostruči ukupni prihod i broj zaposlenih te utrostruči izvoz u informacijsko-komunikacijskom sektoru kao proiz­vodnoj grani. Početak provedbe Aktivnost 2001 Reforma obrazovanja, a posebno sveučilišnog, kako bi se osigurao potreban broj stručnjaka i menadžera osposobljenih za rad u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. 2001 Povećanje broja diplomiranih stručnjaka iz po­dručja informacijske i komunikacijske tehnologije za poslove istraživanja, razvoja i proizvodnje na tisuću godišnje do 2005., s daljnjim kontinuiranim porastom, i stvaranje menadžera za ovo područje. 2001 Pokrenuti najmanje po jedan veliki, i za Republiku Hrvatsku važan, razvojni projekt iz podru­čja informacijske i komunikacijske tehnologije po svakom ministarstvu ili državnoj ustanovi, čiji će nositelji biti gospodarske tvrtke koje u Republici Hrvatskoj provode istraživanje i razvoj, a koji se uvjetuje suradnjom s fakultetima ili samostalnim znanstvenoistraživačkim institutima. 2001 Pokrenuti najmanje po jedan istraživački projekt iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije po ministarstvu ili državnoj ustanovi, čiji će nositelji biti fakulteti ili samostalni znanstvenoistraživački instituti, a koji se uvjetuje suradnjom s gospodarstvom. 2001 Koordinacija hrvatskih tvrtki iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije za agresivan zajednički nastup na tržištu srednje i istočne Europe, a čija će se uspješnost mjeriti pove­ćanjem izvoza. Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima Povećanje produktivnosti u svim granama gospodarstva može se postići prikladnom primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Interdisciplinarnom suradnjom sa stručnjacima iz informacijske i komunikacijske tehnologije mogu u pojedinim primjenama nastati novi ili inovirani proizvodi i usluge koji mogu postati konkurentni i u svjetskim razmjerima. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti klimu koja će općenito potaknuti inovativnu djelatnost i, posebice, podržati istraživačke i inovativne aktivnosti koje su zasnovane na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim područjima. Artefakti i usluge stvorene na toj osnovi mogu biti komercijalno zanimljivi i u razvijenim zemljama, i zbog toga što u svijetu nema dovoljno stručnjaka koji su u stanju u kratkom vremenu iskoristiti sav mogući potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije. Preporuka 11: UnapreĐenje proizvodnih i poslovnih procesa Treba uspostaviti sustavno praćenje napretka slo­že­nih industrijskih informacijskih sustava uva­ža­vajući najnovije trendove u izgradnji industrij­skih informacijskih sustava pri izgradnji i modernizaciji industrijskih postrojenja. U složenim poslovnim sustavima treba sustavno primjenjivati metode reinženjerstva poslovnih procesa i sustave potpore odlučivanju. Početak provedbe Aktivnost 2001 Potaknuti sustavno praćenje i promicanje najnovijih spoznaja iz područja industrijskih informacijskih sustava. 2001 Osigurati da odgovarajuće hrvatske institucije aktivno surađuju u radu međunarodnih konzorcija koji se bave normizacijskim aktivnostima u tom području. 2001 Poticati upotrebu suvremenih metoda za rein­že­njerstvo poslovnih procesa i sustava za potporu odlučivanju u složenim poslovnim sustavima. 2001 Uvođenje reinženjerstva poslovnih procesa te suvremenih metoda potpore odlučivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokoškolsko obrazovanje menadžera. 2002 Izgraditi sustav upravljanja znanjem i umrežiti ga. Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan način pristupa tehnološkim bankama podataka i bazama znanja o proizvodnim postupcima te organizaciju dobave, financiranja i diseminacije informacija. Obrazovanje i znanstvenoistraživački rad Obrazovanje i znanstvenoistraživački rad su temelji nadola­zećeg informacijskog društva odnosno društva znanja. Ta se tvrdnja odnosi i na obrazovanje povezano s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Osnovno i srednje obrazovanje mora mladim ljudima omogućiti savladavanje koncepata donekle invarijantnih na trenutno stanje tehnologije kako bi im se olakšalo stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za uporabu novonastalih pojavnih oblika tehnologije. Obrazovni sustav mora pobuditi interes učenika za samostalno učenje i osposobiti ih za cjeloživotno obrazovanje. Za visokoškolski sustav treba načiniti izbor gradiva i modele nastavnih planova iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođene pojedinim grupacijama fakulteta. Cjeloživotno obrazovanje usmjereno na informacijske i komunikacijske tehnologije prikladno je organizirati u obliku interdisciplinarnih spe­cijalističkih tečajeva. Znanost u društvu znanja mora iz postojećeg i novonastalog fundusa znanja, mnogo izrazitije nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi široj javnosti ona znanja koja se smatraju presudnim za napredak. Bez vlastite znanosti nema ni dobrog obrazovanja. Preporuka 12: Škola za informacijsko doba Informacijska i komunikacijska tehnologija će sasvim sigurno snažno obilježiti razdoblje sljedećih nekoliko desetljeća. Obrazovni sustav mora osposobiti za život u društvu znanja mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim školama te one koji će tek ući u sustav redovitog školovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suočiti s činjenicom da učenike mora pripremiti za cjeloživotno učenje koje se nameće kao nužni preduvjet uspješnog djelovanja u budućem društvu znanja. Isto tako, školski se sustav mora uključiti i u ostvarenje cjeloživotnog obrazovanja. Početak provedbe Aktivnost 2001 Izrada modela programa nastave iz područje informacijske i komunikacijske tehnologije za os­novne i srednje škole. Posebnu pažnju posvetiti obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmlađe dobi. U osnovno­školske i srednjoškolske programe uključiti atraktivne promotivne aktivnosti informacijskog druš­tva. 2001 Organizirati i provesti sustavno osposobljavanje svih nastavnika za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. Osposobljavanje organizirati uz pomoć institucija visokog obrazovanja, iskusnih nastavnika iz škola, kao i stručnjaka iz lokalnih tvrtki. Takvo obrazovanje mora poprimiti oblik organiziranog cjeloživotnog obrazovanja s prikladnom provjerom stečenog znanja. 2001 Odrediti realistični minimalni standard koji škole moraju zadovoljiti, odmah omogućiti njegovo osiguravanje i godišnje ga prilagođivati. Treba iz­raditi modele alternativnog financiranja i usmjeriti programe opremanja škola na zajedničko ko­rištenje infrastrukture s lokalnom zajednicom te zajedničko korištenje infrastrukture poslovnog sus­tava škola i ministarstva. 2001 Načiniti plan sustavnog opremanja škola raču­nal­nom opremom i razraditi načine financiranja kojim će se u školski sustav uključivati što više najnovije informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i osposobljavati starija oprema koja se u školskom sustavu već nalazi ili se može dobiti različitim donacijama. Organizirati dobru službu održavanja i za održavanje opreme predvidjeti potrebna financijska sredstva. 2002 Omogućiti da se u školama organizira nastava za odrasle u lokalnim sredinama, u suradnji s privatnim sektorom i uz sudjelovanje nastavnika obrazovanih za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. Preporuka 13: Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom Školstvu Za sve visokoškolske institucije treba razraditi prijedloge okvirnih sadržaja iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije koji se uklju­čuju u nastavne planove i programe. Za viso­ko­školske institucije koje obrazuju studente za profesionalno bavljenje informacijskom i komuni­ka­cijskom tehnologijom treba razraditi prijedloge okvirnih nastavnih planova i programa, imajući u vidu potrebe gospodarstva i društva općenito. Početak provedbe Aktivnost Odmah Razrada smjernica za uključivanje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne planove i programe za svaku od grupacija visokoškolskih institucija. Smjernice trebaju sadržavati i elemente za vrednovanje dijelova nastavnih planova i pro­grama koji se odnose na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Visokoškolskim institucijama koje obrazuju stručnjake za područje informacijske i komunikacijske tehnologije prepo­ru­čiti da etiku uključe u nastavne programe. 2001 Povećanje broja studenata na studijima koji su usmjereni obrazovanju za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. 2001 Povećavanje broja nastavnika i istraživača us­mje­renih na područje informacijske i komunikacijske tehnologije. Preporuka 14: Interdisciplinarno prihvaĆanje informacijske i komunikacijske tehno­logi­je Treba uspostaviti dodatne načine sustavne izobrazbe stručnjaka različitih struka kako bi ih se osposobilo za prihvat informacijske i komunikacijske tehnologije te za interdisciplinarno djelovanje pri kreiranju novih proizvoda i usluga. Početak provedbe Aktivnost 2001 U dodiplomske studije uključiti sadržaje koji će budućim diplomantima olakšati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije i osposobiti ih za cjeloživotno svladavanje novih znanja iz tog područja. 