Pravilnik o polaganju stručnih ispita u muzejskoj struci

Pravilnik o polaganju stručnih ispita u muzejskoj struci Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o polaganju stručnih ispita u muzejskoj struci NN 56/2003 (5.4.2003.), Pravilnik o polaganju stručnih ispita u muzejskoj struci MINISTARSTVO KULTURE 692 Na osnovi članka

1. stavka
2. Zakona o muzejima (»Narodne novine«, br. 142/98), a na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća, ministar kulture donosi PRAVILNIK o polaganju struČnih ispita u muzejskoj strucI I. OPĆE ODREDBE Članak
3. Ovim Pravilnikom uređuje se način polaganja stručnih ispita za muzejska stručna zvanja, stručne poslove i pomoćne stručne poslove utvrđene Zakonom o muzejima i to: preparator, muzejski tehničar, fotograf. dokumentarist, informatičar, restaurator, muzejski pedagog i kustos. Članak
4. Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe sa školskom spremom propisanom Zakonom o muzejima za odgovarajuće muzejsko zvanje, odnosno stručne poslove i s najmanje godinu dana radnog, odnosno vježbeničkog staža u muzejskoj struci. II. STRUČNI ISPIT Članak
5. Stručni ispiti polažu se prema Programu stručnih ispita u muzejskoj struci koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a utvrđen je na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća. Programom se određuje opseg gradiva za stručne ispite propisane ovim Pravilnikom, kao i stručna literatura za svaki predmet koji se polaže. Članak
6. Stručni ispit za zvanje preparatora je usmeni ispit i sastoji se iz sljedećih predmeta:
7. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
8. Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzerviranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumentacije. Članak
9. Stručni ispit za zvanje muzejskog tehničara je usmeni ispit i sastoji se iz sljedećih predmeta:
10. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara
11. Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzerviranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumentacije. Članak
12. Stručni ispit za zvanje fotografa je usmeni ispit i sastoji se iz sljedećih predmeta:
13. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
14. Suvremena fotografska tehnika i video tehnika, te metode i postupci snimanja muzejske građe. Članak
15. Stručni ispit za zvanje dokumentarista sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita sastoji se iz pismenog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja na svom radnom mjestu. Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta:
16. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
17. Osnove muzejske dokumentacije
18. Muzeografija. Članak
19. Stručni ispit za zvanje informatičara sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita sastoji se iz pismenog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja na svom radnom mjestu. Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta:
20. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
21. Primjena informatike u muzejskoj djelatnosti
22. Osnove muzejske dokumentacije. Članak
23. Stručni ispit za zvanje restauratora sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita sastoji se iz pismenog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja na svom radnom mjestu. Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta:
24. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
25. Suvremene metode konzervatorsko-restauratorske zaštite muzejske građe
26. Osnove muzejske dokumentacije. Članak
27. Stručni ispit za muzejsko zvanje muzejskog pedagoga sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita sastoji se iz pismenog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja na svom radnom mjestu. Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta:
28. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
29. Osnove muzejske pedagogije
30. Muzeologija
31. Muzeografija. Pristupnici koji polažu stručni ispit za zvanje muzejskog pedagoga, koji su predmet muzeologija položili tijekom studija, oslobađaju se polaganja istog. Članak
32. Stručni ispit za muzejsko zvanje kustosa sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita sastoji se iz pismenog rada tema kojega je vezana uz zadaće i poslove što ih pristupnik obavlja na svom radnom mjestu. Rad mora obuhvatiti i muzeološke aspekte muzeološke teme. Usmeni dio ispita sastoji se iz sljedećih predmeta:
33. Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
34. Muzeologija
35. Muzeografija
36. Osnove muzejske dokumentacije. Pristupnici koji polažu stručni ispit za muzejsko zvanje kustosa, koji su predmet muzeologija položili tijekom studija, oslobađaju se polaganja istog. III. POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Članak
37. Osoba koja polaže stručni ispit (u daljnjem tekstu: pristupnik) podnosi prijavu za polaganje stručnog ispita Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u muzejskoj struci (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Prijava se podnosi na adresu Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, koji organizira postupak polaganja stručnih ispita. Uz prijavu pristupnik prilaže isprave i dokumente kojima dokazuje pravo na pristupanje stručnom ispitu. Pod ispravama i dokumentima iz stavka
38. ovoga članka podrazumijevaju se: svjedodžba o stečenoj školskoj spremi, ugovor o radu na poslovima u muzejskoj struci, odnosno potvrda o volonterskom radu sukladno članku
39. Zakona o muzejima, te opis poslova što ih je pristupnik svladao i koje obavlja, odnosno potvrda o obavljenom vježbeničkom stažu. Navedeni ugovor, odnosno potvrdu o volonterskom radu i opis poslova izdaje poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen, ili volontira, ili obavlja pripravničku praksu. Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti Povjerenstvu najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka. Članak
40. Povjerenstvo je dužno omogućiti pristupnicima, u pravilu, dva ispitna roka za polaganje stručnih ispita – u lipnju i u prosincu, a po potrebi se mogu odrediti i izvanredni rokovi. Radi pomoći pristupnicima u pripremi stručnog ispita, Povjerenstvo može organizirati seminare i radionice. Članak
41. Povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje stručnog ispita i o tome obavještava pristupnika u roku od 15 dana od dana primitka prijave. Pristupnike koji ispunjavaju uvjete za polaganje stručnog ispita tajnik Povjerenstva obavještava o mjestu, vremenu i rasporedu polaganja stručnog ispita, a najkasnije dva mjeseca prije ispitnog roka. Članak
42. Pristupnik može odustati od polaganja prijavljenog ispita, o čemu je dužan obavijestiti Povjerenstvo najkasnije tri dana prije početka ispitnog roka. Polaganje stručnoga ispita može se odgoditi ako je pristupnik zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu ili nastaviti polaganje započetog ispita. Povjerenstvo će takvom pristupniku odobriti polaganje ispita u prvom sljedećem ispitnom roku. Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu, niti pravodobno otkaže polaganje ispita, nema pravo na povrat sredstava uplaćenih za polaganje stručnog ispita. Članak
43. Usmeni ispit polaže se pred Povjerenstvom i tajnikom Povjerenstva odnosno zapisničarom. Za izradu pismenog rada Povjerenstvo određuje pristupniku mentora ispitivača i o tome ga obavještava u roku iz članka
44. stavka
45. ovoga Pravilnika. Pristupnik u suradnji s mentorom ispitivačem dogovara temu i opseg rada, te izrađuje pismeni rad. Pristupnik predaje svoj rad Povjerenstvu u 2 primjerka najkasnije 8 dana prije polaganja ispita. Ispitivače na prijedlog Povjerenstva imenuje Hrvatsko muzejsko vijeće. Ispitivači koji nisu članovi Povjerenstva, te njihovi zamjenici, nazočni su samo za vrijeme trajanja ispita iz predmeta za koji su imenovani. Tijekom ispita vodi se zapisnik koji potpisuje predsjednik i nazočni članovi Povjerenstva, te tajnik odnosno zapisničar. Članak
46. Pristupnike ocjenjuje Povjerenstvo. Pismeni dio ispita ocjenjuje ispitivač. Uspjeh pristupnika na usmenom dijelu ispita za svaki pojedini predmet ocjenjuje ispitivač. Povjerenstvo završno ocjenjuje cjelokupni uspjeh pristupnika na temelju prosjeka ocjena na usmenom ispitu. Povjerenstvo završno ocjenjuje i opći uspjeh pristupnika na pismenom i usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena općeg uspjeha na usmenom i pismenom ispitu je: »položio s izvrsnim uspjehom«, »položio s vrlo dobrim uspjehom«, »položio s dobrim uspjehom« te »nije položio«. Konačna ocjena se utvrđuje većinom glasova. U slučaju ravnomjerne podjele glasova, odlučuje glas predsjednika Povjerenstva. Članak
