Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/2002-01/136 od 25. veljače 2003.

Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/2002-01/136 od 25. veljače 2003. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/2002-01/136 od 25. veljače 2003. NN 49/2003 (27.3.2003.), Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/2002-01/136 od 25. veljače 2003. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA 641 Na temelju članka 23., članka 24., članka 27. stavak 1. i članka 29. stavak 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj: 48/95, 52/97 i 89/98), po prijavi namjere provedbe koncentracije poduzetnika, koju je podnio poduzetnik LURA d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271, zastupan po punomoćnici Jasni Vlašić, odvjetnici iz odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički & Partneri, sa sjedištem u Zagrebu, Ulica A. von Humboldta 4 b, ravnatelj Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja donosi sljedeće RJEŠENJE I. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija poduzetnika poduzetnika Lura d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271 i poduzetnika Sloboda d.d., sa sjedištem u Osijeku, Ulica J. Huttlera 20. II. Koncentracija poduzetnika iz točke 1. izreke ovog rješenja upisuje se u Upisnik o koncentracijama. III. Ovim rješenjem ukida se privremeno rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, klasa UP/I 030-02/2002-01/136, od 18.veljače 2003. IV. Poduzetnik LURA d.d., kao podnositelj prijave, obveznik je plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 250.000,00 kuna. V. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«. Obrazloženje 1. Poduzetnik Lura d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271. (dalje: Lura d.d.) dostavio je, 13. prosinca 2002., Agenciji za zaštitu tržištno natjecanja (dalje: Agencija) podnesak o prijavi namjere provedbe koncentracije, koja je trebala nastati stjecanjem većinskog udjela u temeljnom kapitalu i većinskog prava odlučivanja u poduzetniku Sloboda d.d., sa sjedištem u Osijeku, Ulica J. Huttlera 20 (dalje: Sloboda d.d.) od strane podnositelja prijave. Prijava namjere provedbe koncentracije (dalje: Prijava) podnesena je Agenciji radi ocjene dopuštenosti navedene koncentracije poduzetnika i njenog upisa u Upisnik o koncentracijama, sukladno odredbi članka 23. stavak 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje: ZZTN) i članka 6. Pravilnika o načinu vođenja Upisnika o koncentracijama (»Narodne novine«, broj: 30/97; dalje: Pravilnik). Agencija je utvrdila da je Prijava pravovremena, ali nije potpuna, jer nije sadržavala sve podatke propisane člankom 7. Pravilnika. Podnositelj je Prijavu dopunjavao podnescima od 24. prosinca 2002., 31. prosinca 2002., 3. siječnja 2003., 13. siječnja 2003., 14. siječnja 2003., 15. siječnja 2003., 4. veljače 2003. i 7. veljače 2003. Stoga se, sukladno odredbi članka 23. stavak 1. ZZTN, smatra da je 7. veljače 2003. dan podnošenja Prijave Agenciji. 2. Sudionici koncentracije: tvrtka, sjedište i predmet poslovanja

1. a)Lura d.d. Predmet poslovanja ovog poduzetnika, prema podacima iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu, obuhvaća velik broj djelatnosti. Grupa Lura je jedna od vodećih hrvatskih grupacija na području prehrambene industrije. Poduzetnik Lura d.d., kao matica grupe, bavi se prvenstveno proizvodnjom mlijeka i mliječnih prerađevina, bezalkoholnih pića i napitaka. Grupa Lura ima osam distribucijskih centara. Jedan od njih se nalazi u okviru centralnog skladišta Tvornice Zagreb, dok se ostali nalaze na područjima Bjelovara, Slavonskog Broda, Đakova, Rijeke, Pule, Splita, Zadra, Dubrovnika, Makarske i Osijeka. Osim toga, Grupa Lura ima pet diskonta (Zagreb, Zadar, Split, Bjelovar, Sisak i Fažana) i dvije maloprodajne prodavaonice (Zagrebu i Bjelovar).