2001 Zasnivanje poslijediplomskih specijalističkih studija i drugih prikladnih oblika cjeloživotnog ob­razovanja u kojima će stručnjaci različitih struka moći stjecati znanja potrebna za interdisciplinarno inovativno djelovanje. 2001 Uspostaviti interdisciplinarne poslijediplomske spe­cijalističke studije koji će poticati primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u raznovrsnim proizvodnim i uslužnim procesima i postupcima. 2001 Razvoj sustava dopunskog obrazovanja za menadžere koji trebaju organizirati učinkovite poslovne i administrativne procese uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Preporuka 15: Informacijska i komunikacijska pot­po­ra znanosti Znanstvenoistraživačkoj zajednici treba omo­gu­ći­ti povezivanje sa širokopojasnim brzim vezama kao i opremanje najsuvremenijim pro­izvo­dima informacijske i komunikacijske tehnologije. Početak provedbe Aktivnost 2001 Pripraviti plan opremanja znanstvenonastavnih i znanstvenih institucija informacijskom i komuni­ka­cijskom tehnologijom. Povezivanje Hrvatske aka­demske i istraživačke mreže (CARNet) s najnaprednijom istovrsnom europskom infrastrukturom. 2001 Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan način stvaranja digitalnih knjižnica. Preporuka 16: Znanost na podruČju informacijske i komunikacije tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija se vrlo brzo razvija te postavlja velike zahtjeve na istraživanja koja će razvoj održavati u godinama koje slijede, kako bi se ostvario kontinuitet prema budućim i približavajućim tehnologijama. Hrvatska znanost u takvim temeljnim i primijenjenim istraživanjima može i treba sudjelovati više nego do sada, jačajući ujedno međunarodnu suradnju. U tu je svrhu neophodno formirati velike istra­živačke timove usmjerene na nacionalne prioritete te u njih uključiti veći broj institucija, što je ujedno uvjet za dobivanje europskih projekata. Sama znanost dobiva u društvu znanja vrlo važnu dodatnu ulogu. Osim što znanstvenici moraju težiti k novim znanstvenim spoznajama, oni moraju, više nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i široj javnosti ona znanja iz postojećeg i novonastalog fundusa znanosti koja smatraju presudnim za napredak. Početak provedbe Aktivnost 2001 Pokrenuti znanstveni projekt »Istraživanja na po­dručju informacijske i komunikacijske tehnologije« koji bi omogućio predkompetitivno praćenje daljnjeg razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije u svijetu i kod nas, pružao znanstvene osnove za realizaciju strategije, objedinio poje­di­načne istraživačke programe u zajedničku stra­tešku koncepciju, objedinio istraživačke timove koristeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, uveo više novih mladih istraživača u istraživanja te dao podloge za razvoj kompetitivnih usluga i proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije. 2001 Potaknuti temeljna istraživanja usmjerena prema novoj informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi zasnovanoj na radikalno novim načelima distribuiranog računarstva i komunikacija kako bi ona postala sveprisutna, pokretna i skalabilna te jamčila kvalitetu usluge. 2001 Potaknuti primijenjena istraživanja usmjerena na unaprjeđenje različitih područja ljudskog djelova­nja i stvaranja znanja, a posebice na prikupljanje podataka i stjecanja znanja, potporu odlučivanju te modeliranje i simulaciju društvenih, ekonomskih, tehničkih i ekoloških sustava. 2001 Potaknuti istraživanja korištenja i mogućnosti primjene programa iz domene otvorenog program­skog koda u državnim institucijama, školstvu i znanosti, uključujući rješenja za lokalizaciju uspje­šnih proizvoda. 2001 Potaknuti istraživanja o hrvatskom jeziku i govoru potrebna za razvoj sučeljavanja s nacionalnim sadržajima na informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Potaknuti istraživanja o vezi između informacij­ske i komunikacijske tehnologije i zapošljava­nja, te o ulozi obrazovanja u osiguranju zaposlenosti. Opće mjere za razvitak informacijskog društva Republika Hrvatska mora pripremiti i provesti niz sistemskih i poticajnih mjera za razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije te usklađivanje regulative, legislative i normizacije s razvijenim svijetom. Također je potrebna reorganizacija strukovnih informatičkih udruga, promocija informacijskog društva, analiza društvenih posljedica korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije te uvođenje mehanizama mjerenja i praćenja napretka u uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz to, potrebno je provesti veći broj mjera koje će potaknuti domaće poduzetništvo i motivirati stručnjake iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije da ostanu u Hrvatskoj. Preporuka 17: Mjere za poticanje i praĆenje razvit­ka informacijske i komunikacijske tehnologije Djelotvorna primjena i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije počiva na sređenoj legislativi i regulativi tako da Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. Isto tako, potrebno je uskladiti postojeće zakonske akte povezane sa zaštitom intelektualnog vlasništva. Treba uspostaviti efikasan način usvajanja međunarodnih normi za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. Kako je dinamika razvoja i uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije bitno određena kva­litetom stručnjaka, treba podržati rad strukovnih udruga koje njeguju načela profesionalnosti, etike i trajnog stručnog usavrša­vanja. Isto tako, treba podržati promotivne aktivnosti te uspostaviti načine praćenja napretka informacijskog društva u Republici Hrvat­skoj. Početak provedbe Aktivnost 2001 Razrada hrvatske legislative za područje informacijske i komunikacijske tehnologije pri čemu, gdje god je to moguće, treba prihvatiti, odnosno primijeniti međunarodnu legislativu. 2001 Poticajne mjere za razvoj svih aspekata zaštite intelektualnog vlasništva, posebice onih koji su se pokazali djelotvornima u razvijenim zemljama, uz prepoznavanje i uvažavanje rezultata i uspješ­nih modela već primijenjenih kod nas. 2001 Preuzimanje, usvajanje i primjena međunarodnih normi u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koje predstavljaju važnu stavku harmonizacije sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i Europskom unijom. Omogućiti intenzivni profesionalni angažman pojedinaca i institucija na radu oko preuzimanja i usvajanja normi iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije. Postaviti rokove u kojima se mora obaviti posao ukupnog preuzimanja normi za područje informacijske i komunikacijske tehnologije. 2001 Istraživanje, razvoj i uvođenje tehničke zaštite protiv ilegalnog i uvredljivog sadržaja na Internetu, obrazovanje o opasnostima uporabe Interneta, upoznavanje građana sa zakonodavnim aspektima komunikacije i raspodjeljivanja informacija posredstvom Interneta. 2001 Strukovnu zajednicu informacijske i komunikacijske tehnologije tretirati kao partnera za raspravu o svim pitanjima iz užeg i šireg područja struke. Unaprijediti zakonsku osnovu kojom se određuje način organiziranja nevladinih udruga te kojom se određuje značenje informatike kao struke, njena uloga, cilj i način djelovanja uz uvažavanje potrebe da strukovna zajednica bude organizirana u skladu s načelima kakve je predložila i usvojila Europska unija. Na razini države djelovati na prepoznavanju važnosti etičkih načela u informatičkoj struci te podržavati daljnji rad na području etike u informatici. 2001 Javna potpora razvoju informacijskog društva:
8. a)radni susreti visokih državnih dužnosnika s vrhunskim hrvatskim stručnjacima koji žive i rade u inozemstvu,
9. b)sudjelovanje visokih državnih dužnosnika na događajima vezanim uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,
10. c)promoviranje uspjeha i nagrada dodijeljenih za inovacije hrvatskim autorima i poduzećima (primjerice, prezentacija u javnim medijima) i dodjela priznanja visoke razine (primjerice, odličja),
11. d)poticanje javnih medija u potpunom ili dje­lo­mič­nom državnom vlasništvu te stimulira­njem onih u privatnom vlasništvu da naprave program sustavne promocije informacijskog društva,
12. e)pomaganje nevladinih udruga koje izravno ili posredno rade na promociji informacijskog društva (primjerice, priprema i organizacija sudjelovanja mladih informatičara na do­ma­ćim i međunarodnim natjecanjima),
13. f)poreznim olakšicama poticati sponzorstva i donatorstva vezana za razvoj i promicanje informacijske i komunikacijske tehnologije. 2001 Sustavno uvođenje metrike u praćenje napretka informacijskog društva:
14. a)Izrada nacionalne karte uporabe informacij­ske i komunikacijske tehnologije, posebice In­terneta (s ispitivanjem provedenim dva puta godišnje). Obuhvatiti raspodjelu po relevantnim parametrima (regionalni, socijalni, dobni, razina obrazovanja i prihoda i sl.), te omo­gućiti usporedbu s nama zanimljivim zemljama. Dobivene podatke rabiti pri razradi mjera za sprječavanje društvenog raslojavanja zbog nejednake mogućnosti korištenja informacijske i komunikacijske infrastrukture.
