← Hrvatska

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini NN 5/2003 (9.1.2003.), Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2003. godini MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 50 Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97. i 105/01.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi NAREDBU O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2003. GODINI I. OPĆE ODREDBE Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Nared­bom jesu: 1. Bedrenica i šuštavac 2. Bjesnoća 3. Bolest plavog jezika 4. Bruceloza 5. Genitalna kampilobakterioza 6. Goveđa spongiformna encefalopatija 7. Grebež ovaca (scrapie) 8. Ehinokokoza 9. Enzootska leukoza goveda 10. Infekciozna anemija kopitara 11. Klamidioza ptica 12. Klasična svinjska kuga 13. Kontrola zdravlja vimena 14. Lišmanijaza 15. Leptospiroza 16. Mikoplazmoza peradi 17. Newcastleska bolest 18. Paratuberkuloza 19. Q-groznica 20. Salmoneloze i infekcije peradi i nojeva sa S. enteritidis i S. typhimurium 21. Salmoneloza konja, ovaca i koza 22. Trihomonijaza 23. Trihineloza 24. Tuberkuloza 25. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis 26. Zarazne i nametničke bolesti pčela 27. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE 1. Bedrenica i šuštavac Goveda i mali preživači u zaraženim područjima (bedre­nič­nim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. travnja. Goveda i male preživače dopušteno je napasati u zaraženim područjima, ako su cijepljeni protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 15 dana. Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo. 2. Bjesnoća Psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka. Pas koji tijekom godine dostigne starost od tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana nabave. Za cijepljenje pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja mogu se koristiti samo cjepiva od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće, i to Flury - LEP. U slučaju potrebe, ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti cijepljenje i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima. 3. Klasična svinjska kuga U razdoblju od 15. ožujka do 15. svibnja i od 1. rujna do 31. listopada moraju biti cijepljene protiv klasične svinjske kuge sve svinje u obiteljskim gospodarstvima, cjepivom pripravljenim od atenuiranog virusa: K-soj. Nazimice i krmače moraju biti cijepljene prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a prinovljeni podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja. Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad može biti cijepljena u dobi od 45 do 60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje. Svinje koje se izgone na zajedničku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju najmanje sedam dana prije izgona biti cijepljene i održavane u stalnom imunitetnom stanju. U promet mogu biti stavljene samo imune svinje, odnosno svinje koje su cijepljene najmanje sedam dana prije stavljanja u promet. Promet svinja dopušten je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenom nadzorom. 4. Newcastleska bolest Svu ekstenzivno držanu perad treba cijepiti protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota na jedan od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem. Cijepljenje iz stavka 1. ove podtočke treba biti provedeno između 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenoga drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja. Netom izleženi pilići, još u valionici, mogu biti cijepljeni protiv newcastleske bolesti primjenom sojeva La Sota ili B1, postupkom zamagljivanja, primjenom ultrazvučnog raspršivača. Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje te nojevi trebaju biti cijepljeni protiv newcastleske bolesti, tako da budu stalno imuni. Uspjeh cijepljenja peradi, pernate divljači na farmama i nojeva prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka. Imunost se kontrolira:

  1. a)u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem 5 uzoraka krvi na 1000 cijepljene peradi dva puta godišnje, 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;
  2. b)u intenzivnim uzgojima peradi, pernate divljači na farmama i uzgojima nojeva pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje. Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj županijskoj veterinarskoj inspekciji Plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti. III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI 1. Bruceloza Na brucelozu mora biti serološki pretražena: – jedanput godišnje krv 20 % krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv junica prije ulaska u laktaciju; – jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 50 grla; – krv novonabavljenih goveda, ovaca, koza i svinja, prije uvođenja u uzgoj; – dva puta godišnje krv bikova, ovnova, jarčeva i nerastova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju; – dva puta godišnje obvezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima. U stadima ovaca u kojima se utvrdi infekcija uzročnikom Brucella ovis obvezna je pretraga svih životinja u stadu na ovu infekciju. Veterinari moraju dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus, kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, krmača i nazimica. 2. Enzootska leukoza goveda Na enzootsku leukozu mora biti pretraženo: – jedanput godišnje mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena krv junica prije ulaska u laktaciju, starijih od 6 mjeseci; – dva puta godišnje krv bikova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust; – rasplodna goveda dovedena na izložbe i smotre ili stavljena u promet. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana. 3. Genitalna kampilobakterioza Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje. Prva pretraga mora biti obavljena prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje. Kod svake ponovljene nepravilnosti spolnog ciklusa, svakog pobačaja goveda, ovaca i koza, veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu vaginalnu sluz, a po mogućnosti i pobačeni fetus. 4. Goveđa spongiformna encefalopatija Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretražena goveda: 1. bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znakove poremetnje središnjeg živčanog sustava; 2. starija od 24 mjeseca nakon: - uginuća iz bilo kojeg razloga, - klanja po isključenju pri remontu stada; 3. starija od 24 mjeseca, pri redovnom klanju; u skladu sa Programom za pretraživanje na goveđu spongiformnu encefalopatiju. 5. Grebež ovaca (Scrapie) Na grebež ovaca (Scrapie) moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje: – pokazuju kliničke znakove poremetnje središnjeg živčanog sustava i poremetnje u ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene; – pokazuju znakove promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih ili traumatskih bolesti; – životinje koje pokazuju druga progresivna bolesna stanja. 6. Infekciozna anemija kopitara Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora biti obavljena: – dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (cjepiva, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjivanje; – jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada, u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u drugim uzgojima brojnijim od 5 kopitara; – kod uvođenja novonabavljenog grla u uzgoj naveden u podstavku 1. i 2. ovog stavka; – kod pastuha prije licenciranja; – kod kobile prije pripusta; – kod svih kopitara koji se dovode na izložbe, smotre i športska natjecanja; – kod stavljanja kopitara u promet. Zbog ukazane epizootiološke potrebe, jednokratno, od 10. do 31. siječnja 2003. godine, mora biti obavljena serološka pretraga krvi svih kopitara u području Brodsko-posavske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Zabranjen je dogon, istovar, boravak i napasanje kopitara na zajedničkim pašnjacima, ako nisu prethodno serološki pretraženi. Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podstavka 3., 4., 5. i 6. stavka 1. ove podtočke ne smije biti stariji od 30 dana. 7. Klamidioza ptica Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirani pri nadležnom veterinarskom uredu. Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze. Zdravlje ptica iz stavka 2. ove podtočke dokazuje se prema Naputku o mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze. 8. Kontrola zdravlja vimena Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su: – kod svih proizvođača mlijeka i proizvoda od mlijeka nami­jenjenih javnoj potrošnji, u čijim se uzgojima redovitom mje­seč­nom kontrolom mlijeka, od strane Središnjeg labobratorija za kontrolu mlijeka Križevci, utvrdi broj somatskih stanica veći od 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka, svaku kravu pretražiti na poremećenu sekreciju vimena mastitis testom. – u stadima muznih koza i ovaca 2 puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci pretražiti svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena. Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora biti mikrobiološki pretraženo. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza, za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence, zabranjeno je stavljanje mlijeka u promet. 9. Leptospiroza Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora biti serološki pretražena na leptospirozu dva puta godišnje. Veterinari moraju dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila. 10. Lišmanijaza ( Leishmaniasis ) Na području Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije s pripadajućim otocima, najkasnije do 31. ožujka 2003. godine, na lišmanijazu moraju biti pretraženi: – lovački psi; – radni psi; – psi koji borave na otvorenom. 11. Paratuberkuloza Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora biti dva puta godišnje pretražena na paratuberkulozu. Na paratuberkulozu mora biti pretražena krv svih muznih krava prije formiranja novog uzgoja i krv novonabavljenih junica prije uvođenja u uzgoj. 12. Q – groznica Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora biti provedena laboratorijska pretraga na Q - groznicu. Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava. 13. Salmoneloze i infekcije peradi i nojeva sa S. gallinarum-pullorum, S. enteritidis i S. typhimurium Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo ako potječu od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija. Potvrda iz stavka 1. ove podtočke izdaje se na osnovi službeno dostavljenog uzorka. Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij na sljedeći način: Dob Uzorkovanje Uzorci PERAD U UZGOJU I ZA PROIZVODNJU RASPLODNIH JAJA jednodnevni pilići po isporuci 10 transportnih kutija i 20 pilića 1. tjedan po nastambi 20 pilića 2. tjedan po nastambi 10 pilića 4., 8., 16. i 22. tjedan po nastambi 12 x 5 skupnih uzoraka izmeta 12 x 5 skupnih uzoraka izmeta Krv: - u nesivosti svaki mjesec po nastambi po nastambi od 1 do 24 nesilica - jednako broju ptica ili najmanje 20 uzoraka – od 25 do 29 nesilica - 20 uzoraka – od 30 do 39 nesilica - 25 uzoraka – od 40 do 49 nesilica - 30 uzoraka – od 50 do 59 nesilica - 35 uzoraka – od 60 do 89 nesilica - 40 uzoraka – od 90 do 199 nesilica - 50 uzoraka – od 200 do 499 nesilica - 55 uzoraka – od 500 do 5000 nesilica - 60 uzoraka – od 5001 do 10000 nesilica - 90 uzoraka – iznad 10001 nesilica - 120 uzoraka PERAD U UZGOJU I ZA PROIZVODNJU KONZUMNIH JAJA jednodnevni pilići po isporuci 10 transportnih kutija i 20 pilića 3. tjedan po jatu 12 x 5 skupnih uzoraka izmeta 12. tjedan i dva tjedna prije preseljenja po jatu 12 x 5 skupnih uzoraka izmeta i 60 uzoraka krvi po jatu Krv i jaja: kokoši u proizvodnji od 25. tjedna 1 - 24 nesilica - jednako broju ptica - svaki mjesec ili najmanje 20 krvi, 20 jaja 25 - 29 nesilica - 20 krvi, 20 jaja 30 - 39 nesilica - 25 krvi, 25 jaja 40 - 49 nesilica - 30 krvi, 30 jaja 50 - 59 nesilica - 35 krvi, 35 jaja 60 - 89 nesilica - 40 krvi, 40 jaja 90 - 199 nesilica - 50 krvi, 50 jaja 200 - 499 nesilica - 55 krvi, 55 jaja 500 - 5000 nesilica - 60 krvi, 60 jaja 5001 - 10000 nesilica - 90 krvi, 90 jaja iznad 10000 nesilica - 120 krvi, 90 jaja proizvodnja konzumnih jaja u seljačkom domaćinstvu četiri puta godišnje najmanje 30 jaja i skupni uzorak fecesa VALIONICA svaki drugi tjedan svaki valionik paperje (vlažna prašina) svaki mjesec po jatu 30 zadušaka četiri puta godišnje mikrobiološko testiranje PERAD U TOVU jednodnevni pilići uginuli u transportu i do trećeg dana tova do 30 komada podlošci iz transportnih kutija skupni uzorak izmet peradi deset dana prije klanja po peradnjaku 12 x 5 skupnih uzoraka Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od ovih salmonela, a posjednik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija. Tvornice i mješaonice stočne hrane moraju dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa. 14. Salmoneloza konja, ovaca i koza Kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza, veterinari moraju dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu. 15. Mikoplazmoza peradi Sva jata rasplodnih kokoši i purana u intenzivnoj proizvodnji moraju biti pretražena na nazočnost protutijela za Mycoplasma gallisepticum, u dobi od jednog dana i ponovno u dobi od 18 tjedana. Svaki put treba pretražiti najmanje 20 uzoraka krvi ili seruma po jatu. Sva uvezena jata rasplodnih kokoši i purana moraju biti pretražena na protutijela za Mycoplasma gallisepticum tijekom trajanja karantene. 16. Trihomonijaza Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju biti prije korištenja, a u tijeku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretraženi na trihomonijazu. 17. Tuberkuloza Obvezna tuberkulinizacija goveda starijih od 6 tjedana mora biti provedena do 30. rujna na područjima županija: Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska. Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju biti tuberkulizirane do 31. svibnja na cijelom području Republike Hrvatske. Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinizirani. Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. Patoanatomska dijagnoza mora biti potvrđena u ovlaštenom laboratoriju. 18. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu biti korišteni samo bikovi koji su dva puta godišnje podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV. Ne smiju se pripustiti i umjetno osjemeniti krave i junice s kliničkim znacima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa. 19. Zarazne i nametničke bolesti pčela U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:
  3. a)Američka gnjiloća pčelinjeg legla U mjestima gdje je 2002. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju, tijekom ožujka i travnja, biti pregledane sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu treba dostaviti službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.
  4. b)Nozemoza Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
  5. c)Varooza Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tijekom zime i u sezoni obaviti dijagnostičku procjenu, a potom, po potrebi i liječenje pčelinjih zajednica.
  6. d)Bolesti pčelinjih matica Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom. Uzorci za pretragu s takvih pčelinjaka moraju biti uzeti i dostavljeni na pretragu u nazočnosti doktora veterinarske medicine. 20. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša Na svim uzgajalištima, uključujući i ona za koja su zadužena športska ribolovna društva, moraju biti obavljeni klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage te obavljene laboratorijske pretrage kako slijedi:
  7. a)Na svim pastrvskim uzgajalištima - u vrijeme mriješćenja mora biti obavljen pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije, zarazne hematopoetske nekroze i zarazne nekroze gušterače. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od minimalnog broja ženki koji će omogućiti sigurnost utvrđivanja uzročnika bolesti u prevalenciji od 5% (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu), - u proljeće je potrebno obaviti klinički pregled mlađa pastrvskih vrsta riba i dostaviti materijal za virusološke pretrage na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije, zarazne hematopoetske nekroze i zarazne nekroze gušterače. Tablica. Određivanje veličine uzorka Veličina uzorka Veličina jata (broj jedinki u uzgoju) (broj riba u uzorku) za utvrđivanje uzročnika u prevalenciji od 5% 50 35 100 45 250 50 500 55 1000 55 1500 55 2000 60 4000 60 10.000 60 100.000 i više 60
  8. b)Na svim ribnjačarstvima: – u vrijeme mriješćenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja, od 150 ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu), – u proljeće, pri temperaturi vode ispod 20 °C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18 °C, potrebno je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana.