2. b)Sloboda d.d. Predmet poslovanja poduzetnika Sloboda d.d., prema podacima iz registra Trgovačkog suda u Osijeku, obuhvaća relativno velik broj djelatnosti. Većina od njih vezana je uz prehrambenu industriju i trgovinu. To su, u bitnome: proizvodnja hrane i pića, mlinarskih proizvoda, kruha, dvopeka, keksa, trajnih peciva i kolača, peciva, svježe tjestenine, dijetetske hrane i sladoleda. Osim toga, taj je poduzetnik registriran za trgovina na veliko voćem i povrćem, šećerom, čokoladom, bombonima, mlinarskim i pekarskim proizvodima i trgovinu na malo. Poduzetnik Sloboda d.d. ima i vlastitu maloprodajnu mrežu od ukupno 34 prodavaonice na širem području grada Osijeka. Od toga broja, 32 prodavaonice se nalaze u gradu Osijeku. Prema podacima u Prijavi poduzetnik Sloboda d.d. nema povezanih društava aktivnih u RH, niti udio koji prelazi 10 posto u bilo kojem aktivnom društvu u RH. 3. Pravni oblik koncentracije Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje većinskog udjela i većinskog prava odlučivanja u temeljnom kapitalu poduzetnika Sloboda d.d. od strane poduzetnika Lura d.d. 4. Pravni temelj koncentracije * 5. Struktura poslovnih udjela u temeljnom kapitalu sudionika koncentracije 5. 1. Prije provedbe koncentracije
3. a)Lura d.d. Poduzetnik Lura d.d., sa sjedištem u Zagrebu, matica je Grupe Lura. Imatelj većinskog udjela u temeljnom kapitalu tog poduzetnika je Luka Rajić iz Zagreba. Grupu Lura čini pet poduzetnika (divizija) u kojima je Lura d.d. jedini imatelj udjela. To su poduzetnici Lura-pića d.o.o., Aora ulaganja d.o.o. i Ralu d.o.o., svi sa sjedištem u Zagrebu, te Lura Trzin d.o.o., sa sjedištem u Republici Sloveniji i Lura mljekara Livno d.o.o. i Lura Sarajevo d.o.o., oba sa sjedištem u Federaciji Bosni i Hercegovini.
4. b)Sloboda d.d. Prije provedbe predmetne koncentracije poduzetnik Mepas d.o.o. je bio imatelj 49,34 posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Sloboda d.d. Istovremeno je Lura d.d. bila imatelj 24,998 posto udjela u temeljnom kapitalu Slobode d.d. Preostalih 25,662 posto udjela držali su ostali dioničari. 5. 2. Nakon provedbe koncentracije
5. a)Lura d.d. Struktura udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Lura d.d. nije se bitno mijenjala, u smislu da je Luka Rajić iz Zagreba i nadalje imatelj većinskog udjela i većinskog prava odlučivanja u tom poduzetniku. Prema podacima kojima raspolaže Agencija njegov je udjel, na dan 6. prosinca 2002., iznosio 90,74 posto.
6. b)Sloboda d.d. Struktura udjela u temeljnom kapitalu Slobode d.d. nakon provedbe koncentracije prikazana je u Tablici 1. Tablica 1: Struktura udjela u temeljnom kapitalu Slobode d.d. (10. siječnja 2003.) Dioničar Udjel (%) Lura d.d. 74,332 Investco vrijednosnice d.o.o., Zagreb 9,259 Indupap d.o.o, Zagreb 5,915 Arca Mercatus d.o.o., Split 2,106 ZB Brokeri d.o.o, Zagreb 0,584 Dioničari s manje od 1 posto udjela (ukupno 364 fizičke osobe) 7,802 Ukupno 100,000 Izvor i obrada podataka: Agencija, Odjel za za istraživanje, analitiku i informatiku prema podacima nadležnih tijela. Stjecanjem dionica koje je držao Mepas d.o.o., poduzetnik Lura d.d. je stekao većinski udjel u temeljnom kapitalu i većinsko pravo odlučivanja u poduzetniku Sloboda d.d. 6. Ukupni godišnji promet sudionika koncentracije Prema odredbama članka 22. stavka 1. ZZTN obveza prijave namjere provedbe koncentracije poduzetnika postoji ukoliko su ispunjeni uvjeti ukupnog godišnjeg prometa sudionika koncentracije ostvarenog prodajom roba i usluga u godini koja je prethodila koncentraciji. Obveza prijave namjere nastaje u slučaju ako je ukupni godišnji promet svih sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i usluga u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji (u smislu grupe i to na svjetskoj razini – worldwide) bio veći od 700.000.000,00 