← Hrvatska

Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva

Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva NN 124/2002 (23.10.2002.), Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva KOLEKTIVNI UGOVORI 2018 Uviđajući prijeku potrebu sporazumnog i dogovornog uređe­nja radnih odnosa radi promica­nja socijalne i ekonomske sigurnosti zaposlenih, stvara­nja stabilnih uvjeta poslova­nja poslodavca i ostvare­nja socijalnog mira u obrtništvu, te izražavajući vo­lju i spremnost dugoročnog, sporazumnog i dogovornog uređe­nja međusobnih odnosa na dobrobit svojih članova. Udruga poslodavaca obrtnika, malih i sred­njih poduzetnika, štedno kreditnih zadruga i stranih predstavništava Hrvatske (u da­lj­­njem tekstu: Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupano po gospodinu Ivanu Obadu, predsjedniku Udruge poslodavaca obrtnika Hrvatske i Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava (u da­lj­njem tekstu: Sindikat), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupan po predsjednici gos­pođi Blagici Kramar, sklopili su u Zagrebu,

  1. veljače
  2. godine KOLEKTIVNI UGOVOR POSLODAVACA I RADNIKA I. OPĆE ODREDBE Članak
  3. Ovaj Kolektivni ugovor (u da­lj­njem tekstu: Ugovor), obve­zuje i primje­njuje se na stranke koje su ga sklopile, te na sve ­njihove članove, kao i na sve naknadno prik­ljučene članove u djelatnosti obrtništva. Ovaj Ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile Kolektivnom ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru. Članak
  4. Ovim se Ugovorom uređuju: – prava, obveze i način ostvariva­nja prava i obveza radnika u radnom odnosu kod obrtnika poslodavca; – način i postupak rješava­nja sporova između stranaka potpisnica ovoga Ugovora i sporova između članova stranaka ovoga Ugovora; – način, postupak i slučajevi kad se može tražiti izmjena ili dopuna ovoga Ugovora; – uvjeti, rokovi i način otkaziva­nja ovoga Ugovora. Članak 3.

(1)Na zahtjev Sindikata mogu se pokrenuti pre­govori o mogućnostima povo­ljnije­g uređe­nja uvjeta rada sklapa­njem Kolektivnog ugovora s pojedinim poslodavcem.
(2)Za vrijeme važe­nja ovog Ugovora, kao i u slučaju spora o uređe­nju uvjeta rada iz stavka
  1. ovoga članka, nije dopušteno poduzima­nje štrajka. Članak
  2. Ovaj se Ugovor primje­njuje na radnike, bez obzira jesu li teme­ljem ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. Članak 5.
(1)Pod pojmom »radnik« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obav­lja određene poslove za poslodavca.
(2)Ovaj Ugovor ne odnosi se na radnike s posebnim ovlastima čija su prava i obveze utvrđene posebnim ugovorom.
(3)Pod pojmom »poslodavac« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba za koju radnik u radnom odnosu obav­lja određene poslove. II. ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Članak 6.
(1)Prije zasniva­nja radnog odnosa mogu se provjeriti struč­ne i druge radne sposobnosti radnika.
(2)Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka
  1. ovoga članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenim poslovima (npr. brzina i točnost obav­lja­nja određenih radnih operacija, sposobnost pronalaže­nja i otkla­nja­nja kvara na stroju, provjera zna­nja stranog jezika, brzina i kvaliteta obav­lja­nja drugoga radnog zadatka i sl.).
  2. PROBNI RAD Članak 7.
(1)Ovisno o stup­nju stručne spreme, probni rad može trajati najduže: – šest mjeseci za radnike s VI., VII. ili VIII. stup­njem stručne spreme; – pet mjeseci za radnike s IV. i V. stup­njem stručne spreme; – četiri mjeseca za radnike s III. stup­njem stručne spreme; – tri mjeseca za sve ostale radnike.
(2)Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi poslodavac.
