← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-88/2001 od 10. listopada 2002.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-88/2001 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-88/2001 od
  3. listopada
  4. NN 125/2002 (25.10.2002.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-88/2001 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2026 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku vođenom u povodu ustav­ne tužbe N. Č. iz Š., zastupane po punomoćnici K. K., odvjetnici u Š., na sjednici Suda, održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2319/1999-2 i Gzz-61/1999-2 od
  9. siječ­nja
  10. godine, te se predmet vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  11. Podnosite­ljica je podnijela ustavnu tužbu protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2319/1999-2 i Gzz-61/1999-2 od
  12. siječ­nja
  13. godine, kojom su prihvaćeni revizija i zahtjev za zaštitu zakonitosti te su preinačene presude Županijskog suda u Š., broj: Gž-367/98 od
  14. listopada
  15. godine i Općinskog suda u Š., broj: P-1748/97 od
  16. srp­nja
  17. godine, na način da se tužbeni zahtjev podnosite­ljice odbija. Podnosite­ljica je podnijela tužbu Općinskom sudu protiv Republike Hrvatske, pozvavši se na odluku Ustavnog suda Repub­like Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
  18. siječ­nja
  19. godine (»Narodne novine«, broj 11/97), kojom su ukinute, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92, 69/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 58/95, 11/97, 68/98 i 96/99), a koje su propisivale način utvrđiva­nja cijene za prodavane stanove. Presudom prvostupa­njskog suda usvojen je tužbeni zahtjev podnosite­ljice i utvrđene su ništavim odredbe ugovora o kupoprodaji stana, broj: 14607, koje­g su podnosite­ljica i tužena, Repub­lika Hrvatska, sklopile dana
  20. kolovoza
  21. godine u dijelu točke
  22. članka 3., kojim je utvrđena cijena stana u iznosu od 141.568,14 kn jer je ista 77.704,44 kn, i djelomično u točkama
  23. i
  24. članka
  25. jer je iznos prvog obroka 2.331,13 kn, a mjesečni obrok otplate 274,45 kn do revalorizacije. Podnosite­ljica je ujedno ovlaštena da, umjesto dotadaš­nje­g iznosa mjesečnog obroka od 499,98 kn, od dana pravomoćnosti presude uplaćuje iznos od 274,45 kn, kao i da zatraži izmjenu uk­njižbe založnog prava (hipoteke) sukladno navedenim iznosima. Nada­lje, prvostupa­njskom presudom presuđeno je da je tužena dužna podnosite­ljici ustavne tužbe, na ime do tada uplaćene obročne otplate, vratiti iznos više prim­ljenog iznosa od 5.797,64 kn sa zakonskim zateznim kamatama, koje na iznos od 1.915,67 kn teku počevši od
  26. listopada
  27. godine, a na iznos od 225,53 kn mjesečno počev od
  28. studenoga
  29. godine do pravomoćnosti presude, a sve u roku od 15 dana. Drugostupa­njski sud odbio je žalbu tužene te potvrdio zakonitost prvostupa­njske presude. Protiv presude suda drugog stup­nja tužena je izjavila reviziju, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti. Osporenom presudom Vrhovni sud je prihvatio te izvanredne pravne lijekove, preinačio nižestupa­nj­ske presude te odbio tužbeni zahtjev podnosite­ljice. U obrazlože­nju osporene presude Vrhovni sud ističe da su podnosite­ljica i tužena sklopile ugovor o prodaji stana u Š. za cijenu koja je bila utvrđena sukladno tada važećim odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. U nastavku obrazlože­nja Vrhovni sud ističe da su odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
  30. siječ­nja
  31. godine, ukinute, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje su propisivale način utvrđiva­nja cijene za prodavane stanove. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženom u osporenoj odluci, djelova­nje ukidne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske nastupa danom objave te odluke u »Narodnim novinama« i ne može imati povratno djelova­nje na ugovorne odnose nastale uz primjenu tih odredbi, kao pravnog propisa prije prestanka ­njihovog važe­nja. Iz navedenog Vrhovni sud zak­ljučuje da ugovorna odredba o cijeni spornog stana nije ništava, da na strani tužene nije došlo do stjeca­nja bez osnove i da zato nije bilo mjesta udovo­lje­nju tužbenog zahtjeva.
  32. Podnosite­ljica ustavne tužbe smatra da joj je osporenom presudom Vrhovnog suda, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  33. Ustava Republike Hrvatske, a upućuje i na postoja­nje povrede odredbe članka
  34. Ustava. Obrazlažući isticane povrede, podnosite­ljica navodi da je Ustavni sud, svojom odlukom broj: U-I-697/1995 od
  35. siječ­nja
  36. godine (»Narodne novine«, broj 11/97), ukinuo, kao s Ustavom nesuglasne, određene odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, između ostalih i one koje su se odnosile na višak u površini soba i izračun cijene stana za taj višak, iz razloga što su diskriminirale položaj kupaca tzv. »državnih« stanova i ostalih stanova. Miš­lje­nje je podnosite­ljice da su ukinute odredbe o većoj cijeni stana bile protivne Ustavu od samog početka svoje­g važe­nja, odnosno i u vrijeme sklapa­nja ugovora o kupoprodaji stana, pa odbija­nje tužbenog zahtjeva za utvrđe­nje djelomične ništavosti ugovora stav­lja podnosite­ljicu u nejednak pravni položaj u odnosu ne samo na sve ostale kupce stanova na kojima postoji stanarsko pravo, već i u odnosu na sve kupce državnih stanova, koji su sklopili ugovor o prodaji nakon navedene odluke Ustavnog suda. Ustavna tužba je osnovana.