47. Nakon završenog ispita predsjednik Povjerenstva, u nazoč­nosti članova Povjerenstva, obavješćuje pristupnika o uspjehu postignutom na ispitu. Članak
48. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva. Jedan se primjerak uvjerenja dostavlja poslodavcu kod kojeg je pristupnik zaposlen. Povjerenstvo vodi posebnu evidenciju o položenim stručnim ispitima, koja se trajno čuva u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Članak
49. Ako je pristupnik ocijenjen ocjenom »nije položio« ili se u smislu članka
50. stavka
51. smatra da nije položio stručni ispit, o tome se obavješćuje poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen. Ako je pristupnik upućen na polaganje popravnog ili popravnih ispita, o tome se također obavješćuje poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen. Članak
52. Ako pristupnik nije s uspjehom položio pismeni dio ispita, ne može pristupiti usmenom dijelu ispita, već ponavlja ispit u sljedećem roku. Članak
53. Pristupnik koji ne zadovolji iz jednog predmeta na ispitu za muzejsko zvanje muzejskog pedagoga i kustosa, te stručna zvanja, može ponovno polagati predmet na popravnom ispitu u sljedećem ispitnom roku. Članak
54. Pristupnik koji nije položio stručni ispit, a nema pravo na popravni ispit prema članku
55. ovoga Pravilnika, može ga polagati još jednom. Prijavu za ponavljanje stručnog ispita pristupnik može podnijeti i nakon prestanka radnog odnosa. IV. SASTAV I ZADAĆE POVJERENSTVA Članak
56. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana koji su u pravilu i ispitivači za određene predmete. Predsjedniku i članovima Povjerenstva određuju se zamjenici. Za ispitivanje pojedinih predmeta imenuju se i posebni ispitivači. Predsjednika i članove Povjerenstva, te njihove zamjenike imenuje Hrvatsko muzejsko vijeće. Na prijedlog Povjerenstva Vijeće imenuje i ostale ispitivače za pojedine predmete, te njihove zamjenike. Članak
57. Predsjednik, članovi Povjerenstva i njihovi zamjenici, te posebni ispitivači i njihovi zamjenici imenuju se iz redova struč­njaka koji imaju odgovarajuće muzejsko zvanje ili odgovarajuću stručnu spremu. Predavače i njihove asistente koji održavaju seminare i radionice za pomoć u pripremi stručnih ispita Povjerenstvo imenuje, u pravilu, iz redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće muzejsko zvanje ili odgovarajuću stručnu spremu. Članak
58. Administrativne poslove Povjerenstva obavlja tajnik Povjerenstva kojega imenuje Hrvatsko muzejsko vijeće. Povjerenstvo može imenovati i zapisničara. Rad Povjerenstva je javan. Članak
59. Predsjednik i članovi Povjerenstva, te njihovi zamjenici, tajnik Povjerenstva i ispitivači imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu. Naknada se određuje po pristupniku. Posebna naknada se određuje za pregled i ocjenu pismenog dijela ispita. Visinu naknade na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeća, utvrđuje Ministarstvo kulture. Sredstva za naknade osiguravaju poslodavci kod kojih su pristupnici zaposleni, a uplaćuju ih Ministarstvu kulture. V. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA Članak
60. Zaposlenicima u muzejima, te muzejima, galerijama i zbir­kama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji su položili stručni ispit u srodnim strukama, priznaje se stručni ispit sukladno ovom Pravilniku, te oni imaju pravo polagati dopunski stručni ispit iz muzejske struke. Na traženje pristupnika iz stavka
61. ovoga članka, Povjerenstvo određuje koja će ispitna područja pristupnik polagati u dopunskom stručnom ispitu, kao i ispitno gradivo u okviru ispitnog programa za odgovarajuće zvanje, imajući u vidu program po kojem je pristupnik polagao stručni ispit u srodnoj struci. Ako ispitni program prema kojem je pristupnik položio stručni ispit u srodnoj struci, u potpunosti obuhvaća odgovarajući ispitni program iz ovoga Pravilnika, pristupnik ne polaže dopunski stručni ispit. Rješenje o priznanju stručnog ispita u srodnoj struci donosi Povjerenstvo. Članak
62. Prijavi za polaganje dopunskog stručnog ispita, uz ostale isprave i dokumente iz članka
63. stavka
64. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenom stručnom ispitu u srodnoj struci s ispitnim programom. Članak
65. Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit, odgovarajuće se primjenjuju i na dopunski stručni ispit. VI. OSLOBOĐENJE OD POLAGANJA STRUČNOG ISPITA Članak
66. Zaposlenici u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji imaju znanstveni stupanj (magistra ili doktora znanosti) i najmanje dvije godine rada u muzejskoj struci, mogu biti oslobođeni polaganja stručnog ispita za odgovarajuće muzejsko stručno zvanje. Rješenje o oslobođenju u smislu stavka
67. ovoga članka donosi ispitno Povjerenstvo. Članak
68. Zahtjevu za oslobođenje od polaganja stručnog ispita prilaže se isprava kojom se dokazuje da se radi o znanstvenom stupnju iz područja muzejske struke, potvrdu o radnom stažu u muzejskoj struci, te preporuka poslodavca iz koje je razvidno obavlja li zaposlenik uredno poslove određenog muzejskog stručnog zvanja. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
69. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju stručnih ispita radnika muzejske struke i program za stručne ispite (»Narodne novine« br. 9/78). Članak
70. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-05/03-01-63 Urbroj: 532-03-3/4-03-01 Zagreb,
71. ožujka
72. Ministar dr. sc. Antun Vujić, v. r. PROGRAMI STRUČNIH ISPITA U MUZEJSKOJ STRUCI I. OPĆI DIO Predmet: Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hr­vat­ske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području muzejske djelatnosti i zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sadržaj predmeta: Ustav Republike Hrvatske, radno zakonodavstvo i propisi, zakonodavstvo u kulturi Literatura:
73. Ustav Republike Hrvatske // »Narodne novine«, br. 41/01 (pročišćeni tekst) i 55/01 (ispr.)
74. Zakon o sustavu državne uprave // »Narodne novine«, br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00 i 59/
75. Čl. 50.-
77. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija // »Narodne novine«, br. 48/99, 15/00 i 20/00 (ispr.). Čl.
79. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi // »Narodne novine«, br. 33/
80. Čl. 18.-
82. Zakon o radu // »Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/
83. Čl. 1.–35., 92.-
84. i 103.-
86. Zakon o muzejima // »Narodne novine«, br. 142/98, s pripadajućim Pravilnicima.
87. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara // »Narodne novine«, br. 69/99, s pripadajućim Pravilnicima.
88. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima // »Narodne novine«, br. 105/97 i 64/
90. Zakon o kulturnim vijećima // »Narodne novine«, br. 53/
91. 10.Zakon o knjižnicama // »Narodne novine«, br. 105/97, 5/98 i 104/
92. Čl. 1.-12.,
93. i
94. 11.Europska kulturna konvencija – Pariz,
95. prosinca
96. // »Narodne novine«, Međunarodni ugovori br. 6/94 i 1/99 12.Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba – Haag,
97. svibnja
98. // »Narodne novine«, Međunarodni ugovori br. 12/93, s pripadajućim Pravilnikom i Protokolima. 13.Konvencija o mjerama zabrane i sprječavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara – Pariz,
99. studenoga
100. // »Narodne novine«, Međunarodni ugovori br. 12/
101. 14.Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine – Pariz,
102. studenoga
103. // »Narodne novine«, Među­na­rodni ugovori br. 12/
104. 15.Europska konvencija o zaštiti arheološkog nasljedstva Europe – London,
105. svibnja
106. // »Narodne novine«, Međuna­rodni ugovori br. 6/
107. 16.Konvencija o zaštiti arhitektonskoga blaga Europe – Granada,
108. listopada
109. // »Narodne novine«, Međunarodni ugovori br. 6/
110. 17.UNIDROIT-ova Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima – Rim
111. lipnja
112. // »Narodne novine«, Međunarodni ugovori br. 5/00 i 6/
113. 18.Preporuke UNESCO-a o zaštiti kulturne baštine. 19.Povelje i Preporuke ICOMOS-a i ICOM-a. 20.Statut Međunarodnog savjeta za muzeje UNESCO-a (ICOM), Generalna skupština ICOM-a,
115. 1974., dopune 1983.,
116. i
117. 21.Direktive i drugi akti Europske unije o zaštiti kulturne baštine. II. POSEBNI DIO PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA METALA Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, kon­zer­viranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i doku­men­tacije Sadržaj predmeta:
118. Poznavanje opće i anorganske kemije – prepoznavanje metala – prirodni procesi starenja i propadanja – vanjski uzroci koji ta stanja pospješuju (vlaga, temperatura, mehanička oštećenja i dr.)