15. b)Praćenje pokazatelja napretka informacijskog društva u Hrvatskoj te usporedba s razvijenim i tranzicijskim zemljama.
16. c)Sustavno praćenje relevantnih svjetskih usporednih analiza i studija u području informacijske i komunikacijske tehnologije. 2002 Uporabom Interneta uspostaviti interaktivni forum za stručnu i opću javnost o podnesenim pri­javama i stečenim pravima industrijskog vlasniš­tva (patenti, robni i uslužni žigovi, industrijsko obličje) u Republici Hrvatskoj te o trendovima razvoja doktrine i prakse intelektualnog vlas­ništva u svijetu. Izraditi i promovirati uzorni predložak za stimuliranje inovacija u gospodarstvu, te pratiti provedbu. Proaktivni pristup u stimuliranju inovacija (tzv. razvoj korisnika) treba postati opće prihva­ćena praksa, kao i korektan financijski odnos prema autoru inovacije. PRIJEDLOZI ZA DRUGE PROJEKTNE ZADATKE STRATEGIJE RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Tijekom razrade strateških preporuka i nacrta aktivnosti za područje informacijske i komunikacijske tehnologije ustanovljeno je da bi neke od njih trebale biti detaljnije razrađene u drugim projektnim zadacima. Predlaže se da se na razini cijelog projekta rasprave takve preporuke i uključe u pripadne projektne zadatke. Državna uprava Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije počiva na sređenoj legislativi i regulativi svake države. Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. U tu svrhu treba: – potaknuti projekt izrade modernog legislativnog informacijskog sustava; – hitno zakonski urediti elektroničko poslovanje, elektroničku upravu i rad na daljinu; – u što kraćem roku provesti informatizaciju pravosuđa radi potpore pravnoj državi, urediti zemljišne knjige uporabom geografskih informacijskih sustava radi pravovremenog rješavanja poslova za građane i smanjenja prepreka za dolazak stranog kapitala, te dovršiti projekt informatizacije državne riznice radi osiguranja transparentnosti i racionalnosti financijskih poslova države; – uskladiti postojeće zakonske akte povezane sa zaštitom intelektualnog vlasništva te utjecati na osposobljavanje i efikasni rad sudstva u području ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva, – uskladiti djelovanje na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi te raditi na zajedničkim projektima, primjerice stvaranja Web mjesta s katalogom informacija i usluga za sve razine uprave. Pokrenuti postupni i trajni program restrukturiranja svih Vladinih dijelova i institucija radi unapređenja učinkovitosti primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Gospodarstvo, Makroekonomika Ustanoviti prioritete razvoja u koje su uključene tehnologije 21. stoljeća, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete razvoja utvrditi na temelju sljedećih kriterija: perspektivnost tehnologije, veličina tržišta, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. Formirati makrookolinu koja će podržati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao najprodorniju generičku tehnologiju da­našnjice i druge prioritetne grane te koja neće sprječavati uspjehe sposobnih u drugim granama. U što kraćem roku poduzeti snažne mjere za poticanje podu­zetništva i omogućavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja, a takve će mjere biti poticaj i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije. U tu svrhu treba: – omogućiti brzo, jeftino i jednostavno osnivanje novih tvrtki te potporu u početnoj fazi njihova razvoja, jer će se time posebno dinamizirati stvaranje malih i srednjih propulzivnih tvrtki i tako omogućiti i brže otvaranje radnih mjesta; – potaknuti izradu registra inkubatora malog poduzetništva i njihovih poslovnih pristupa; – poticati domaća ulaganja u perspektivne tvrtke i olakšati stvaranje novih gospodarskih subjekata. U tu svrhu treba poreznim olakšicama omogućiti i stimulirati ulaganja domaćih manjih pravnih i fizičkih osoba, a ne samo stranih i to većih od 10 milijuna kuna kao što određuje postojeći zakon; – poreznim i carinskim olakšicama poticati strana ulaganja u perspektivne tvrtke; – smanjiti davanja na plaće i autorske honorare i, pritom, najaviti dinamiku smanjivanja i striktno je se pridržavati kako bi se privukao strani kapital; – smanjiti porez na dobit i ukinuti porez na reinvestiranu dobit, u što treba uključiti i ulaganja u softver; – poboljšati poduzetničko okruženje uz kvalitetniju državnu uslugu na funkcijama carine, financijske policije, inspektorata i policije te omogućiti utjecaj na kvalitetu usluge države i njezino ocjenjivanje; – osnovati savjetodavnu agenciju eksperata i konzultanata iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije koja bi novim poduzetnicima davala besplatne savjete, a već informatiziranim gospodarskim i ostalim subjektima ukazivala na mogućnosti boljeg iskorištenja instaliranih kapaciteta informacijske i komunikacijske tehnologije; – potaknuti razvoj tržišta kapitala i posebno burzovne aktivnosti, napraviti registar globalno dostupnih izvora kapitala i njihovih područja investiranja te svima dozvoliti trgovanje dionicama. Također treba napraviti plan uvođenja novih načina financiranja poduzetništva, obučiti i uputiti poduzetnike u mogućnosti dobivanja kapitala; – razraditi funkcije razvojnih agencija i te zadaće povjeriti postojećim institucijama. Kultura Istovremeno s razvojem informacijske i komunikacijske infrastrukture potrebno je stvarati i visoko kvalitetne digitalizirane kulturne i nacionalne sadržaje na temelju materijala iz knjižnica, muzeja, galerija i arhiva. Ti sadržaji trebaju biti u obliku digitalnih knjižnica koji velikom broju zainteresiranih omogućuje istovremeni i udaljeni pristup kulturnom blagu. U tu svrhu treba: – pokrenuti projekte digitalizacije najznačajnijeg kulturnog i nacionalnog blaga, a na temelju digitaliziranog materijala započeti sa stvaranjem digitalnih knjižnica. Samu digitalizaciju treba povjeriti profesionalnim tvrtkama; – potaknuti aktivnosti izbora materijala, izbora i primjene normi, zaštite autorskih prava, ispitivanja mogućnosti za stvaranje prihoda za projekt digitalizacije kulturnog i nacionalnog blaga. Međunarodne integracije Organizirati poslovnu diplomaciju čiji će se rad mjeriti prodajom novih proizvoda. Pakt o stabilnosti iskoristiti za razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture. Stanogradnja Gubitak mladih stručnjaka s iskustvom u visokim tehnologijama usporava i ugrožava razvoj tvrtki i otvaranje novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Analize pokazuju da su razlozi odlaska u inozemstvo isključivo materijalni, preciznije stan i nemo­guć­nost da ga se zaradi u prihvatljivom vremenu. U tu svrhu treba: – oživjeti i proširiti Vladin program socijalno poticane stanogradnje na model stanogradnje koji će uz banke, građevinska poduzeća, državu, gradove i općine te stručnjake iz deficitarnih zanimanja i mlade, uključiti poduzeća zainteresirana za rješavanje stambenih pitanja ključnih stručnjaka; – razmotriti smanjivanje ili ukidanje zaštitne kamate za stambene kredite s deviznom klauzulom; – omogućiti sudjelovanje poduzeća pri otplati kamata na kredit svojih djelatnika, uz povoljnije porezne obveze i doprinose, ovisne o broju novootvorenih radnih mjesta. Zdravstvo Informacijska i komunikacijska infrastruktura pruža snažnu pot­poru prelasku zdravstva u sustav koji prvenstveno promovira zdravlje i sprječavanje bolesti. Pri tome se svim sudionicima zdravstvenih procesa omogućuje pristup mnoštvu relevantnih informacija te se postupno uvode elementi pružanja zdravstvenih usluga na daljinu. Stoga je izuzetno važno pokrenuti inovacije u ovom području koje je od životnog interesa za sve građane. U tu svrhu treba: – pristupiti razvoju integralne zdravstvene informacijske infrastrukture s ciljem poboljšanja zdravlja i brige o zdravlju za sve građane Republike Hrvatske; – potaknuti razvoj Web mjesta za građane i zdravstvene profesionalce. U tu se svrhu predlaže pokretanje izrade pokusne verzije takvog Web mjesta s ciljem demonstracije njegovih mogućnosti. Očekuje se da će ova i druge inovacije dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge te pritiska pacijenata i liječnika za nove usluge. Zaštita okoliša Sustavno ulagati u razvoj digitaliziranih podloga za primjenu GIS (Geographic Information System), LIS (Land Information System) i drugih višenamjenskih sadržaja. Poticati integraciju tih prostorno kodiranih podataka i njihovu dostupnost svim sektorima društvenog razvoja u skladu s aktivnostima iz programa istraži­vanja i tehnološkog razvoja Europske unije. Suvremeno upravljanje prostorom i aktivnostima koje su vezane uz prostor zahtijeva višemedijsku infrastrukturu koja uključuje primjenu digitalne simulacije i omogućuje stvaranje novih sadržaja. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNO­LO­GIJA I INFORMACIJSKO DRUŠTVO Informacijska i komunikacijska tehnologija je najprodornija generička tehnologija današnjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva te u svim područjima znanosti i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji, marke­tingu. Svojim je mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, preno­šenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve grane gospodarstva i sve javne djelatnosti da se već i današnje društvo u razvijenom svijetu može nazvati informacijskim društvom. Informacijska i komunikacijska tehnologija čini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori novog gospodarstva te se umjesto naziva informacijsko društvo sve više upotrebljava i naziv društvo znanja. Uspješno djelovanje u informacijskom društvu, odnosno u društvu znanja zahtijeva od svakog pojedinca stalno obnavljanje i proširivanje znanja. U svom razvitku Hrvatska mora užurbano slijediti i sustići razvijeni svijet. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije na razini razvijenih zemalja osnovni je preduvjet za priključak tom svijetu. Njezina primjena omogućit će opći napredak društva i povećanje kvalitete življenja. Ona može poslužiti za rješavanje nekih od kritičnih točaka u društvu time što: može pridonijeti povećanju produktivnosti u gospodarstvu, osigurava pristup globalnom tržištu, može smanjiti troškove državne uprave, može povećati kvalitetu usluga i učinkovitost rada javnih službi. Informacijska i komunikacijska tehnologija svojom infrastrukturnom ulogom može značajno poduprijeti najveće hrvatske potencijale. Pregled stanja i predvidivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Nakon Drugoga svjetskog rata zbili su se značajni događaji koji su odredili pojavu i razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije. Prvo, objelodanjena su istraživanja i konstrukcije računalnih naprava koje su za vrijeme rata čuvane kao vojna tajna. Početkom pedesetih godina na tržištu su se pojavila prva računala. To su bile naprave sastavljene pretežno od elektronskih cijevi, a zauzimale su prostor cijelih soba i trošile na stotine kilovatsati električne energije dnevno. Drugo, krajem četrdesetih godina izumljen je tranzistor, dimenzijama mala komponenta izvedena doziranim onečišćenjem polu­vo­diča. Daljnjim razvojem poluvodičke tehnologije nastala je nova tehnološka grana koja se danas zove mikroelektronika. Proizvodnja mikroelektroničkih sklopova i na njima zasnovana proizvodnja računalnih naprava, danas je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u najrazvijenijim državama svijeta. Treće, istovremeno s razvojem mikrolektronike i računalne tehnologije razvijalo se i područje telekomunikacija. Od jednostavnih telefonskih centrala, povezanih žičnim kabelima, i relativno izoliranih radiodifuznih sustava od prije tridesetak godina, razvio se današnji svjetski sustav za prijenos glasa, slike i pisanih informacija. Tim se sustavom do nedavno međusobno izolirana računala mogu međusobno povezati u računalne mreže preko kojih velikom brzinom razmjenjuju podatke. Za spregu mikroelektronike, računalne tehnologije i komunikacija upotrebljavaju se u zadnjih nekoliko godina dva skupna naziva. Jedan od naziva je informacijska tehnologija, koja se obilježava kraticom IT (od Information Technology). U europskom okružju u nazivu se posebno ističe njezina komunikacijska komponenta te se upotrebljava naziv informacijska i komunikacijska tehnologija, koja se obilježava kraticom ICT (od Information and Communications Technology). Svoje je atribute ta tehnologija dobila zbog toga što omogućuje prihvat, pohranjivanje, prijenos i jednostavnu uporabu svih vrsta informacija. S obzirom na povezanost Hrvatske s Europom prikladnije se prikloniti europskoj varijanti naziva. Informacijska i komunikacijska tehnologija je svojim moguć­no­stima ekonomičnog umrežavanja praktički svih subjekata i objekata na svjetskoj razini uvjetovala početak transformacije društva. Na temelju dosadašnjih iskustava stečenih uporabom Interneta – globalne mreže računala – može se ustvrditi da će daljnji razvitak umrežavanja u bliskoj budućnosti promijeniti način življenja čovječanstva. Predvidiva buduĆnost informacijske i komunikacijske tehnologije Mogućnosti koje otvara informacijska i komunikacijska tehnologija praktički su neograničene. Ona je stvorila mrežnu infrastrukturu koja omogućuje prijenos teksta, glasa i slike u globalnim razmjerima i ponudila rješenja za automatizirano udaljeno bankarstvo, trgovinu, zdravstvo, školstvo i zabavu. Mnoga rješenja iz tog područja primjene dosegla su već danas razinu komercijalno vrlo uspješnih proizvoda i usluga. Međutim, mnoge od mogućih primjena tek se naziru. Iako već i danas postoje mnoge računalom automatizirane naprave, postrojenja i proizvodni postupci, u nadolazećem razdoblju treba očekivati vrlo velike promjene. Informacijska i komunikacijska tehnologija dosegla je takvu razinu razvijenosti da je njezina difuzija ograničena praktički samo ljudskim faktorom. Na mnogo se načina pokušava sustavno raščlaniti razdoblje burnog razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije i procijeniti njezin budući razvitak. Kada se razmatra strateške odrednice razvitka prikladno je pedesetogodišnju prošlost i predvidivu pedesetogodišnju budućnost podijeliti na pet velikih razdoblja. Prvo razdoblje velikih računala obilježeno je postojanjem računskih centara u kojima su eksperti iza zatvorenih vrata dijelili korisnicima oskudna računalna sredstva. U drugom razdoblju prevladava uporaba osobnih računala. Polovinom osamdesetih godina je broj ljudi koji su upotrebljavali osobno računalo premašio broj onih koji su svoj posao obavljali u računskom centru. Treće razdoblje raspodijeljenog računarstva u kojem se nalazimo danas donijelo je mnoge novosti u uporabi računala te je promijenilo načine informiranja, učenja, rada, trgovanja i zabave. Zanimljivo je da se u umreženom računalnom okruženju susreću elementi razdoblja osobnih računala i računskih centara koji se manifestiraju koncepcijom klijenta i poslužitelja. Pritom računske centre nado­mje­š­taju mrežni poslužitelji. Prepoznatljivo obilježje sadašnjeg razdoblja je Internet, koji je postao infrastruktura za raznovrsne primjene. Raz­log eksplozivnog širenja Interneta prvenstveno treba potražiti u tome što je napretkom informacijske i komunikacijske tehnologije omo­gu­ćeno velikom broju ljudi da kroz relativno jednostavna sučelja aktivno sudjeluju u kreiranju vlastitih rješenja problema s kojima se susreću. Četvrto razdoblje sveprisutnog računarstva, odnosno sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije u svojem je začetku. Ono je obilježeno sve većim brojem primjena koje se mogu svrstati u kategoriju ugrađenih računala. Ugrađena su računala prisutna u praktički svim napravama i sustavima i ne zapažamo ih. Pretpostavlja se da bi u sljedećih 5-15 godina takve primjene mogle premašiti uporabe osobnih računala. Brzina pojavljivanja novih tehnoloških rješenja ovisit će praktički samo o stupnju njihova prihvaćanja od strane korisnika. Pokazuje se da informacijska i komunikacijska tehnologija po svom načinu korištenja unosi dosta nemira i uzrujanosti u živote ljudi. Zbog toga će sveprisutna informacijska i komunikacijska tehnologija postići svoju punu svrhu tek kada omogući da čovjek njome potpuno ovlada. Može se očekivati da će čovječanstvo težiti prema uspostavljanju spokojnog razdoblja u kojem ćemo se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom služiti na način kao što danas koristimo električnu energiju. Razdoblje sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije Kada se promatra strateške horizonte koji obuhvaćaju više od pet godina nikako se ne bi smjelo zadržati na smjernicama i preporukama koje će obuhvatiti samo tehnološke mogućnosti današnjeg razdoblja raspodijeljenog računarstva. Razdoblje sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije upravo je započelo i u njegov razvitak ne treba sumnjati. Dvije su osnovne pretpostavke za