← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-627/1996 od 18. rujna 2002.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-627/1996 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-627/1996 od
  3. rujna
  4. NN 114/2002 (1.10.2002.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-627/1996 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1847 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu Josipa Sab­ljića iz Zagreba, Maksimirska 27, za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, donio je s­ljedeću ODLUKU I RJEŠENJE I. Pokreće se postupak i ukida se dio odredbe članka
  9. stav­ka
  10. Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, broj 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01), koji glasi: »i 8.«. II. Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka
  11. stavka
  12. Zakona o zaštiti osoba i imovine (»Narodne novine«, broj 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01) u dijelu koji se odnosi na odredbu članka
  13. stavka
  14. podstavka
  15. Zakona. III. Odluka i rješe­nje će se objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje odluke
  16. Prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka
  17. stavka
  18. Zakona navedenog u izreci podnio je Josip Sab­ljić iz Zagreba, Maksimirska 27, jer smatra da ta odred­ba dovodi do povrede prava na jednakost pred zakonom, uvodi diskriminaciju, vrijeđa načelo jednake dostupnosti radnih mjesta i dužnosti, što nije suglasno s odredbama članaka 3.,
  19. i
  20. stav­ka
  21. Ustava, niti s odredbama članaka
  22. i
  23. stavka
  24. Opće deklaracije o ­ljudskim pravima UN te s člankom
  25. Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 6/99 – pročišćeni tekst). U razlozima osporava­nja predlagate­lj navodi da su u članku
  26. stavku
  27. podstavcima
  28. i
  29. osporenog Zakona propisani uvjeti za detektive (vježbenički staž, detektivski ispit), dok se u osporenom stavku
  30. određuje da te uvjete ne moraju ispu­njavati osobe iz vojske, policije ili tužite­ljstva, što je, prema miš­lje­nju predlagate­lja, diskriminatorno u odnosu na druge građane. Stoga predlaže ukida­nje osporene odredbe.
  31. Prijedlog je dostav­ljen Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu unutar­njih poslova radi očitova­nja na navode predlagate­lja. Vlada se nije očitovala, dok je Ministarstvo u svom očitova­nju u cijelosti osporilo osnovanost navoda predlagate­lja, s obrazlože­njem da se prijedlogom osporeni izuzeci odnose na osobe koje su potrebno iskustvo stekle u državnoj upravi pa se radi o državnim službenicima s položenim državnim stručnim ispitom i dopunskim stručnim ispitom unutar tijela državne vlasti. Tako primjerice, navodi se da­lje u očitova­nju, u Ministarstvu pravo­suđa, uprave i lokalne samouprave polaže se dopunski stručni ispit za obav­lja­nje poslova izvrše­nja kaznenih i prekršajnih sankcija, zatim u Ministarstvu unutar­njih poslova za poslove ovlaštene službene osobe te u Ministarstvu obrane za poslove vojne policije, sigurnosne i obavještajne poslove. Osoba koja ima tri godine iskustva na poslovima istrage i državnog odvjetništva ima i položen pravosudni ispit. U tim se slučajevima radi o priznava­nju radnog iskustva i stručnih zna­nja stečenih u tijelima državne vlasti u kojima su se obav­ljali poslovi srodni poslovima detektiva, zbog če­ga se, prema miš­lje­nju Ministarstva, ne radi o pogodova­nju određenoj kate­goriji osoba. Prijedlog je osnovan.