119. Metalni predmeti u muzejima – način dobivanja – prijem – osnovni zahvati – restauriranje – konzerviranje – pohrana
120. Pristup obradi muzejskih predmeta – što moramo (dokumentacija, procjena stanja) – što smijemo (dogovor s kustosom, osobna procjena, literatura, etika) – što možemo (oprema radionice, radni uvjeti, iskustvo)
121. Zaštita na radu – štetni utjecaji na djelatnika – sredstva zaštite – preventiva Obavezna literatura:
122. Opća i anorganska kemija (bilo koji udžbenik za srednje škole).
123. Osnove zaštite i izlaganja muzejskih zbirki. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
125. Bauer, Antun (ur.). Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta. Zagreb: Muzejski dokumentacioni centar,
127. Feilden, B. M. Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa. Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske,
129. Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske studije,
131. Mikrobiološka destrukcija spomenika kulture: zbornik radova sa seminara održanog
132. travnja
133. u Muzeju Mimara. Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod,
135. Laszlo, Želimir. Novi dokumenti o preventivnoj zaštiti. // Informatica museologica. 32, 1/2 (2001.), str. 145-
137. Vokić, Denis; Laszlo, Želimir; Maroević, Ivo. Prijedlog smjernica za zaštitu muzejske građe. // Informatica museologica. 32, 1/2 (2001.), str. 150-
139. Čuvanje muzejskih zbirki – uvod u preventivnu zaštitu, priručnik za tečaj – I. i II. dio. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
140. (rukopis)
141. Pravilnik o zaštiti na radu (muzejski akt, ima svaki muzej). Preporučena literatura:
142. Arbeitsblätter für Restauratoren. Mainz: Arbeitsgemeinschaft der Restauratoren: Römisch–Germanisches Zentralmuseum Mainz (osobito novija godišta časopisa). PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA DRVETA Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­vi­ranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Opće poznavanje materijala – vrste i karakteristike drveta – Opće poznavanje mikroklime, degradacijskih procesa i njihovih uzroka – Preventivna zaštita, zaštita od propadanja i konzerviranje pred­meta – Održavanje i zaštita drvenih predmeta u čuvaonicama i na izložbama Obavezna literatura:
143. Buck, Richard D. Utvrđivanje i opisivanje stanja umjetnina. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 3/4 (2000.), str. 94-
145. Petricioli, Ivo. Umjetnička obrada drveta u Zadru u doba gotike. Zagreb,
147. Emmerling, E. Restauriranje između etike i estetike. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 3/4 (1998.), str. 87-
149. ICOM-ov kodeks profesionalne etike. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo,
150. (izdano kao prilog uz: Vijesti muzealaca i konzervatora, 1/2002.).
151. ECCO – profesionalne smjernice. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 2 (1997.), str. 16-
153. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 1/4 (1999.), str. 143-
155. Doprinos laboratorijskih istraživanja u konzervatorsko-restauratorskim radovima: seminar, Muzej Mimara, Zagreb,
158. Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod,
159. Stručni radovi: – Briški, Felicita. Utjecaj mikroorganizama na propadanje spomenika kulture. – Durman, Aleksandar. Dendrokronologija – apsolutno i relativno datiranje prošlosti. – Fučić, Mario. Aktualnosti na području plinske dezinsekcije umjetnina.