(3)Provjerom stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzor nad radnikovim radom, uvidom u rezultate nje­gova rada, praće­njem ­nje­gove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima, te na druge načine pogod­ne za stjeca­nje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.
(4)Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog traja­nja probnog rada.
(5)Ako do isteka roka iz stavka 4. ovoga članka radniku nije priopćena ne­gativna ocjena ­nje­gova rada, smatra se da je zadovo­ljio na probnom radu. III. OTKAZ RADNOG ODNOSA Članak 8.
(1)U slučaju da radni odnos prestaje na zahtjev radnika otkazni rok je: – za rukovodeće radnike – tri mjeseca; – za radnike V., VI., VII. i VIII. stup­nja stručne spreme – dva mjeseca; – za sve ostale radnike – mjesec dana.
(2)U slučaju redovitog otkaza, kada radni odnos otkazuje poslodavac, otkazni rok je: – dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno ma­nje od godinu dana: – mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslo­davca proveo neprekidno godinu dana: – dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine: – tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina: – četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina; – pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina; – šest mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina;
(3)Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada s naknadom plaće radi traže­nja novog zaposle­nja 4 sata tjedno.
(4)Kad radnik otkazuje ugovor o radu, a napustio je samovo­ljno posao prije isteka otkaznog roka, poslodavac će mu uskratiti isplatu plaće za pos­ljed­nji mjesec proveden na radu, do okonča­nja eventualnog sudskog spora.
(5)Radnik kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog krše­nja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skriv­ljenim ponaša­njem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 2. čl. 8. IV. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA Članak 9.
(1)Poslodavac je dužan primje­njivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređe­nju zaštite na radu.
(2)Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdrav­lje radnika, uk­ljučujući mjere za sprečava­nje rizika na radu, pruža­nje informacija i osposob­ljava­nja radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. Članak
  1. Radnik je dužan: – prihvatiti osposob­ljava­nje i provjeru zna­nja radi ostvare­nja rada na siguran način, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i naputaka proizvođača sredstava rada. – raditi s dužnom pozornošću i na način koji ne ugrožava život ili zdrav­lje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja, – upotreb­ljavati u ispravnom sta­nju sigurnosne uređaje, održavati i upotreb­ljavati u ispravnom sta­nju osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukova­nje; – upozoriti poslovođu – obrtnika na kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdrav­lje radnika – sva upozore­nja koja se odnose na situacije iz prethodnih stavaka radnik upisuje u k­njigu zapaža­nja koju ustanov­ljuje poslodavac – obrtnik. V. ODMORI I DOPUSTI
  2. GODIŠNJI ODMOR Članak 11.
(1)Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini na godiš­nji odmor u traja­nju od najma­nje 18 radnih dana. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godiš­nji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2)Radnik koji je u kalendarskoj godini proveo na radu ma­nje od 6 mjeseci ima pravo na korište­nje godiš­nje­g odmora razmjerno vremenu provedenom na radu. (Po sistemu 18 radnih dana podije­ljeno sa 6 mjeseci iznosi 3 radna dana).
(3)Godiš­nji odmor duži od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima:
  1. PREMA GODINAMA STAROSTI: – do 20 godina života 1 radni dan – od 20 do 30 godina života 2 radna dana – od 30 do 40 godina života 3 radna dana – od 40 do 50 godina života 4 radna dana – od 50 do 60 godina života 5 radnih dana – više od 60 godina života 6 radnih dana
  2. PREMA DULJINI STAŽA: – sa stažom od 0 do 5 godina 1 radni dan – sa stažom od 5 do 10 godina 2 radna dana – sa stažom od 10 do 15 godina 3 radna dana – sa stažom od 15 do 20 godina 5 radnih dana – sa stažom od 20 do 25 godina 7 radnih dana – sa stažom preko 25 godina 9 radnih dana.