kuna. Istovremeno (kumulativno) mora biti ispunjen i uvjet da ukupan godišnji promet svakog ili najmanje dva sudionika koncentracije na hrvatskom tržištu, u istom razdoblju iznosi više od 90.000.000,00 kuna. Ukupni godišnji promet sudionika koncentracije u 2001. godini, kao godini koja je prethodila nastanku koncentracije prikazan je u Tablici 2. Tablica 2: Ukupni godišnji promet sudionika koncentracije * Sudionik koncentracije Ukupni godišnji promet u 2001. godini LURA d.d. (...) kn SLOBODA d.d. (...) kn Ukupno (...) kn Izvor i obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Odjel za istraživanje, analitiku i informatiku Agencija je utvrdila da sudionici koncentracije ispunjavaju uvjete iz članka članka 22. stavak 1. ZZTN, te da u konkretnom slučaju postoji obveza prijave namjere njene provedbe. 7. Mjerodavno tržište Agencija je u konkretnom slučaju, sukladno članku 19. ZZTN, mjerodavno tržište utvrdila na sljedeći način: – u proizvodnoj dimenziji: tržište proizvoda od brašna (keksi, vafli, slanice, pekarski proizvodi i industrijski kolači), – u zemljopisnoj dimenziji: područje Republike Hrvatske. 7. 1. Tržišni udjeli poduzetnika sudionika koncentracije na mjero­davnom tržištu prije provedbe koncentracije Mjerodavno tržište u 2001. godini karakterizira značajan uvoz proizvoda od brašna. Jedan od uvoznika je i Lura d.d. koji je prije provedbe predmetne koncentracije na mjerodavnom tržištu bio prisutan isključivo kroz uvoz. Istovremeno, na tom je tržištu djelovalo deset poduzetnika koji su ujedno i proizvođači proizvoda od brašna. Jedan od njih je i poduzetnik Sloboda d.d. Tržišni udjeli poduzetnika koji su u 2001. godini djelovali na mjerodavnom tržištu u konkretnom su slučaju izračunati prema formuli: (prodaja + uvoz) - izvoz. Udjeli su izračunati prema kriteriju fizičkog obujma izraženog u tonama. Ti su tržišni udjeli prikazani u Tablici 3. Međutim, kako su neki od poduzetnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu ujedno i proizvođači proizvoda od brašna, Agencija je u Tablici 3. (stupac 1) prikazala i odnose u proizvodnji proizvoda od brašna (keksi, vafli, slanice, pekarski proizvodi i industrijski kolači). Ovo je učinjeno isključivo zbog boljeg razumijevanja ukupnosti odnosa na mjerodavnom tržištu. Tablica 3: Tržišni udjeli na mjerodavnom tržištu u 2001. * Red. br. Poduzetnik 2001. (količine u tonama) Proizvodnja (%)1 - ukupno 27.289 tona Prodaja Uvoz Izvoz Ukupno (2+3)-4 Tržišni udjel (%) 1 2 3 4 5 6 1 Kraš d.d. (..,.) (...) (...) (...) (...) 20-30 2 Sloboda d.d. (..,.) (...) (...) (...) (...) 10-20 3 Koestlin d.d. (..,.) (...) (...) (...) (...) manje od 10 4 Bobis d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 5 5 Zvečevo d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 5 6 Klara d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 5 7 Podravka d.d.(PJ Linolada) (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 5 8 Đakovština d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 1 9 Čakovečki mlinovi d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 1 10 Zdenka d.d. (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 1 11 Lura d.d. 2 (.,..) (...) (...) (...) (...) manje od 1 12 Ostali poduzetnici-uvoznici (... ) (...) (...) (...) (...) 40-50 Ukupno (...) (...) (...) (...) (...) (...) ________________ * Na izričit zahtjev podnositelja prijave predmetne koncentracije podaci o pravnom temelju koncentracije smatraju se poslovnom tajnom i i ispušteni su u verziji rješenja koje se objavljuje u »Narodnim novinama«. 1 Podaci o udjelima poduzetnika u proizvodnji proizvoda od brašna (keksi, vafli, slanice, pekarski proizvodi i industrijski kolači) koji djeluju u Republici Hrvatskoj prikazani su isključivo iz razloga boljeg razumijevanja ukupnosti odnosa na mjerodavnom tržištu. 