160. Fressl, Ivo. Slikarska tehnologija. Zagreb: Radionice škole primijenjene umjetnosti,
161. (poglavlja o pozlati i drvu).
162. Stručni radovi sa seminara »Mikrobiološka destrukcija spomenika kulture«, Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod, 2000.: – Despot, Radovan; Trajković, Jelena. Najčešće gljive uzročnici prave truleži drva u objektima. – Plavšić, Franjo. Zaštita od otrova tijekom konzervatorsko – restauratorskih radova. Preporučena literatura:
163. Preventive conservation, practice, theory and research – preprints of the Contributions to the Ottawa Congress,
164. Tekstovi: – Child, R. E.; Pinniger, D. B. Insect trapping in museum and historic houses. – Richar, Melvin. The transport of paintings in microclimate display cases.
165. Sothebyž s Caring for antiques – a guide to handling, cleaning, display and restaoration. London: Conrad Octopus Limited,
167. Rettelbusch, Ernst. Stilhandbuch. Stuttgart: J. Hoffmann,
168. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA KERAMIKE Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzervi­ra­nja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Opće poznavanje materijala – vrste i karakteristike keramike – Opće poznavanje mikroklime, degradacijskih procesa i njihovih uzroka – Rukovanje keramičkim predmetima u muzejima – Preventivna zaštita i rekonstrukcija keramičkih predmeta – Transport predmeta Obavezna literatura:
169. Losos, Ludvik. Nove metode konzervacije muzejskih zbirki. // Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta / ur. Antun Bauer. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
171. Farmakovski, M. V. Konzerviranje i restauriranje muzejskih zbirki. Zagreb: Gipsoteka,
173. Ridli, Ž. Održavanje i popravljanje antikviteta. Beograd: Tehnička knjiga,
175. Liebscher, I.; Willert, F. Tehnologija keramike.
176. izd. Beograd: Univerzitet umetnosti,
178. Donelli, I. Rekonstrukcija antičke keramike iz Zatona kod Nina. // Almanah jugoslavenskog mediteranskog podneblja, Liburnija – Rijeka.
179. Str. 291-
180. Preporučena literatura:
181. Feilden, D. M. Introduction to Conservation. Rome: ICCROM,
183. Plenderleith, H. J.; Werner, A. E. A. The Conservation of antiguites and works of art. London: Oxford University Press,
185. Nachrichtenblatt der Denkmalpflege in Baden Württemberg (časopis).
186. Ballestren, A. Definition of the proffesion. Rome: ICCROM,
188. Colin, Fink. Incrustation on porous pottery – A new method of clining without loss of pigment, Tehnical Studies in the field of the fine Arts, Vohm? II – str 56-61., 1933.-
189. *
190. Gedye Ione. Pottery and glass. // The conservation of cultural property. Paris: UNESCO,
191. (Museums and monuments; XI). Str. 109-
193. Larney, S. Restoring ceramics. London: Barrie & Jankins,
195. Olive, J.; Pearson, C. The conservation of ceramics from marine archeologichal sources. // Conservation in archeology and the applied arts. London: International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works,
196. Str. 63-
197. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA TEKSTILA Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzervi­ranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Opće poznavanje materijala – vrste i karakteristike materijala (vuna, svila, pamuk, lan, perje itd.) – Opće poznavanje mikroklime, degradacijskih procesa i njihovih uzroka – Rukovanje tekstilnim predmetima u muzejima – Održavanje i zaštita tekstilnih predmeta u čuvaonicama i na izložbama – Transport tekstilnih predmeta Obavezna literatura:
198. Enciklopedija leksikografskog zavoda,
199. (lan, pamuk, svila, vuna, tkanje).