taj razvitak već ispunjene. Prvo, elektronička i računalna industrija je osposobljena za proizvodnju sve moćnijih računalnih komponenti koje troše sve manje energije a istovremeno im se smanjuje i cijena. Drugo, žično i bežično povezivanje naprava također postaje sve djelotvornije i jeftinije, tako da postoji i tehnološka i ekonomska mogućnost povezivanja fizičkog svijeta (preko prikladnih senzora i aktuatora) s već stvorenim umjetnim svijetom informacijskih sustava. Mnogi proizvodi koji su već i desetak godina na tržištu sadrže ugrađena mala računala koja se uobičajeno nazivaju mikrouprav­lja­čima. U predstojećem razdoblju će umrežavanje tih naprava unijeti dramatične promjene u načine njihove uporabe. Difuzija informacijske i komunikacijske tehnologije Proizvodnja računalne opreme, programske opreme (softvera) i telekomunikacijske opreme posebna je gospodarska grana s ukupnim godišnjim prihodom koji u svijetu dosiže tisuću milijardi američkih dolara. Međutim, učinak njezine difuzije u ostale grane gospodarstva mnogostruko je veći. Već se danas može ustvrditi da će utjecaj te tehnologije na čovječanstvo biti mnogo značajniji od utjecaja prodornih generičkih tehnologija prošlosti kao što su parni strojevi i strojevi s unutrašnjim izgaranjem te električna energija. PreobraŽaj druŠtva Informacijska i komunikacijska tehnologija mijenja svijet u kojem živimo. Ona će preoblikovati gospodarstvo te utjecati na rad i življenje svakog pojedinca. Njezin utjecaj nije do kraja predvidiv, ali se sa sigurnošću može predskazati da se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom otvara put prema društvu znanja. Zbog rastuće važnosti informacijske i komunikacijske tehnologije, u Hrvatskoj treba uspostaviti sustavni i trajni način razmatranja strateških odrednica za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Stvaranje informacijskog društva i put do društva zna­nja Uporabna obiljeŽja informacijske i komunikacijske tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija je svojom moguć­nošću automatiziranog prikupljanja, pohranjivanja, prenošenje i obrade podataka i informacija otvorila rasprave o budućim društvenim kretanjima. U tim se raspravama ustanovilo da je ova tehnologija već i do sada tako utjecala na sve grane gospodarstva i sve društvene djelatnosti razvijenih zemalja da se već i danas opravdano može govoriti o informacijskom društvu. S obzirom na njezin očekivani razvitak i budući da se u raspravama vrlo često informacija poistovjećuje sa znanjem, informacijsko se društvo sve češće naziva i društvom znanja. Kako bi se izbjegle sve moguće posljedice nesuglasica u nazivlju, potrebno je opisati osnovne pojmove: podatke, informacije i znanje. Treba naglasiti da se u znanstvenim zasadama teorije informacija kao i u spoznajnoj teoriji podaci, informacije i znanje razmatraju i definiraju mnogo rigoroznije. Međutim, za praktične svrhe mogu poslužiti i njihovi jednostavniji opisi. Podaci se sastoje od skupa kvantitativnih parametara koji opisuju neku činjenicu ili zbivanje. Oni sami za sebe nemaju nikakvo značenje niti određuju svoju relativnu važnost, pa gomilanje podataka samo po sebi ne pridonosi razumijevanju fenomena na koji se oni odnose. Podaci su, međutim, podloga za kreiranje informacija. Informacija nastaje tako da se podacima pripisuju neka značenja. Pri oblikovanju informacija na temelju prikupljenih podataka primjenjuju se različiti postupci koji se mogu računalno potpomoći, ali se suštinske komponente oblikovanja kao što su smještanje podataka u pripadni kontekst, njihova kategorizacija i sažimanje ne mogu provesti bez sudjelovanja čovjeka. Oblikovana informacija može se pohraniti u informacijski sustav i prenositi u obliku poruka. Interpretacija poruka na strani primatelja imat će utjecaja na njegove procjene i odluke te na njegovo ponašanje. Informacije koje primatelj prima povećavaju njegovu razinu znanja o fenomenu koji opisuje dobivena informacija. Znanje se ovdje razmatra s praktičnog stanovišta bez pretenzija na epistemološku cjelovitost. Znanje se u praktičnom smislu može smatrati mješavinom iskustva, izgrađenog sustava vrijednosti, kontekstnih informacija i ekspertnog uvida. Ta mješavina čini okruženje za vrednovanje novih informacija i stvaranje novih saznanja. Znanje, očigledno, postoji u ljudskome umu i širi se među ljudima na različite načine. Na sličan način kao što informacija nastaje iz podataka, tako se i nova saznanja izvode iz informacija. Čovjek u tom procesu obavlja glavninu aktivnosti te je već i za pretvorbu podataka u informaciju potrebno znanje. Uz informacije koje se oblikuju na temelju podataka pojedinac iz svog fundusa znanja neposredno kreira neke informacije koje se kao poruke prenose drugim pojedincima. Svaki pojedinac na temelju interpretacije informacija izgrađuje svoj vlastiti sustav znanja, a razmje­nom informacija između pojedinaca stvara se određeni zajednički korpus znanja. U pojedinim se radnim sredinama taj korpus znanja pohranjuje u obliku sistematiziranih dokumenata, ali je prepoznatljiv i u organizacijskim procedurama, procesima, praktičnim rutinskim djelovanjima i nekim de facto normama. Upotrebno se znanje najčešće vrednuje sposobnošću korisnog djelovanja u specifičnom okruženju. Znanje omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti te donošenje kvalitetnih poslovnih odluka. DruŠtvo znanja Iz navedenih razloga postoji puno opravdanje da se umjesto informacijskog društva počinje sve više upotrebljavati naziv društvo znanja. Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje dje­lo­tvornu razmjenu informacija, rukovanje informacijama i automatiziranje nekih aktivnosti zasnovanih na znanju, ali ni u kojem slučaju ne može nadomjestiti ulogu ljudi u oblikovanju i uporabi znanja. Shodno tome treba naglasiti da u svim aktivnostima usmjerenim na poticanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije treba polaziti od činjenice da je uz nabavku opreme i stvaranje infrastrukture neophodno poticati podizanje razine znanja potrebnog za njezinu inteligentnu i djelotvornu primjenu. Svijest o potrebi stvaranja i obnavljanja znanja koje je toliko po­trebno za djelovanje svakog pojedinca i društva mora se trajno i uporno njegovati. Znanje se razvija postupno i svaki ga pojedinac izgra­đuje školovanjem, čitanjem knjiga, te neformalnim učenjem. S obzirom na to da se svijet nalazi u razdoblju velikih promjena potrebno je pažljivo razmotriti korpus znanja potreban za obavljanje pojedinih ljudskih aktivnosti i uspostaviti cjeloživotni obrazovni proces. Informacijska i komunikacijska tehnologija u strategiji razvitka Hrvatske Stanje informacijske i komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj Hrvatsko gospodarstvo na području informacijske i komunikacijske tehnologije u potpunosti je privatizirano i posluje uspješno, a nekoliko većih te više srednjih i manjih tvrtki njeguje inovativnost, što je bitna pretpostavka za nove proizvode i usluge. Tom gospodarstvu nisu potrebni posebni uvjeti niti sredstva, već snažne opće mjere za poticanje poduzetništva te omogućavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja u što kraćem roku. Isto tako, hrvatsko telekomunikacijsko tržište sposobno je za liberalizaciju i dinamičan razvoj bez opterećenja državnog proračuna. To dokazuju tehnološka razina telekomunikacijske mreže i razina stručnog znanja u trenutku privatizacije, bitno viša nego u drugim tranzicijskim zemljama, dinamičan razvoj pokretne mreže u konkurenciji dva operatora, s više od 700 novozaposlenih te brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici. Dostupnost Interneta nije zadovoljavajuća, a razlozi su prvenstveno u cijeni računalne i telekomunikacijske opreme i usluga, još uvijek neriješenom sustavnom povezivanju osnovnih i srednjih škola te nedostatku nacionalnih sadržaja koji bi potaknuli uporabu Interneta. U mnogim državnim institucijama i javnim službama izvedeni su informacijski sustavi s bazama podataka čije bi povezivanje, umre­ža­vanje i odgovarajućom legislativom poduprta uporaba značajno unaprijedilo poslove uprave i rad javnih službi te omogućilo postupnu izgradnju elektroničke uprave. Djelotvorna primjena informacijske i ko­munikacijske tehnologije, a posebice elektroničko poslovanje, po­čiva na sređenoj legislativi i regulativi, što u Republici Hrvatskoj nije ostvareno. Naši stručnjaci na području informacijske i komunikacijske tehnologije visoko