2 Poduzetnik Lura d.d. nije proizvođač proizvoda od brašna, već samo uvoznik. Iz Tablice 3. proizlazi da na mjerodavnom tržištu djeluje deset poduzetnika koji proizvode proizvode od brašna. Samo dva poduzetnika imaju tržišni udjel veći od 10 posto. Drugi poduzetnik po veličini je Sloboda d.d. s tržišnim udjelom od 10-20 posto. Najveći tržišni udjel na mjerodavnom tržištu ima poduzetnik Kraš d.d. s tržišnim udjelom od 20-30 posto. Iz tablice 3. vidljivo je da proizvođači proizvoda od brašna, unatoč relativno velikim udjelima u proizvodnji, na mjerodavnom tržištu imaju značajno manje tržišne udjele. Tako npr. Kraš d.d. s udjelom u proizvodnji od (...) posto, na mjerodavnom tržištu ima udjel od 20-30 posto. Sloboda d.d., s udjelom u proizvodnji od (...) posto, ima na mjerodavnom tržištu udjel od 10-20 posto. Razlog je tome veliki ukupni tržišni udjel uvoza koji je veći od 40 posto. Agencija je, prema podacima dobivenim od nadležnih tijela, analizirala uvoz proizvoda od brašna u razdoblju od 2000. do 2002. Utvrdila je da je tako značajan udjel uvoza na mjerodavnom tržištu rezultat liberalizacije uvoza proizvoda od brašna i smanjenja carinskih stopa i kvota. Jedan od poduzetnika koji je na mjerodavnom tržištu bio prisutan isključivo kroz izvoz bila je i Lura d.d. Tržišni udjel tog poduzetnika je relativno malen (.,.. posto). I drugi sudionik koncentracije, poduzetnik Sloboda d.d. pojavljuje se u 2001. godini kao uvoznik. Međutim, njegov tržišni udjel ostvaren kroz uvoz nije značajan, budući da je manji od 1 posto. 7. 2. Tržišni udjeli poduzetnika sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu nakon provedbe koncentracije Poduzetnik Lura d.d. izravno pristupa mjerodavnom tržištu tek nakon provedbe predmetne koncentracije, budući da je na njemu do tada bio prisutan samo neizravno, tj. kroz uvoz. Provedbom koncentracije Lura d.d. preuzima tržišni udjel poduzetnika Slobode d.d. Taj je udjel u godini koja je prethodila koncentraciji (2001.) iznosio 10-20 posto. Ukoliko tome pridodamo tržišni udjel Lure d.d. ostvaren kroz uvoz, tržišni bi udjel obaju sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu nakon provedbe koncentracije iznosio 10-20 posto, kako je to prikazano dalje u Tablici 4. Tablica 4: Prodaja proizvoda od brašna nakon provedbe koncentracije * Poduzetnik Prodaja (
7. t)Uvoz (
8. t)Izvoz (
9. t)Ukupno (
10. t)Trž. udjel (%) 1 2 3 4 5=(2+3) - 4 6 1 Kraš d.d., Zagreb (...) (...) (...) (...) 20-30 2 Sloboda d.d. + Lura d.d. (...) (...) (...) (...) 10-20 3 Koestlin d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 5 4 Bobis d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 5 5 Podravka d.d.(poslovna jedinica Linolada) (...) (...) (...) (...) manje od 5 6 Zvečevo d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 5 7 Klara d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 5 8 Đakovština d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 1 9 Čakovečki mlinovi d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 1 10 Zdenka d.d. (...) (...) (...) (...) manje od 1 Ostali takmaci (poduzetnici-uvoznici) (...) (...) (...) (...) 40-50 Ukupno (...) (...) (...) (...) (...) Izvor i obrada: Agencija, Odjel za istraživanje, analitiku i informatiku U konkretnom slučaju nije bilo moguće izračunati Herfindahl-Hirschmanov indeks (dalje: HHI). HHI nije bilo moguće izračunati iz razloga što Agencija ne raspolaže točnim podacima o ukupnom broju svih uvoznika i točnim veličinama njihovih tržišnih udjela. HHI je, naime, općeprihvaćeno mjerilo za izračun koncentriranosti tržišta. Izračunava se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela svih poduzetnika prisutnih na mjerodavnom tržištu. Tržišta na kojima HHI iznosi između 1000 i 1800 smatraju se umjereno koncentriranima. Tržišta na kojima HHI iznosi preko 1800 i 10.000 smatraju se