  3. PREMA OCJENI POSLODAVCA za:
  4. stručnu spremu ili uvjete rada ili djelotvornost i kvalitetu rada 1 radni dan 2.za rad u smjenama 2 radna dana 3.za socijalne uvjete (samohrani rodite­lj) 2 radna dana. Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po ovoj točki ne može biti ma­nji od 1 niti veći od 5 radnih dana.
(4)Broj radnih dana utvrđen prema kriterijima iz stavka
  1. ovog članka pribraja se na zakonski minimum traja­nja godiš­nje­g odmora od 18 radnih dana. Članak
  2. Radnik ima pravo koristiti jedan dan godiš­nje­g odmora po že­lji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najma­nje tri dana ranije, ako time bitno ne remeti proces rada. Prilikom računa­nja godiš­nje­g odmora subota se smatra radnim danom.
  3. PLAĆENI DOPUST Članak
  4. Radnik ima pravo na oslobođe­nje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u slučajevima: – sklapa­nje braka – 3 dana – rođe­nje djeteta – 3 dana – smrt člana uže obite­lji (supružnik, dijete, rodite­lj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez rodite­lja uzeto na uzdržava­nje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu) – 4 dana, – smrt člana uže obite­lji (supružnik, dijete, rodite­lj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez rodite­lja uzeto na uzdržava­nje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati), ako nisu živjeli u zajedničkom kućanstvu – 2 radna dana, – smrt člana šire obite­lji (svekar, svekrva, punica, tast, snaha, zet) – 2 radna dana, – smrt člana šire obite­lji, ako putova­nje u oba smjera traje duže od jednog dana – 3 radna dana, – selidba u jednome mjestu – 1–2 radna dana, – selidba u drugo mjesto uda­ljeno više od 100 kilometara – 1–3 radna dana, – otkla­nja­nje štetnih pos­ljedica nastalih elementarnim nepogodama na objektima za stanova­nje radnika – 1–5 radnih dana, – veća ošteće­nja objekata za stanova­nje radnika zbog ratnih djelova­nja – 1–5 radnih dana, – veća ošteće­nja objekata za stanov­anje radnika zbog ratnih djelova­nja – 1–5 radnih dana. VI. NOĆNI RAD Članak 14.
(1)Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro iduće­ga dana smatra se noćnim radom.
(2)Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan, te dan tjednog odmora, u pravilu nedje­lja. VII. RADNO VRIJEME Članak 15.
(1)Puno radno vrijeme radnika, uk­ljučujući i odmor (stan­ku), može biti do 40 sata tjedno.
(2)Nedje­lja je u pravilu dan tjednog odmora.
(3)Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima. Članak 16.
(1)Raspored redovnoga tjednoga radnoga vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnoga vremena, kao i traja­nje i vrijeme odmora, utvrđuje poslodavac.
(2)Svako odstupa­nje od utvrđenog fonda radnog vremena, a koje nije preraspodjela radnoga vremena, predstav­lja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 10 sati tjedno.
(3)Poslodavac mora izvijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najma­nje 48 sati unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenoga rada. Članak 17.
(1)Preraspodjela radnoga vremena može se obaviti kada to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada, bo­lje korište­nje radnog vremena, te izvrše­nje određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima.
(2)Razdob­lje preraspodjele planira se Planom godiš­nje­g fonda sati.
(3)Poslodavac je dužan izvijestiti radnike o svakoj promjeni razdob­lja preraspodjele utvrđenog planom godiš­nje­g fonda sati i to najma­nje tjedan dana unaprijed.
(4)Plaća za obav­ljeni rad prema preraspodjeli radnog vremena isplaćuje se u pravilu s plaćom za mjesec u kojemu je obav­ljena preraspodjela.
(5)Preraspodjela radnog vremena obav­lja se u sklopu jedne kalendarske godine.
(6)Preraspodije­ljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(7)Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštovati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru radnika.
(8)Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u traja­nju od najma­nje 12 sati neprekidno.
(9)Poslodavac je dužan upoznati radnike i Sindikat s preraspodjelom radnog vremena. VIII. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE Članak 18.