su cijenjeni u Europi i svijetu, jer nekoliko sveu­čilišnih jedinica na području elektrotehnike i računarstva stvara vrhunske stručnjake i za najsloženije poslove istraživanja, razvoja i proizvodnje. Međutim godišnja produkcija stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju nije dovoljna niti za tekuće potrebe, a kamoli za znatnije proširenje poslova. Sličan je problem i s menadžerima, jer nemamo niti obrazujemo dovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih menadžera za rad u visokim tehnologijama. Pokazatelji stanja informacijske i komunikacijske tehnologije i telekomunikacijskog trŽiŠta u Republici Hrvatskoj Odabir pokazatelja proveden je prema metodologiji Telecommunication Market Data (EU Report on the Implementation of the Telecommunications Regulatory Package) i European Information Technology Opservatory (EITO). Podaci su preuzeti iz Information Technology Market – Special Project koji je prema narudžbi Ministarstava znanosti i tehnologije Republike Hrvatske izradila tvrtka IDC u travnju 2001. g. ICT tržište u Hrvatskoj u 2000. g. Ukupna potrošnja 1 383 600 000 USD Računalna oprema (sklopovska i programska) i usluge 323 000 000 USD Telekomunikacije 1 060 000 000 USD Potrošnja po stanovniku (4,38 milijuna stanovnika) 315 USD Udjel u bruto nacionalnom dohotku 6,6 % Zaposlenost u ICT sektoru u Hrvatskoj u 2000. g. Ukupan broj zaposlenih 29 580 Broj ICT tvrtki (1999.) Ukupno 1 860 Do 10 zaposlenih 1 697 11 do 100 zaposlenih 155 Više od 100 zaposlenih 8 Pokazatelji razvijenosti tržišta u Hrvatskoj u 2000. g. Nepokretna mreža Ukupan broj nepokretnih priključaka 1 718 700 Nepokretnih priključaka/100 stanovnika 39,23 Pokretna mreža Ukupan broj pokretnih korisnika 950 000 Pokretnih korisnika/100 stanovnika 21,7 Internetska infrastruktura Broj davatelja internetske usluge (ISP) 8 Broj računala spojenih na Internet (host) u domeni hr 4 600 Broj računala spojenih na Internet (host) u generičkim domenama 980 Broj računala spojenih na Internet (host)/1000 stanovnika 1,27 Korisnici Interneta Pristup od kuće 268 750 Pristup samo od kuće 142 437 Pristup s posla 88 900 Pristup iz škole/fakulteta 68 043 Ukupno 299 380 Korisnika Interneta/100 stanovnika 6,83 Osobna računala Kućanstva 210 000 Državna uprava i lokalna samouprava 17 990 Školstvo 15 700 Zdravstvo 4 372 Bankarstvo i financijske institucije 17 620 Gospodarstvo 233 305 Ukupno 498 987 Računala/100 stanovnika 11,39 Računala/100 kućanstava 14,86 Karakteristično je za Hrvatsku da je omjer broja korisnika Interneta od kuće i broja korisnika na poslu ili u obrazovnim institucijama znatno veći nego u bilo kojoj od ostalih tranzicijskih zemalja obuh­va­ćenih spomenutom studijom (Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Slovačka, Slovenija), po čemu je Hrvatska bliska Austriji. U području elektroničkog poslovanja Hrvatska je tek na početku. Prodornost informacijske i komunikacijske tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija nedvojbeno u svjet­skim razmjerima predstavlja najprodorniju generičku tehnologiju da­naš­­njice. Hrvatska tu činjenicu nikako ne smije zanemariti. Mo­guć­nosti postizanja boljitka za sve hrvatske građane, na koje se želi ukazati projektom »Hrvatska u 21. stoljeću«, mogu se značajno unaprijediti informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Europska unija je u zadnjih desetak godina prepoznala važnost informacijske i komunikacijske tehnologije i njezinih izvedenica u stvaranju informacijskog društva te u svojim dokumentima upotrebljava sintagmu tehnologije informacijskog društva (Information Society Technologies – IST). Specifične uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije proizlaze iz potreba ostvarenja strateških odrednica razvitka pojedinih segmenata hrvatskog društva koji se detaljnije obrađuju u ostalim projektnim zadacima. Upravo takav pristup u kojem se potrebe i poželjni načini uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije utvrđuju u pojedinim domenama njezine primjene osigurava djelotvornost te primjene. Unatoč tome, i u razradi ovog projektnog zadatka koji se bavi ulogom informacijske i komunikacijske tehnologije u cjelokupnom razvitku Hrvatske okvirno se opisuju neke moguće primjene koje u pojedinim domenama možda još nisu do kraja prepoznate. U razradi se osim toga ističu neka svojstva koja su zajednička mnogim primjenama čime informacijska i komunikacijska tehnologija postaje infrastruktura svih djelatnosti. U tekstu koji slijedi uvodno se ističe neke od najvažnijih utjecaja informacijske i komunikacijske tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija kao neophodnost za ostvarenje prikljuČka u razvijeni svijet Informacijskom i komunikacijskom tehnologijom se hrvatski sadržaji mogu najdjelotvornije prikazati svijetu. Novi mediji mogu poslužiti za distribuciju i marketing hrvatske kulture te obrazovnih sadržaja koji šire znanja o Hrvatskoj i omogućuju bolje razumijevanje hrvatskih kulturnih vrednota. Informacijska i komunikacijska tehnologija prihvaćena je kao osnovni način komuniciranja u razvijenom svijetu. Osim toga, Europska unija kao osnovni preduvjet za sudjelovanje u europskim integracijama podrazumijeva prikladnu informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu. Informacijska i komunikacijska tehnologija u sluŽbi opĆeg napretka druŠtva Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje razvoj po­tencijala pojedinaca, njihovo obrazovanje i povećanja kvalitete življenja. Ta tehnologija omogućuje stvaranje i diseminaciju kulturnih i nacionalnih sadržaja u digitalnom obliku i time zadovoljenje potreba građana, učenika i studenata, kulturnih radnika i znanstvenika. Informacijska i komunikacijska tehnologija, također, omogućuje građanima pristup zdravstvenim informacijama, a zdravstvenim radnicima pristup informacijama o pacijentima i njihovu liječenju te posebno nuđenje zdravstvenih usluga udaljenim i slabo razvijenim krajevima. Općenito, informacijska i komunikacijska tehnologija nalazi primjene u svakoj pojedinačnoj grani gospodarstva te u svim područjima znanosti, i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Posebice, primjena računala ne samo da je prodrla i prodirat će sve više u sve grane gospodarstva, već također unapređuje sve glavne funkcije poduzetništva: istraživanje, razvoj, projektiranje, proizvodnju, administraciju, marketing. Informacijska i komunikacijska tehnologija kao poluga za rjeŠavanje nekih od kritiČnih toČaka u druŠtvu Informacijska i komunikacijska tehnologija na različite načine može unaprijediti učinkovitost, kvalitetu i brzinu rada, konkurentnost tvrtki i pristup globalnom tržištu te omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Njome se omogućuje smanjenje troškova te povećanje transparentnosti poslovanja državne uprave. Uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije može se postići odvijanje proizvodnih procesa uz smanjeni utrošak energije i sirovina te postići bolja kvaliteta proizvoda. Ona također omogućuje postizanje boljih uvjeta rada time što se čovjeka može udaljiti od opasnih radnih mjesta i olakšati mu zamorne poslove. Upotrebom te tehnologije može se smanjiti zagađenje okoliša. Sva ova djelovanja pomoći će da se građanima Hrvatske omogući kvalitetnije življenje. Informacijska i komunikacijska tehnologija kao potpora najveĆim hrvatskim potencijalima Informacijska i komunikacijska tehnologija može značajno poduprijeti najveće hrvatske potencijale, primjerice turizam. Svojom infrastrukturnom ulogom ona može poslužiti objedinjavanju i harmonizaciji aktivnosti koje će te potencijale na najbolji mogući način staviti u funkciju. Informacijska i komunikacijska tehnologija može postati jedan od značajnih hrvatskih potencijala ako se na primjeren način budu aktivirali naši ljudski resursi. Preporuka 1. Pri razmatranju strateške uloge informacijske i komunikacijske tehnologije u vremenskom razdoblju koje prelazi nekoliko godina moraju se uzeti u obzir tehnološke promjene koje predstoje. Uz ubrzano preuzimanje današnjih te­hno­loških rje­še­nja, Republika Hrvatska se mora priključiti kru­gu zemalja koje aktivno sudjeluju u razvitku sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu čine mreže i sustavi potrebni za stvaranje i pružanje usluga korisnicima. Informacijska i komunikacijska infrastruktura pretpostavka je društva i ekonomije znanja u 21. stoljeću koja će pridonijeti povećanju kvalitete življenja te