  32. Članak
  33. Zakona o zaštiti osoba i imovine u cijelosti glasi: »Ovlast za obav­lja­nje detektivskih poslova može se izdati osobi koja: – je hrvatski držav­ljanin – ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, – je navršila 21 godinu života, – ima visoku ili višu stručnu spremu, – ima završeni vježbenički staž kod privatnog detektiva u traja­nju od osamnaest mjeseci, – je dostojna za obav­lja­nje detektivskih poslova, odnosno svojim dosadaš­njim načinom života, ponaša­njem ili djelatnošću jamči da će savjesno i časno obav­ljati detektivske poslove, – ima opću zdravstvenu sposobnost i posebnu duševnu i tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, – ima pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva položen ispit za privatnog detektiva. Osoba koja ima tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvrše­nja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetništva, ima ispu­njen uvjet iz stavka
  34. podstavka
  35. i
  36. ovoga članka. Osobi iz članka
  37. ovoga Zakona može se izdati, nakon isteka propisanoga roka, ovlast za obav­lja­nje detektivskih poslova pod uvjetima iz stavka
  38. ovoga članka. Ispit za privatnog detektiva polaže se nakon provedenoga vježbeničkog staža. Odredbe članka
  39. stavka
  40. i
  41. te članka
  42. stavka
  43. i
  44. ovoga Zakona, primje­njuju se na odgovarajući način i na osobu koja podnosi zahtjev za izdava­nje ovlasti iz članka
  45. stavka
  46. ovoga Zakona.«
  47. Zakonom o zaštiti osoba i imovine se, pored ostalog, uređuje detektivska djelatnost, obav­lja­nje detektivskih poslova, kao i prava i obveze privatnih detektiva, te nadzor nad ­njihovim radom (članak
  48. stavak 2.). Taj se Zakon primje­njuje od
  49. prosinca
  50. godine. Detektivska djelatnost i privatni detektivi, odnosno obav­lja­nje detektivskih poslova, te prava i dužnosti privatnog detektiva, uređeni su u IV. odje­ljku navedenog Zakona (članci
  51. do 59.). Detektivska djelatnost u Republici Hrvatskoj se može obav­ljati samo na način i uz uvjete propisane Zakonom o zaštiti osoba i imovine, a na teme­lju posebne ovlasti i odobre­nja za rad koje izdaju nadležna državna tijela. Prema odredbama toga Zakona, detektivska djelatnost podrazumijeva poslove prikup­lja­nja i obrade podataka i dokaza, koje poslove mogu obav­ljati osobe koje imaju ovlast za obav­lja­nje detektivskih poslova, tj. privatni detektivi (članak 39.). Pored zakona, privatni su detektivi dužni u obav­lja­nju svojih poslova pridržavati se kodeksa detektivske etike, koje­g donose ­njihove strukovne udruge, a kojim se utvrđuju načela i pravila obav­lja­nja detektivskih poslova (članci
  52. i
  53. Zakona). Nadležno državno tijelo provodi nadzor nad radom privatnih detektiva (članak
  54. Zakona), u kojem se utvrđuje zakonitost poslova­nja (članak
  55. stavak
  56. Zakona), te se privatnom detektivu može zabraniti obav­lja­nje djelatnosti ako se utvrdi da su u obav­lja­nju detektivskih poslova uči­njeni teži propusti u poštova­nju zakona i drugih propisa (članak
  57. stavak
  58. podstavak
  59. Zakona). Uvjeti i način obav­lja­nja detektivskih poslova propisani su Pravilnikom o obav­lja­nju detektivskih poslova (»Narodne novine«, broj 40/98).
  60. U postupku ustavnosudske ocjene suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavni sud je utvrdio da je dio osporene odredbe članka
  61. stavka
  62. Zakona o zaštiti osoba i imovine, koji se odnosi na podstavak
  63. stavka
  64. toga članka nije u suglasju s ustavnim odredbama iz članka
  65. stavka
  66. Ustava. Člankom
  67. stavkom
  68. Ustava utvrđeno je da su svi pred zakonom jednaki.
  69. Prijedlogom je osporena ustavnost zakonske odredbe prema kojoj osobe na određenim poslovima u pojedinim državnim tijelima (ministarstvima, sudovima), mogu obav­ljati detektivsku djelatnost iako nemaju položen ispit za privatnog detektiva, propisan u stavku
  70. podstavku
  71. članka
  72. Zakona o zaštiti osoba i imovine. To su osobe koje, uz ispu­nje­nje ostalih uvjeta iz članka
  73. stavka
  74. toga Zakona, moraju imati tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva unutar­njih poslova ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske, te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvrše­nja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetnika. Na taj je način zakonodavac priznao, kao odgovarajuće za obav­lja­nje detektivskih poslova, radno iskustvo i stručnost osoba koje su, prije ne­go je Zakonom o zaštiti osoba i imovine ustrojena detektivska djelatnost, obav­ljale poslove ovlaštenih službenih osoba u policiji ili oružanim snagama, zatim poslove sigurnosne ili obavještajne naravi, kao i druge poslove navedene u osporenoj odredbi.