(1)Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od: – osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti i odgovornosti poslova na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnim poslovima, – poveća­nje plaće po osnovi radnog staža kod istog poslodavca i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta navedenih u osnovnoj plaći,
(2)Poslodavac koje­ga obavezuje ovaj Ugovor, ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu ma­njem od iznosa određenog ovim Ugovorom. Članak 19.
(1)Poslodavac obrtnik je dužan omogućiti radniku ili sindikalnom predstavniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko invalidsko i zdravstveno osigura­nje u roku 3 dana od postav­ljenog zahtjeva.
(2)Poslodavac obrtnik može ovlastiti osobu ili službu za dava­nje tih podataka. Članak
  1. Složenost određenih poslova utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najniže­g stup­nja složenosti množi s koeficijentom složenosti, utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada dotični posao, za puno radno vrijeme i puni učinak. Članak
  2. Najniže mjesečne plaće u bruto iznosu, s obzirom na složenost određenih poslova u normalnim uvjetima rada ZA PUNO RADNO VRIJEME – 174 SATA MJESEČNO (40 SATI TJEDNO) Grupe Najniža bruto plaća mjesečno (u apsolutnim iznosima) I NKV 2.000,00 kn II PKV–NSS 2.200,00 kn III KV 2.500,00 kn IV SSS 2.850,00 kn V VKV 3.300,00 kn VI VŠS 3.750,00 kn VII VSS 4.000,00 kn VIII VSS-Mr 4.600,00 kn IX VSS-Dr 5.000,00 kn X VSS-Dr spec. 5.700,00 kn Članak
  3. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu efektivnog staža osigura­nja za 0,5 posto. Članak 23.
(1)Plaća se isplaćuje najma­nje jedanput mjesečno.
(2)Rok za isplatu plaće je najkasnije 15 dana nakon isteka razdob­lja za koje se plaća isplaćuje. Članak 24.
(1)Osnovna plaća radnika povećava se najma­nje: – za rad noću 30% – za rad nedje­ljom 35% – za prekovremeni rad do 96 sati godiš­nje 25% – za prekovremeni rad duži od 96 sati do dopuštenog traja­nja prekovremenog rada sukladno članku 33. Zakona o radu 50%.
(2)Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci se kumuliraju.
(3)Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvr­đene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za najma­nje 50%. RAD SA SKRAĆENIM RADNIM VREMENOM NA POSLOVIMA OD ŠTETNOG UTJECAJA Članak 25. Poslovi na kojima postoje štetni utjecaji te uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od istih, obav­ljat će se u skraćenom radnom vremenu, koje se izjednačuje s punim radnim vremenom. To su sljedeći poslovi: – utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zrače­nje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi), – optereće­nja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, optereće­nje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezno korište­nje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili ote­žavaju obav­lja­nje poslova), – povećani rizik od nastanka oz­ljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata, – rad sa zagađujućim i pr­ljavim tvarima. U navedenim slučajevima rad ne može trajati duže od 36–38 sati tjedno. Ugovorne stranke će posebnim pravilnikom urediti materiju iz ovog članka, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Članak 26.
(1)Nije dopušteno ugovara­nje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.
(2)Radnik može za određeno vrijeme izgubiti pravo na poveća­nje plaće s osnova elemenata težine štetnosti iz prethodnog članka ako se ne ponaša sukladno pravilima zaštite na radu. Članak 27.
(2)Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je dobio u prethodna tri mjeseca, za vrijeme kad ne radi zbog: – godiš­nje­g odmora, – obrazova­nja, prekvalifikacije i stručnog osposob­ljava­nja za potrebe poslodavca, – plaćenog dopusta, – za vrijeme zastoja u poslu za koje­g nije kriv radnik, a do koje­g je došlo kriv­njom poslodavca, – drugih slučajeva utvrđenih ugovorom o radu.
(2)Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće ­nje­govoga posla s dodatkom na staž za vrijeme kad ne radi zbog: – vojne vježbe – odlaska u Sindikat do 4 sata godiš­nje. Članak 28.