učinkovitijem i konkurentnijem poslovanju na nacionalnom i globalnom tržištu. Republika Hrvatska treba razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture zasnivati na općim tehnološkim i tržišnim načelima, gradeći jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu za svoje građane i gospodarstvo. S motrišta tehnologije riječ je o višeuslužnoj mreži sa skupom usluga sukladnim potrebama građana i gospodarstva, uključujući širokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opći pokretni telekomunikacijski sustav. S motrišta tržišta to je otvoreno, međunarodno konkurentno, za ulaganja i zapošljavanje poticajno telekomunikacijsko tržište za koje će se dio proizvoda is­traživati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Za građane riječ je o pristupu i sudjelovanju u informacijskom društvu, s brigom za mlade, građane s posebnim potrebama, starije građane i građane slabijeg imovinskog stanja. Informacija i sadržaj Informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu čine mreže, sustavi i usluge na raspolaganju korisnicima. Informacijska infrastruktura obuhvaća sustave, programsku opremu i aplikacije kojima se sadržaj prisutan na mreži oblikuje, obrađuje, pohranjuje, dohvaća, pretražuje i raspodjeljuje. Sadržaj predočuje informacije s izravnom vrijednošću za korisnika. Informacijske poslove obavljaju organizacije s različitim komercijalnim ulogama kao što su vlasnik, omogućavatelj i veletrgovac sadržaja, vlasnik poslužiteljske infrastrukture, davatelj komunikacijske usluge i povezivanja na Internet te informacijski pristup. Vlasnik sadržaja raspolaže informacijom u izvornom obliku. Sadržaj se korisnicima može ponuditi besplatno ili uz naplatu, a poslovni model naplate može uključivati oglašavanje ili razmjenu informacija. Vlasništvo sadržaja podrazumijeva autorska i komercijalna prava. Većina tvrtki prisutnih na Internetu bit će u ulozi vlasnika sadržaja. Omogućavatelj sadržaja pretvara izvornu informaciju u oblik pogodan za daljnje oblikovanje, objavljivanje, obradu, pohranu, dohvat i pretraživanje. Primjerice, on oblikuje Web stranice, stvara Web sučelja za pristup bazama podataka te omogućuje pristup pos­tojećim podacima ili uslugama. Vlasnik sadržaja, koji je ujedno njegov omogućavatelj, djeluje kao davatelj sadržaja. Tvrtka koja raspolaže tehnološkim i organizacijskim mogućnostima može biti davatelj sadržaja, a ona koja otkupljuje sadržaje od većeg broja vlasnika ili omogućavatelja te nudi velik izbor sadržaja na tržištu, djeluje kao veletrgovac sadržaja. Vlasnik poslužiteljske infrastrukture raspolaže poslužiteljskim raču­nalnim sustavima s memorijskim i obradnim kapacitetima potrebnim za pružanje sadržaja. Posebni poslužitelji namijenjeni su za obavljanje sigurnih transakcija i potporu elektroničkom trgovanju. Davatelj komunikacijske usluge omogućuje komunikaciju iz­me­đu korisnika i mreže, između korisnika i između korporacijskih mreža. Davatelj povezivanja na Internet osigurava pristup Internetu i njegovim uslugama. Svaki davatelj usluga Interneta ISP (Internet Service Provider) ujedno je i davatelj povezivanja na Internet. ISP većinom obavlja i zadaće davatelja komunikacijske usluge, omo­gu­ća­vatelja sadržaja, informacijskog pristupa i vlasnika poslužiteljske infrastrukture. Neki se ISP usmjeravaju samo na poslovne korisnike s većim zahtjevima na pouzdanost, brzinu i posebice sigurnost. Virtualni ISP usmjeren je na marketing i posluživanje odabranih skupina potrošača, a svu Internet infrastrukturu zakupljuje od drugih ISP-ova. Informacijski pristup osigurava jednostavan dostup sadržajima, nudeći pritom posebni sadržaj koji opisuje druge sadržaje (meta-sadržaje), a može se izvoditi kao portal s kolekcijom veza prema sadržajima ili kao elektronički trgovački centar s vezama prema virtualnim trgovinama. Uloge omogućavatelja sadržaja i informacijskog pristupa objedinjene su u pretraživačkoj organizaciji koja često služi i kao davatelj komunikacijske usluge. Za oblikovanje, obradu, pohranu, dohvat i pretraživanje sadržaja važni su jezici za označavanje, posebice XML (Extensible Markup Language) te sustavi za prostorno kodiranje informacija kao što su GIS (Geographic Information System) i LIS (Land Information System) koji omogućuju oblikovanje i prikaz informacija u dvodimenzijskom i trodimenzijskom obliku. Elektroničko poslovanje zahtijeva nove sadržaje, usluge i aplikacije, s posebnim rješenjima informacijskih pristupa i poslužiteljskih sustava. Razvijaju se različiti oblici poslovanja između tvrtki, tvrtki i potrošača, vlade i tvrtki odnosno potrošača. Male i srednje tvrtke će elektroničko poslovanje, uključujući elektroničko plaćanje, sve više povjeravati davateljima internetskih usluga, dok će ga veće i velike tvrtke češće integrirati u postojeće poslovanje. Da bi se postigla puna učinkovitost elektroničkog poslovanja, ono treba biti podržano infrastrukturnim uslugama koje uključuju: usluge registracije i ovjeravanja (uključujući raznovrsne registre, poslovanje ključevima i e-bilježništvo), javnu uslugu razmjene elektro­ničke pošte s mogućnošću ugovaranja kvalitetne usluge ovisno o željenoj razini sigurnosti, tajnosti i pouzdanosti, te uslugu razmjene dokumenata s mogućnošću digitalnog kodiranja, potpisivanja i supotpisivanja. Kako se sve ove usluge pružaju u javnoj mreži, potrebno je u toj mreži izgraditi i odgovarajuću sigurnosnu infrastrukturu, uključujući infrastrukturu javnih ključeva, PKI (Public Key Infrastructure), kao osnovu za ostvarenje sigurne i povjerljive razmjene podataka između sudionika u sustavu, te potporu ostvarenju funkcija identifikacije, autentifikacije i autorizacije sudionika. Ostvarivanje ovih funkcija na razini infrastrukture elektroničkog poslovanja trebalo bi osigurati široku dostupnost tih usluga različitim subjektima, od vladinih institucija, preko poduzetništva do građana. Višeuslužna mreža U novoj generaciji mreža koja će obilježiti početak 21. stoljeća, različite vrste informacija, medija i usluga će se, zbog cijene i funkcionalnosti, obuhvatiti jedinstvenom mrežnom platformom. Ona će omogućiti korisniku da tijekom komunikacije rabi više medija istodobno i pružati mu više usluga odabrane kvalitete, tako da će mreža postati višeuslužna. Fiksna mreŽa, pokretna mreŽa i Internet u konceptu viŠeusluŽne mreŽe Sadašnji stupanj razvoja obilježavaju tri mreže koje po rasprostranjenosti, funkcionalnosti i broju korisnika dominiraju u svijetu i kod nas. To su fiksna mreža izvedena kao javna komutirana telefonska mreža, pokretna mreža 2. generacije izvedena kao globalni sustav pokretnih komunikacija (GSM – Global System for Mobile communications) i Internet kao mreža međusobno povezanih mreža s mrežnim protokolom IPv4 (Internet Protocol version 4). Telefonska i GSM mreža namijenjene su za govornu komunikaciju kao temeljnu uslugu, tako da su neučinkovite za podatke. Internet je razvijan za uslugu paketske komunikacije podacima između računala za koju vremenski zahtjevi nisu primarni, tako da ne jamči kvalitetu pri komunikaciji zvukom i slikom. Funkcionalnost, cijena izgradnje i troškovi održavanja usmjeravaju buduća rješenja prema mrežama za više usluga učinkovitih pri prometu svih vrsta informacija i svih medija, stacionarno i u pokretu. Procjenjuje se da će višeuslužne mreže imati paketski zasnovanu arhitekturu i mrežni protokol izveden iz današnjeg protokola IP te raspolagati brzinama prijenosa i kvalitetom usluge potrebnima za sve oblike osobnih i poslovnih komunikacija. Konvergencija telekomunikacija, raČunala i medija Konvergencija telekomunikacija i računala započeta u 70-im godinama proširila se u 90-ima na medije. Tome su najviše pridonijele digitalne i programske tehnologije zbog stalnog povećanja snage i sniženja cijene obrade te fleksibilnosti. Istodobno se razvijaju i primjenjuju teorijski modeli mreža i distribuiranih sustava u kojima se različite operacije s informacijama i medijima obavljaju na zajed­nič­koj osnovici te ruše granice između telekomunikacijskih i računalnih sustava i mreža, i medija. Dostignuti stupanj razvoja opisan je u nastav­ku. Telekomunikacije U telekomunikacijama dominiraju digitalna izvedba i programska fleksibilnost svih sustava, s primjenom optičkih vlakana za velike kapacitete prijenosa informacija. U arhitekturi mreže razlikuju se korisnička oprema i terminali, pristupna mreža i jezgrena mreža. Lokalna petlja označava fizički medij koji povezuje korisničku opremu s lokalnim komunikacijskim čvorom u pristupnoj mreži. Najrasprostranjenija je bakrena parica u telefonskoj mreži. Telefonska mreža omogućuje prijenos podataka modemom, a najvažnija primjena je pristup Internetu brzinama do 56 kbit/s. Žične pristupne mreže razvijaju se u dva smjera: digitalizacija postojeće lokalne petlje i uvođenje optičkih vlakana. Uskopojasni digitalni pristup riješen je digitalnom mrežom integriranih usluga (ISDN – Integrated Services Digital Network), s brzinom prijenosa 2 x 64 kbit/s. Širokopojasni pristup postiže se različitim izvedbama digitalne korisničke petlje (DSL – Digital Subscriber Loop) koje dopuštaju brzine do 50 Mbit/s. Žični pristup uključuje i koaksijalni kabel u sustavima kabelske televizije. GSM radio kanal osnova je digitalnog bežičnog pristupa. Omogućen je prijenos podataka niskim brzinama (9,6 kbit/