  75. Poslove čija narav zahtijeva određena specifična radna iskustva i stručne sposobnosti mogu obav­ljati samo osobe koje, sukladno posebnim propisima, ispu­njavaju upravo takve uvjete. Detektivska se djelatnost po svojoj naravi može smatrati djelat­nošću za koju se iz objektivnih i opravdanih razloga trebaju, pored općih uvjeta, propisati i posebni, dodatni uvjeti, kao jamstvo zakonitog, stručnog i profesionalnog obav­lja­nja te djelatnosti. Propise o izobrazbi, uvjetima polaga­nja, programu i načinu polaga­nja ispita za privatnog detektiva donosi, prema članku
  76. stavku
  77. podstavku
  78. Zakona o zaštiti osoba i imovine, ministar unutar­njih poslova. Osposob­ljenost kandidata za obav­lja­nje poslova privatnog detektiva utvrđuje se polaga­njem odgovarajuće­g stručnog ispita prema za to izrađenim programima.
  79. Razmatrajući navode predlagate­lja iz prijedloga, kao i navode resornog ministarstva u očitova­nju, a imajući u vidu odred­be Zakona o zaštiti osoba i imovine u cijelosti, posebno one osporene, kao i druge mjerodavne pravne norme, Ustavni sud je ocijenio da utvrđe­nje iznimke od obveze polaga­nja stručnog ispita osoba navedenih u stavku
  80. članka
  81. toga Zakona nije u skladu s Ustavom zajamčenom jednakošću svih pred zakonom (članak
  82. stavak
  83. Ustava), što pretpostav­lja jednaka prava i obveze u istovjetnom pravnom položaju. Pravilo je da detektiv mora imati položen detektivski ispit, koje­g može polagati tek nakon završenog vježbeničkog staža, što znači da je vježbenički staž uvjet za pristupa­nje ispitu. Međutim, osobe koje po Zakonu o zaštiti osoba i imovine ne moraju imati vježbenički staž, odnosno koje su oslobođene vježbeništva, prema ocjeni Suda, ne mogu biti oslobođene još i ispita, odnosno provjere zna­nja i vještina potrebnih za detektiva. Pritom se ima u vidu da se specifična privatna djelatnost, kao što je detektivska, koja prema svojoj naravi zadire u osobna i imovinska prava, obveze i odgovornosti drugih fizičkih i pravnih osoba, mora obav­ljati sukladno zakonu i pravilima struke. Stoga je osporeno ograniče­nje propisano u javnom interesu, odnosno u interesu pravne sigurnosti građana. Stoga radno iskustvo koje osobe navedene u osporenoj za­kon­skoj odredbi imaju u obav­lja­nju svojih poslova, ne pretpostav­lja i posjedova­nje zna­nja koja bi privatni detektivi trebali imati prema Zakonu o zaštiti osoba i imovine, s obzirom da ih u obav­lja­nju svojih poslova nisu mogli u potpunosti steći prije ne­go li je donesen taj Zakon. To se prije sve­ga odnosi na poznava­nje odredbi samog Zakona, kao i propisa donesenih na teme­lju toga Zakona, s obzirom da je Zakon o zaštiti osoba i imovine postao dijelom pravnog poretka Republike Hrvatske tek krajem
  84. godine.
  85. Slijedom izloženog, a u skladu s odredbama članka
  86. Ustav­nog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u nastavku: Ustavni zakon), odlučeno je kao u točki I. izreke. Obrazlože­nje rješe­nja
  87. Predlagate­lj je osporio ustavnost odredbe članka
  88. stav­ka
  89. navedenog Zakona i u dijelu koji se odnosi na podstavak
  90. stavak
  91. toga članka također pozivom na jednakost pred zakonom iz članka
  92. stavka
  93. Ustava. Prema toj odredbi, osobe koje imaju tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva unutar­njih poslova ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske, te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvrše­nja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetnika, oslobođene su obveze obav­lja­nja vježbeničkog staža kod privatnog detektiva. Predlagate­lj smatra da je ta odredba također diskriminatorna, jer se u postupku stjeca­nja uvjeta za obav­lja­nje detektivske djelatnosti, te izdava­nja ovlasti privatnog detektiva, nekim osobama uzima u obzir radno iskustvo i zna­nja stečena u obav­lja­nju određenih poslova, dok osobe koje takva zna­nja nemaju, moraju prethodno obaviti vježbenički staž kod privatnog detektiva u traja­nju od 18 mjeseci. Stoga predlaže ukida­nje osporene odredbe. Prijedlog nije osnovan.