(1)Za dane opravdanog izostanka s rada, organiziranog sistematskog pre­gleda, traže­nja zaposle­nja tijekom otkaznog roka, te u drugim slučajevima kada nije drugačije određeno, radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju je dobio u prethodnom mjesecu.
(2)Naknada plaće za razdob­lje opravdanog izostanka s rada (vojna vježba, javna funkcija i sl.) isplaćuje se iz sredstava poslodavca, a nakon isplate zahtijeva se povrat isplaćenih sredstava od tijela ili organizacije koja je uputila poziv radniku. IX. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA 1. JUBILARNE NAGRADE Članak 29.
(1)Nakon određenog broja godina neprekidnog rada za istog poslodavca, poslodavac može radniku isplatiti jubilarnu nagradu najma­nje u iznosu određenom ovim Ugovorom. Pravo na naknadu iz stavka prvog ovog članka stječe se nakon: – 10 godina neprekidnog rada u iznosu od 1.500,00 kn – 15 godina neprekidnog rada u iznosu od 2.000,00 kn – 20 godina neprekidnog rada u iznosu od 2.500,00 kn – 25 godina neprekidnog rada u iznosu od 3.000,00 kn – 30 godina neprekidnog rada u iznosu od 3.500,00 kn – 35 godina neprekidnog rada u iznosu od 4.000,00 kn
(2)Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad pravnih prednika poslodavca. 2. SOLIDARNE POMOĆI Članak 30.
(1)Radnik ili ­nje­gova obite­lj imaju pravo na jednokratnu pomoć ako žive u zajedničkom kućanstvu u slučajevima: – smrti radnika 7.500,00 kn – smrti supružnika, djeteta, rodite­lja 3.000,00 kn – nastanka teške invalidnosti radnika 2.500,00 kn.
  1. OTPREMNINE RADI ODLASKA U MIROVINU Članak
  2. Poslodavac može isplatiti radniku prilikom odlaska u mirovinu otpremninu u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kn.
  3. BOŽIĆNICA I REGRES Članak
  4. Poslodavac može radniku isplatiti božićnicu i re­gres u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna.
  5. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA Članak
  6. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometom.
  7. DNEVNICE I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA Članak 34.
(1)Za službeno putova­nje radniku pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa najviše do »A« kate­gorije.
(2)Dnevnica iz stavka
  1. ovoga članka ne može biti ma­nja od 170,00 kuna, a ukoliko se Pravilnikom Ministarstva financija ovaj iznos poveća primje­njuje se taj iznos.
  2. NAKNADA ZA RAD NA TERENU Članak 35.
(1)Radnik ima pravo za svaki dan na terenu na naknadu u iznosu od 170,00 kuna.
(2)Radom na terenu smatra se rad u traja­nju dužem od 30 dana, izvan mjesta rada u kojemu radnik stalno radi i izvan mjesta stalnog boravka.
(3)Radnik kojemu je osiguran besplatan smještaj ili besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka uma­njuje se za 50%.
(4)Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isk­ljučuju.
  1. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Članak
  2. Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebiva­nja ­nje­gove obite­lji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno.
  3. NAKNADA UČENICIMA I STUDENTIMA NA PRAKTIČNOJ OBUCI Članak
  4. Naknada učenicima i studentima na praktičnom radu utvrđu­je se u iznosu od: I. godina 250,00 kn II. godina 350,00 kn III. godina 500,00 kn IV. godina 700,00 kn V. godina 800,00 kn. Iznos naknade utvrđen je za puni mjesečni fond praktičnog dijela nastave u dualnom sustavu koji određuje škola svojim go­diš­­njim programom. Iznos naknade učenicima u klasičnom sustavu školova­nja utvrđuje se razmjerno broju sati praktične nastave u odnosu na dualni sustav.
  5. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG VOZILA U SLUŽBENE SVRHE Članak 38.