17. s)te usluga kratkih poruka (SMS – Short Message Service). Pristup Internetu preko pokretnog telefona rješava bežični aplikacijski protokol (WAP – Wireless Application Protocol). Nova rješenja donosi opći pokretni telekomunikacijski sustav (UMTS – Universal Mobile Telecommunications System) te druge izvedbe bežične lokalne petlje. Jezgrenu mrežu tvore međusobno povezani komunikacijski sustavi koji obavljaju prospajanje i usmjeravanje informacijskih tokova. Fizički prijenosni medij je pretežno žični, a manjim dijelom riješen radio sustavima. Jezgreni je dio u hrvatskoj mreži potpuno digitalan, sa značajnim udjelom optičkih prijenosnih sustava velikog kapaciteta i uporabom asinkronog načina prijenosa (ATM – Asynchronous Transfer Mode) za širokopojasne komunikacije. Stalna povezanost ostvaruje se zakupljenim vodovima koji dopuštaju veće brzine prijenosa podataka. Uz javne mreže, postoje i privatne mreže u velikim poslovnim sustavima namijenjene njihovim posebnim potrebama i funkcijama. Računala Računalni su sustavi doživjeli više radikalnih promjena, rezultat kojih je bilo njihovo povezivanje s ciljem stvaranja pogodnog sustava za razmjenu, obradu i pohranjivanje podataka, te podršku komunikaciji ljudi. Mrežama računala postiže se niz pogodnosti kao što su raspodjela resursa, pouzdanost pružanjem alternativnih resursa, ušteda (jer računala slabijih performansi i manje cijene dodatnu obradu mogu tražiti od drugih računala), mogućnost postupnog povećanja performansi te sredstava za ostvarivanje komunikacije udaljenih osoba. Pojava osobnih računala značajan je korak u demokratizaciji ko­rištenja računalne obrade i iznimno važna za primjene kakva je au­to­­matizacija uredskog poslovanja, s ciljem zamjene obrade, raz­mje­ne, kolanja, pohranjivanja i dohvata informacija na papirnom mediju onim u digitalnom – elektroničkom obliku. Ovo je područje primjene rezultiralo razvojem sustava poslovanja protokom poslova koji su infrastrukturna osnovica za postupke preoblikovanja poslovnih procesa, a što je temelj suvremene informatizacije. Sa stanovišta obrade, uobičajeni je model klijent-poslužitelj, kod kojeg računalo-klijent pristupa udaljenom računalu-poslužitelju radi dohvata podataka, ili dobivanja usluge obradom podataka. Daljnji razvoj potaknut je objektno orijentiranom, odnosno komponentno temeljenom paradigmom i rješenjima posredničkih veznih programa koji prikrivaju od klijenata činjenicu da su poslužitelji udaljeni, te omogućuju napredovanje obrade slanjem zahtjeva klijenata poslužiteljima i vraćanjem rezultata u suprotnom smjeru. De iure norma za potporu distribuiranim aplikacijama je CORBA (Common Object Request Broker Architecture). Za aplikacije koje se izvršavaju na heterogenim računalnim sustavima povezanim mrežama različitih građa i svojstava potrebno je osigurati sposobnost zajedničkog rada. Tome služe funkcijski profili – posebno usklađeni protokolni slogovi izvedeni za ciljane klase aplikacija. S razvojem mrežnih aplikacija, posebice elektroničkog trgovanja, sve važnijim postaju sigurnosno-pravni aspekti, što vodi do uspostavljanja ovlaštenih poslužitelja za bilježničke aktivnosti, kao što su provjera autentičnosti i autorizacija. Razvoj raspodijeljenih računalnih sustava teži uopćavanju znanja o korisnicima i poslužiteljima čime nameće primjenu novog apstraktnog modela kojim se ujednačeno predstavljaju korisnici i poslužitelji u računalnom sustavu. U prvom koraku pojam poslužitelja, što predstavlja fizički subjekt koji pruža određenu uslugu, zamjenjuje se apstraktnijim pojmom usluge. Ovim uopćavanjem zaklanjaju se fizička svojstva subjekta koji pruža uslugu i ističe se ono što je bitno, a to je usluga koja se nudi korisniku u raspodijeljenom sustavu. Tako sad umjesto arhitekture vrste klijent-poslužitelj promatramo arhitekturu vrste korisnik-usluga. U takvim sustavima korisnik adresira uslugu, a ne fizički subjekt koji ju pruža. Mediji Mediji su se priključili konvergencijskim procesima primjenom digitalne tehnologije i računalnih postupaka za obradu medija te stvaranje i proizvodnju sadržaja, uključujući najzahtjevnije u kinematografiji, televiziji i računalnim igrama. Time je stvoren novi dinamični proizvodni sektor – industrija zabave. Nove norme i tehnike sažimanja informacija omogućuju učinkovitu i stupnjevano podesivu digitalizaciju pokretne slike i zvuka, otvarajući mogućnosti novih usluga digitalne televizije i digitalnog radija. Pritom se ukida potreba da sustavi i mreže takvu informaciju tretiraju drukčije od ostale. Kako u Hrvatskoj do sada nije izvedena mreža kabelske televizije trebalo bi poticati rješenja digitalne televizije u konvergentnom okruženju. Internet, pristup i nova generacija Internet je mreža globalno povezanih paketskih mreža koja se zasniva na mrežnom protokolu IP i zajedničkom adresnom prostoru. Internet se odlikuje jednostavnom nehijerarhijskom arhitekturom međusobno povezanih mreža, slojevitom organizacijom i otvorenošću prema novim primjenama i uslugama. Početne primjene Interneta kao što su elektronička pošta, prijenos datoteka i rad na udaljenom računalu proširene su mnogim drugima, od kojih intenzitetom prometa dominira pretraživanje, dostup i dohvat informacija s WWW (World Wide Web). Korisnici pristupaju Internetu kroz javnu mrežu ili putem privatnih, korporacijskih (lokalnih) mreža u tvrtkama i organizacijama. Pristup kroz telefonsku mrežu i ISDN ostvaruje se pozivom davatelja internetskih usluge. To nije dugoročno rješenje za zahtjevne aplikacije i višemedijske usluge, ali jeste i bit će važno za osnovne usluge. Zakupljeni vod za stalnu povezanost na Internet prikladan je za tvrtke i organizacije s većim brojem korisnika i zahtjevima za većim brzinama prijenosa podataka. Opće prihvaćanje Interneta zasigurno je najveći trajni poticaj njegovom razvoju. Ocjenjuje se da bi novi poticaji mogli biti: masovni brzi pristup na temelju digitalizacije korisničke petlje i drugih širokopojasnih tehnologija, nova generacija pokretnih komunikacija, Web poslužitelj prikladan za ugradnju u svaki uređaj, portal kao jedinstveno sučelje za pristup informacijama, robama i uslugama, te različiti oblici elektroničkog poslovanja. Nova generacija Interneta teži rješenjima s visokim performansama što uključuje: brži i raznovrsniji pristup, bržu jezgrenu mrežu, snažnu, prilagodljivu i samokonfigurirajuću opremu i aplikacije, nove i objedinjene usluge jednostavnije za uporabu i s definiranom kvalitetom. Osnovni razvojni koraci uključuju sljedeće: povećanje brzine, komunikacija u skupini i logičkim podmrežama za postojeći mrežni protokol IPv4, sigurnosne funkcije s protokolom IPsec i uvođenje novog mrežnog protokola IPv6. OpĆi pokretni telekomunikacijski sustav Opći pokretni telekomunikacijski sustav, UMTS, pripada 3. generaciji pokretnih sustava koji se razvija unutar koncepta međunarodnih pokretnih telekomunikacija IMT-2000 (International Mobile Telecommunications 2000) definiranog od strane ITU (International Telecommunication Union) i normira u okviru ETSI (European Telecommunications Standard Institute). Cilj je korisnicima pružiti iste mogućnosti komunikacije kojima inače raspolažu u svojem stanu i uredu, uvijek i na svakom mjestu, tako da se usluge učine osobnima i omoguće u pokretu. Bitne novosti su osobna pokretljivost u fiksnoj i pokretnoj mreži u odnosu na sadašnju pokretljivost terminala te brzine prijenosa koje omogućuju višemedijske komunikacije (144, 384 i 2048 kbit/s, ovisno o prostornim uvjetima i brzini kretanja). Opći su zahtjevi za višemedijske usluge u pokretu sljedeći: k