visoko koncentriranima (u različitom stupnju). Agencija je izračunala drugi pokazatelj koncentriranosti tržišta, pokazatelj omjera koncentracije (tzv. concentration ratio; dalje: CR). On predstavlja zbrojeve postotaka tržišnih udjela nekoliko najvećih poduzetnika na tržištu (dva, tri, četiri ili više). U konkretnom slučaju pokazatelj CR2 iznosi 37,9 dok pokazatelj CR4 44,97. U konkretnom je slučaju, unatoč relativno visokim CR pokazateljima, riječ o tržištu koje je dobro strukturirano. Dobra strukturiranost se odnosi kako na broj tržišnih takmaca koji djeluju na tom tržištu, tako i na asortiman proizvoda. Na takvu je situaciju značajno utjecao značajan udjel uvoza na tom tržištu. Iz prikazanih analiza proizlazi da se struktura mjerodavnog tržišta provedbom predmetne koncentracije neće bitno izmijeniti. 8. Posredni učinci provedbe koncentracije poduzetnika Lura d.d./Sloboda d.d. Provedbom predmetne koncentracije poduzetnika poduzetnik Lura d.d. stječe i ukupno 34 prodavaonice. Od tog broja 32 prodavaonice se nalaze u Osijeku, a dvije na širem području grada Osijeka. Riječ je o nespecijaliziranim prodavaonicama mješovite robe, pretežito hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo. Poduzetnik Sloboda d.d. je svoje proizvode od brašna na širem području grada Osijeka i u samom Osijeku, između ostaloga, prodavao i u svojoj maloprodajnoj mreži. Lura d.d. na tom području nije imao vlastitih maloprodajnih prodavaonica, ali tamo djeluju drugi poduzetnici koji se bave tom djelatnošću. Tržišni udjeli Slobode d.d. ostvareni u 2001. godini od maloprodaje u vlastitoj maloprodajnoj mreži I tržišni udjeli drugih poduzetnika koji imaju maloprodajnu mrežu na području grada Osijeka prikazani su u Tablici 5. Ti su tržišni udjeli utvrđivani prema kriteriju ostvarenog prometa poduzetnika bez poreza na dodanu vrijednost. Tablica 5: Tržište maloprodaje na području grada Osijeka u 2001. godini * Poduzetnik Ostvareni promet u maloprodaji, bez PDV-a, Tržišni udjel u % u 2001. na području Grada Osijeka 1. Alastor d.o.o., Osijek (...) 20-30 2. Biljemerkant d.o.o., Osijek (...) 20-30 3. Getro d.d., Zagreb* (...) 10-15 4. Dover d.o.o., Osijek (...) 0-10 5. Billa d.o.o., Zagreb* (...) 0-10 6. Nama d.d., Osijek (...) 0-10 7. Sloboda d.d., Osijek (...) 0-10 8. Ostalih 57 poduzetnika (...) 10-20 Ukupno svih 64 oduzetnika (...) (...) Izvor i obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Odjel za istraživanje, analitiku i informatiku Poduzetnik Lura d.d. će provedbom predmetne koncentracije preuzeti tržišni udjel poduzetnika Sloboda d.d. u maloprodaji na području grada Osijeka. Može se pretpostaviti da će Lura d.d. nakon provedbe koncentracije nastaviti s distribucijom proizvoda Slobode d.d. u toj maloprodajnoj mreži, ali da će tamo prodavati i proizvode iz asortimana Lure d.d. Tako će provedba predmetne koncentracije imati i posredni učinak u smislu obogaćivanja ponude u maloprodajnoj mreži. 9. Izvješće Uprave kojom se pravno i ekonomski obrazlaže koncentracija U izvješću uprave Lure d.d. navodi se da je jedna od strateških odluka tog poduzetnika prerastanje iz hrvatske mljekarske u regionalnu prehrambenu kompaniju. Stoga je poduzetnik Lura d.d. razmatao ekonomsku perspektivu prehrambene industrije kao perspektivne gospodarske grane. Analiza je, između ostalog pokazala da je riječ o vrsti proizvodnje koja ima dobar tržišni položaj i financijski potencijal. Poduzetnik Lura d.d. je odabrao poduzetnika Slobodu d.d. zbog njegovog dobrog proizvodnog programa, dugogodišnje tradicije, dobrog tržišnog udjela i maloprodajne mreže. Poduzetnik Lura d.d. je predmetnom koncentracijom iskoračio u konditorsku industriju u kojoj do sada nije bio prisutan. Razlozi za takav postupak su između ostalog komplementarnost konditorskih i mliječnih proizvoda. S obzirom da Lura d.d. do danas nije u svom proizvodnom programu imala konditorske proizvode, cijeli proizvodni program poduzetnika Sloboda d.d. će se nadovezati na proizvodni program poduzetnika Lura d.d. Riječ je o perspektivnoj gospodarskoj grani slične poslovne orijentacije, očekuju se i uštede u smislu razvoja zajedničkih robnih marki, nabave, prodaje i distribucije. 