(1)Radniku kojemu je odobreno korište­nje vlastitog osobnog vozila za svaki prijeđeni kilometar naknada u iznosu 30% cijene super-bezolovnog benzina.
(2)Uporaba vlastitog osobnog automobila u lokalnoj gradskoj vož­nji uređuje se nalogom poslodavca. X. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Članak 39.
(1)Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mo­gućnostima i potrebama rada, stručno i opće školova­nje, obrazo­va­nje, osposob­ljava­nje i usavršava­nje.
(2)Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposob­ljavati i usavr­ša­vati za rad.
(3)Prilikom promjene ili uvođe­nja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i moguć­nostima rada, omogućiti radniku školova­nje, obrazova­nje, os­poso­b­ljava­nje ili usavršava­nje za rad.
(4)Uzajamna prava i obveze između poslodavca i radnika u svezi s školova­njem, obrazova­njem, osposob­ljava­njem i usavrša­va­­njem uređuju se ugovorom o radu ili posebnim ugovorom sklop­ljenim između poslodavca i radnika. XI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak
  1. Sindikat ima pravo štititi i promicati prava i interese svojih članova iz ovog Ugovora u skladu sa Zakonom i Statutom Sindikata, te međunarodnim konvencijama. Članak
  2. Svaki član Sindikata ima pravo odsustvovati s rada 1 sat tijekom kalendarske godine radi informira­nja o svim pravima koja mu pripadaju iz Zakona, Statuta HSMP-a i ovog Kolektivnog ugovora i drugim pravima koja neposredno utječu na radnosocijalni položaj radnika. Odsustvova­nje s rada za gor­nje namjene se uračunava kao puno radno vrijeme a i radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio. Članak
  3. U poduzećima, odnosno rad­njama u kojima je zaposleno 5 i više članova Sindikatu, Sindikata ima pravo, sukladno Statutu imenovati sindikalnog predstavnika. Poslodavac je dužan članu Sindikata obračunati članarinu putem isplatne liste uz suglasnost radnika te istu doznačiti na žiro račun Sindikata. Članak
  4. Radnik, odnosno sindikalni povjerenik će se o svojim ugovorenim pravima informirati direktno u uredu HSMP-a, Zagreb, Trg kra­lja Petra Krešimira IV br. 2 Zagreb, IV kat, soba 414 ili u najbližem područnom uredu SSSH (adrese podružnih ureda sa točnim brojevima telefona i telefaxa se nalaze u prilogu ovog Ugovora i čine ­nje­gov sastavni dio). XII. PRAVILA O ŠTRAJKU Članak
  5. Na osnovi članka
  6. Ustava RH Sindikat može organizirati štrajk poradi ostvare­nja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Članak
  7. Štrajk mogu organizirati: – Sindikalna podružnica – Županijsko tijelo Sindikata – Izvršni odbor HSMP-a. Članak
  8. Odluku o organizira­nju štrajka u podružnici donosi povjerenik podružnice, nakon pismenog pristanka 2/3 ukupnog broja članova HSMP-a. Prije donoše­nja odluke o organizaciji štrajka, povjerenik je dužan izvijestiti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostaviti dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk. Članak
  9. Odluku o organizira­nju štrajka u županiji donosi županijsko tijelo nakon pismenog pristanka 2/3 članova HSMP-a u toj županiji. Prije donoše­nja odluke o stupa­nju u štrajk na nivou županije županijski povjerenik zadužen je da u ime županijskog tijela koje organizira štrajk, izvijesti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostavi dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk. Članak
  10. Izvršni odbor HSMP-a donosi odluku o generalnom štrajku. Predsjednik HSMP-a je dužan sa županijskim povjerenicima i povjerenicima podružnica HSMP-a pribaviti podatke o pismenom pristanku 2/3 članova da su vo­ljni stupiti u štrajk na poziv Izvršnog odbora HSMP-a. Članak