  9. c)U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina – u svim mrijestilištima lubina mora biti obavljen pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na prisutnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mriješćenja i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja, – na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22 °C i više, mora biti obavljen pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Uzorkovati treba po 50 komada mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10% formalinu odmah nakon uzorkovanja.
  10. d)Na svim uzgajalištima školjkaša: – jednom godišnje, u proljeće (ožujak / travanj) moraju biti uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice na nazočnost uzročnika bonamioze (Bonamia ostreae). Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal) te po 100 komada kamenica na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev), – jednom godišnje, pri temperaturama mora iznad 20 °C (kolovoz / rujan) moraju biti uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice i dagnje na nazočnost uzročnika marteilioze (Marteilia refringens). Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica i 30 komada dagnji na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal), te po 100 komada kamenica i 30 komada dagnji na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev). Osim ovih vrsta, potrebno je dostaviti po 30 komada drugih vrsta školjkaša od komercijalnog značenja: jakobske kapice (Pecten jacobaeus), prnjavica (Venus verrucosa), kućica (Ruditapes decussatus) i kunjke (Navicula noae). 21. Bolest plavog jezika Vađenje krvi domaćih i divljih preživača u cilju otkivanja i kontrole bolesti plavog jezika provodit će se u skladu s Programom praćenja i kontrole bolesti plavog jezika u Republici Hrvatskoj. IV. MJERE ZA SPRJEČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI 1. Ehinokokoza Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, pripravkom koji sadrži prazikvantel. Radi sprječavanja oboljenja ljudi od trakavice Echinococcus granulosus, na područjima Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, mora biti obavljena trokratna dehelmintizacija pasa pripravkom koji sadrži prazikvantel. Radi sprječavanja širenja jajašaca u okoliš, obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru ili na vezu, a njihove izmetine neškodljivo ukloniti. Pravne i fizičke osobe, koje kolju stoku za javnu potrošnju, kao i posjednici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem. 2. Trihineloza U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva (Narodne novine, broj 144/98.) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (Narodne novine, broj 81/99.). V. ZOOSANITARNE MJERE Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju. Deratizaciju treba provoditi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda. Deratizaciju treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, posjednici životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to: – osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila; – postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću; – pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju prethodno biti prokuhani. VI. FINANCIRANJE MJERA Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje su sufinancirane ili financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu: – laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvr­đivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o veterinarstvu, ako se postupa u skladu s člankom 37. istog Zakona; – kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva – Uprave za veterinarstvo; – kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon cijepljenja protiv newcastleske bolesti; – nabavka i pričuva cjepiva i potrebnih dijagnostičkih sredstava; – tuberkulinizacija goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke 17. stavka 1. ove Naredbe; – uzimanje uzoraka mlijeka za pretragu na enzootsku leukozu goveda; – cijepljenje svinja protiv klasične svinjske kuge u skladu s odredbama točke II. podtočke 3. stavka 1. ove Naredbe; – obavljanje deratizacije na područjima ugroženim od trihineloze, u skladu s odredbama točke V. ove Naredbe te provođenje ostalih mjera za suzbijanje trihineloze u skladu s Programom za suzbijanje trihineloze u Republici Hrvatskoj; – vađenje krvi nerastovima u skladu s odredbama točke III. podtočke 1. stavka 1. podstavka 5. ove Naredbe; – uzimanje uzoraka i njihovo slanje na pretragu, te pretraživanje u skladu s odredbama točke III. podtočke 10. ove Naredbe; – dijagnostike goveđe spongiformne encefalopatije i grebeža ovaca (nabavka dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala). – dijagnostika bolesti plavog jezika. Financiranje mjera iz stavka 1. podstavka 4. do 12. ove točke ne odnosi se na: – pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu, pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom, centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, uvezene životinje u karanteni, pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju te vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere. VII. PROVOĐENJE MJERA Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije te veterinarske službe i veterinarska privatna praksa, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo. Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su donijeti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnim veterinarskim uredima. Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo) i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje moraju biti provedene na temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, utvrđuje Hrvatska veterinarska komora, osim usluga koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, čije cijene određuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. VIII. ZAVRŠNE ODREDBE Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2002. godini (»Narodne novine« br.118/01.). Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 322-01/02-01/635 Urbroj: 525-06-02-31 Zagreb, 19. prosinca 2002. Ministar mr. sc. Božidar Pankretić, v. r. Naredba, NN 5/2003-50 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Naredba Izdanje: NN 5/2003 Broj dokumenta u izdanju: 50 Donositelj:MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Datum tiskanog izdanja: 9.1.2003. ELI: /eli/sluzbeni/2003/5/50 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.