10. Prednosti za potrošače Sa stanovišta pogodnosti za potrošače podnositelj prijave navodi da će se provedbom predmetne koncentracije poduzetnika povezivati proizvodni programi sudionika koncentracije. Na taj će se način pojačati tržišno natjecanje na domaćem tržištu konditorskih proizvoda, što će se povoljno odraziti i na širinu i kvalitetu ponude i cijenu proizvoda u maloprodaji. 11. Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Savjet) razmatrao je predmetnu koncentraciju na sjednicama održanim 21. siječnja 2003. i 18. veljače 2003. Razmatrajući sve činjenice i dokaze vezane uz ocjenjivanje prijavljene koncentracije poduzetnika, Savjet je, sukladno ovlastima iz članka 30. stavka 2. točka 3. ZZTN, na 68. sjednici, održanoj 18. veljače 2003. ocijenio da je u konkretnom slučaju riječ o dopuštenoj koncentraciji. Pri donošenju takve odluke Savjet je osobito uzeo u obzir činjenicu da će poduzetnik Lura d.d. u stvari preuzeti tržišni udjel poduzetnika Sloboda d.d.. Na taj način neće doći do značajnih strukture mjerodavnog tržišta s obzirom na veličinu tržišnih udjela poduzetnika koji djeluju na tom tržištu. Ocijenjeno je, dakle, da provedbom predmetne koncentracije poduzetnika neće doći do stvaranja novog niti do jačanja postojećeg vladajućeg položaja sudionika koncentracije, osobito ne na način da bi njenom provedbom tržišno natjecanje bilo trajno ili značajno ograničeno ili ukinuto. Savjet je uzeo u obzir i očekivane korisne učinke koje bi konkretna koncentracija mogla imati u pogledu pogodnosti za pot­rošače, u odnosu na jačanje tržišnog natjecanja na domaćem tržištu konditorskih proizvoda, odnosno obujam i kvalitetu ponude i cijene proizvoda u maloprodaji. S obzirom na gore navedeno, odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja. 12. Sukladno iznijetim činjenicama odlučeno je da se prijavljena koncentracija kao dopuštena upiše u Upisnik o koncentracijama, kao što je riješeno u točki II. izreke ovog rješenja. 13. Ovim se rješenjem, temeljem članka 217. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj: 48/95, 52/97 i 89/98) ukida privremeno rješenje Agencije, klasa: UP/I 030-02/2002-01/136, od 18. veljače 2003., kojim se koncentracija poduzetnika Lura d.d. / Sloboda d.d. ocjenjuje dopuštenom, s tim da će se o upisu predmetne koncentracije u Upisnik o koncentracijama odlučiti konačnim rješenjem. Stoga je riješeno kao u točki III. izreke ovog rješenja. 14. Podnositelj prijave, poduzetnik LURA d.d., obveznik je uplate upravne pristojbe. Upravna pristojba iz točke III. izreke ovog rješenja određena je temeljem članka 14., Tarifnog broja 106. točke 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 131/97) koji za prijavu za upis u Upisnik o koncentracijama propisuje upravnu pristojbu u iznosu od 5.000,00 kn, te tarifnog broja 107. točke 1. Uredbe o izmjeni tarife Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 116/2000) koji za rješenje o upisu u Upisnik o koncentracijama, u razmjeru s temeljnim kapitalom podnositelja prijave, propisuje upravnu pristojbu u iznosu od 250.000,00 kn. Temeljem gore navedenog, Agencija je, 9. siječnja 2003., uputila obavijest podnositelju prijave na uplatu pristojbe u iznosu od 5.000,00 kuna. Tu je obvezu podnositelj prijave je izvršio svoju obvezu i o tome... Iznos od 250.000,00 kuna iz točke III. izreke ovog rješenja pristojbeni obveznik uplaćuje u kunama, posebnom uplatnicom u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od osam