  11. Nakon prikup­ljenih podataka o zainteresiranosti za štrajk, Izvršni odbor će svojom odlukom potvrditi i imenovati Štrajkaški odbor i predsjednika Štrajkaškog odbora. Predsjednik Štrajkaškog odbora u podružnici je sindikalni povjerenik; u županiji županijski povjerenik; u slučaju generalnog štrajka predsjednik HSMP-a je predsjednik Štrajkaškog odbora. Štrajkaški odbor je dužan prethodno, ali ne prije pokreta­nja postupka, pre­govora, mire­nja ili arbitraže predviđenog ovim Kolektivnim ugovorom, u pismenom obliku dostaviti zahtjeve zbog kojih organizira štrajk, mjesto, dan, i vrijeme početka štrajka. Članak
  12. Nakon najave štrajka mora se provesti postupak mire­nja i nagodbe predviđen u članku 53 Glave XIII ovog Kolektivnog ugovora. Štrajkaški odbor rukovodi štrajkom i dužan je: prijaviti štrajk poslodavcu odnosno Udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. Članak
  13. U prijavi kojom se najav­ljuje štrajk, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka i pravila o poslovima na kojima se ne smije prekidati posao, u skladu s Pravilnikom koji će sporazumno donijeti stranke ovog Ugovora. Članak
  14. Štrajkaški odbor donosi odluku o završetku štrajka i o tome izvješćuje poslodavca odnosno Udrugu poslodavaca protiv koje je štrajk usmjeren. Organizira­nje i sudjelova­nje u štrajku po Pravilima iz ovoga Ugovora, ne predstav­lja povredu Ugovora o radu. XIII. MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA Članak
  15. Mirno rješava­nje radnih sporova proisteklih iz primjene ovog Ugovora stranke će prvenstveno rješavati u skladu sa Pravil­nikom o radu arbitraže koji prileži ovome Ugovoru i čini ­nje­gov sastavni dio. Članak
  16. Ovaj Ugovor sklapa se na rok od jedne godine od dana kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka. Članak 55.
(1)Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora.
(2)Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga stranka ima obvezu očitova­nja na predložene izmjene ili dopune u roku 15 dana. Članak 56.
(1)Svaka ugovorna strana može pisano otkazati Ugovor.
(2)Otkazni rok iznosi mjesec dana. Članak 57. Ovaj se Ugovor primje­njuje neposredno. Članak 58.
(1)Ugovorne strane imaju zajedničku komisiju za tumače­nje odredaba ovoga Ugovora i praće­nje ­nje­gove primjene.
(2)Zajednička komisija ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka Ugovorna strana. Članak
  1. Svaki potpisnik ovoga Ugovora snosi svoje troškove pripre­ma­nja, praće­nja i ostvariva­nja Ugovora, kao i priprema­nja rada arbitraže, te komisije za tumače­nje ovoga Ugovora. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  2. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primje­njuje se od
  3. ožujka
  4. godine. Članak
  5. Stupa­njem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od
  6. ve­ljače
  7. godine, kao i Anex od
  8. ve­ljače
  9. god. i Anex II od
  12. godine. Članak
  13. Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora izjav­ljuju da su pročitali gor­nje odredbe Ugovora, te da su im one jasne, i da su s ­njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju. Ugovor je sastav­ljen u 8 istovjetnih primjeraka od kojih svaka strana zadržava po 4 primjerka za svoje potrebe. Za Hrvatski sindikat male Za Udrugu poslodavaca privrede, obrtniŠtva obrtnika, malih i sreDnjih usluŽnih djelatnosti i poduzetnika ŠtedNO stranih predstavniŠtava kreditnih zadruga I stranih predstavniŠtava Predsjednik Predsjednik Blagica Kramar, v. r. Ivan Obad, v. r. Kolektivni ugovor, NN 124/2002-2018 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 124/2002 Broj dokumenta u izdanju: 2018 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 23.10.
  14. ELI: /eli/sluzbeni/2002/124/2018 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  15. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.