  37. Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom, broj: U-I-697/1995 od
  38. siječ­nja
  39. godine, ukinuo pojedine odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo kao nesuglasne s Ustavom. Ukinuta je i odredba članka
  40. stavka
  41. tog Zakona, koja je uređivala izračun cijene stana za višak u površini soba. Prema toj odredbi, predmetni višak se otkup­ljivao prema cijeni koja odgovara građevinskoj vrijednosti etalonskog objekta, uvećanoj za vrijednost koja proizlazi iz položajne pogodnosti stana. Prema stajalištima Ustavnog suda, izraženim u navedenoj od­­lu­ci, pri propisiva­nju uvjeta za kup­nju stana država nije smjela bez posebnog razloga propisivati za stanare različite uvjete, a koji bi neke stanare dovodili u situaciju u kojoj bi im kup­nja stana realno bila onemogućena ili bitno otežana. Osim toga, nije bilo ustavnog teme­lja da zakonodavac državu, kao osobu javnog prava, koja prodaje jednaku stvar koju prodaju i drugi prodavate­lji, to jest stanove opterećene stanarskim pravom, stav­lja u položaj bitno različit od položaja drugih prodavate­lja stanova. Ujedno, nije bilo ustavnog teme­lja niti za stav­lja­nje kupaca stanova u bitno različit položaj ovisno od toga tko je nosite­lj prava vlasništva na stanu koji se prodaje.
  42. U svojoj odluci, broj: U-III-731/1994 od
  43. trav­nja
  44. godine (»Narodne novine«, broj 53/97), Ustavni sud izrazio je i pravno stajalište prema kojem se zaštita ustavnih prava podno­site­lja u konkretnom slučaju ne može uskratiti samo iz razloga što je nesuglasnim s Ustavom utvrđen pravni propis prestao važiti na teme­lju ukidne odluke Ustavnog suda, nakon što je donesen pojedinačni osporavani akt uteme­ljen na takvoj neustavnoj zakonskoj odredbi.
  45. Slijedom navedenog, tijekom ustavnosudskog postupka utvrđeno je da je, u konkretnom slučaju, cijena iz ugovora o kupoprodaji stana, sklop­ljenog na teme­lju odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno način ­njezinog utvrđiva­nja, bila propisana zakonskim odredbama koje su od početka svoje­g važe­nja bile u nesuglasju s Ustavom Repub­like Hrvatske.
  46. Odredbom članka
  47. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99) propisano je da, kad je ugovorena veća cijena od propisane, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika. Iz navedenog slijedi da se u predmetnom slučaju radilo o građanskopravnom sporu između podnosite­ljice, kao kupca stana i prodavate­lja stana, te da se podnosite­ljica radi zaštite svojih prava i pravnih interesa imala pravo obratiti nadležnom općin­skom sudu, što je i učinila. Isto pravno stajalište, Ustavni sud je izrazio i u odluci, broj: U-III-1341/1997 od
  48. trav­nja
  49. godine (»Narodne novine«, broj 66/98). Prema odredbi članka
  50. stavka
  51. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), a što Vrhovni sud ističe u osporenoj presudi, ukinute zakonske odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Međutim, već je navedeno stajalište Suda, da su ukinute za­konske odredbe bile nesuglasne s Ustavom i u vrijeme prije ­njihova ukida­nja, točnije i
  52. kolovoza
  53. godine, odnosno u vrijeme kada je podnosite­ljica sklopila ugovor o kupoprodaji stana.
  54. S obzirom na iznijeto razvidno je da je Vrhovni sud Re­pub­like Hrvatske donoseći osporenu odluku postupio protivno odredbi članka
  55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koja upućuje na obvezatnost poštiva­nja odluka i rješe­nja Ustavnog suda Republike Hrvatske, kada je, u konkretnom slu­čaju, prihvatio reviziju i zahtjev za zaštitu zakonitosti, povrje­đu­ju­ći time ustavna prava sadržana u članku
  56. Ustava, kojim se jam­či opća jednakost i jednakost građana pred zakonom. Povreda navedenih ustavnih prava proizlazi iz primjene na konkretan slučaj propisa za koji je utvrđeno da dovodi u neopravdano nerav­no­pravni položaj određene subjekte. Ovakvo pravno stajalište u materijalnopravno istovjetnom predmetu Sud je izrazio i u svojoj odluci, broj: U-III-213/2000 od
  57. ožujka
  58. godine (»Narodne novine«, broj 58/00).
  59. U svezi s istaknutom povredom odredbe članka
  60. Ustava, potrebno je istaknuti da ta odredba ne sadrži ­ljudska prava i teme­ljne slobode, koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi, a koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, teme­ljem članka
  61. stavka
  62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
  63. Slijedom sve­ga iznijetog, teme­ljem odredbi članaka
  64. i
  65. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-88/2001 Zagreb,
  66. listopada
  67. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 125/2002-2026 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 125/2002 Broj dokumenta u izdanju: 2026 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.10.
  68. ELI: /eli/sluzbeni/2002/125/2026 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  69. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.