  94. Ustavni sud je ocijenio da se osporena odredba članka
  95. stavka
  96. podstavka
  97. Zakona o zaštiti osoba i imovine ne može smatrati nesuglasnom Ustavu jer se ne radi o ograničava­nju ustavnog prava jednakosti pred zakonom ili ograničava­nju slobode bira­nja poziva i zaposle­nja, odnosno dostupnosti pod jednakim uvjetima svakog radnog mjesta i dužnosti na način koji bi bio protivan Ustavu. Izjednačava­nje radnog iskustva stečenog kroz vježbenički staž od osamnaest mjeseci s radnim iskustvom od tri godine, dakle, dvostruko du­ljim, na poslovima navedenim u osporenoj odred­bi, nije protivno Ustavu, odnosno nije diskriminatorno, jer je zakonodavac ocijenio da su ti poslovi odgovarajući onima koje obav­ljaju detektivi. Diskriminacija bi postojala kada bi navedene osobe bile oslobođene ne samo vježbeničkog staža, već i obveze polaga­nja detektivskog ispita, kako je to već navedeno u obrazlo­že­nju odluke.
  98. Obav­lja­nje detektivske djelatnosti mora se urediti na način kojim će se prije sve­ga osigurati ­njena zakonitost, što ne isk­ljučuje i mogućnost da se u određenim slučajevima različito propišu uvjeti pod kojima se mogu steći ovlasti privatnog detektiva. U konkretnom slučaju to je pita­nje potrebe (obveze) obav­lja­nja vježbeničkog staža. Svrha vježbeničkog staža, odnosno vježbeničke prakse, u pravilu je izobrazba radi stjeca­nja potrebnih zna­nja i sposobnosti za obav­lja­nje određenih poslova osoba koje nemaju odgo­vara­juće­g stručnog i praktičnog iskustva u tim poslovima. Vježbenički staž traje onoliko koliko je propisano zakonom ili nekim drugim općim normativnim aktom, za koje vrijeme se vježbenik, pod nadzorom za to određene stručne osobe, osposob­ljava kroz praktični rad i uče­nje za poslove određene struke.
  99. Stoga nije neustavno normira­nje prema kojem se smatra da osobe iz stavka
  100. članka
  101. Zakona o zaštiti osoba i imovine imaju uvjet iz stavka
  102. točke
  103. tog članka jer je uvjet navrše­nja vježbeničkog staža za te osobe kompenziran ­njihovim stečenim radnim iskustvom kao ovlaštenih službenih osoba, koji status inače pretpostav­lja posebne dužnosti i ovlasti određene zakonom. S obzirom da su obveze vježbeničkog staža oslobođene samo osobe koje su na navedenim poslovima imale najma­nje tri godine status ovlaštene službene osobe, pri čemu se uvažavaju ­njihova stečena stručna, praktična i druga zna­nja i sposobnosti koje se posebnim propisima traže, osporenom zakonskom odredbom nisu povrijeđene ustavne odredbe koje ističe predlagate­lj.
  104. Slijedom izloženog, a u skladu s odredbama članka
  105. Ustavnog zakona, riješeno je kao u točki II. izreke.
  106. Objava odluke i rješe­nja (točka III. izreke) teme­lji se na članku
  107. Ustavnog zakona. Broj: U-I-627/1996 Zagreb,
  108. rujna
  109. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 114/2002-1847 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 114/2002 Broj dokumenta u izdanju: 1847 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.10.
  110. ELI: /eli/sluzbeni/2002/114/1847 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  111. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.