200. Feilden, B. M. Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa. Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske,
202. Osnove zaštite i izlaganja muzejskih zbirki. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
204. Vokić, D. Utjecaj uvjeta čuvanja na stanje umjetnina: važnost temperature i relativne vlage zraka. // Restauratorski bulletin. 1 (1993.), str. 6-
206. Vokić, D. Restauracija nije alternativa preventivnoj zaštiti. // Informatica museologica. 26, 1/4 (1995.), str. 15-
208. Worch, M. T. Povijesni tekstil – upute za transport, izlaganje i čuvanje. // Informatica museologica. 28, 1/4 (1997.), str. 75-
210. ICOM-ov međunarodni komitet za muzeje i zbirke odjeće: upute za čuvanje odjeće. // Informatica museologica. 21, 1/2 (1990.), str. 114-
212. Reichert, U. Rukovanje tekstilnim predmetima u muzeju. // Informatica museologica. 27, 1/2 (1996.), str. 119-
213. Preporučena literatura:
214. Flury–Lemberg, M. Textile conservation and research. Schriften der Abbeg–Stiftung,
215. Str. 13-
217. Thomson, Gary. The museum environment.
218. izd. London: Butterworth-Heinemann,
219. Str. 1-
221. Thompson, J. M. A. (ed.). Manual of curatorship. London; Butterworths: The Museum Association,
223. Story, K. O. Approaches to pest managment in museums. Conservation. Analytical Laboratory, Smithsonian Institution,
224. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA PAPIRA Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzervi­ranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Zaštita pisane baštine – Vrste pisane baštine – Uzroci oštećivanja pisane baštine – Mjere preventivne zaštite – čuvanje i pohrana pisanih spomenika – Uloga mikrografije i reprografije u zaštiti – Konzerviranje i restauriranje pisane baštine – Dokumentiranje konzervatorsko – restauratorskih radova – Etika konzerviranja i restauriranja pisane baštine – Konzerviranje i restauriranje uveza Obavezna literatura:
225. Dadić, V.; Sarić, E. Osnovne zaštite bibliotečne građe. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo,
227. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca. Zagreb: Hrvatski državni arhiv,
228. (poglavlja D i F).
229. Bergstein, A.; Kapustić S. Mikrografija. Samobor: »Zagreb«,
231. Arhivistika za djelatnike u pismohranama. Zagreb: Arhiv Hrvatske,
232. (poglavlja 7, 8 i 10).
233. Mikrobiološka destrukcija spomenika kulture: zbornik radova. Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod,
235. Mušnjak, T. Čuvanje, zaštita i mogućnosti restauriranja fotografija. // Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu. 30 (1988.), str. 327-
237. Mušnjak, T. Pohrana i zaštita fotografija. // Sodobni arhivi. 12 (1990.), str. 85-
239. Mušnjak, T. Zaštitna ambalaža za pohranjivanje arhivske građe. // Sodobni arhivi. 14 (1992.), str. 142-
241. Mušnjak T. Konzerviranje i restauriranje plakata i nacrta utvrda Pule iz fonda Carska i kraljevska inženjerijska uprava u Puli. // Hrvatske obalne utvrde u
242. i
243. stoljeću. Split: Povijesni arhiv Split,
244. Str.75-
246. Mušnjak, T. Vlaga kao uzročnik oštećenja arhivske građe. // Sodobni arhivi. 16 (1994.), str. 33-
248. Mušnjak, T. Utjecaj zagađenog zraka na pisanu baštinu. // Sodobni arhivi. 19 (1997.), str. 95-
250. Mušnjak, T. Školovanje stručnjaka na području konzerviranja i restauriranja pisane baštine. // Arhivski vjesnik. 40 (1997.), str. 63-
252. Priručnik iz arhivistike. Zagreb: SDARJ,
253. (poglavlja: VII, XV, XVI, XIX).
254. Upute za zaštitu pokretne kulturne baštine u muzejima i galerijama. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
255. Str. 27-
257. Zaštita arhivskog gradiva. // XXXVII. Savjetovanje Hrvat­skog arhivističkog društva. Trakošćan,
259. Baričević, Z. Prikaz sustava hibridne reprografije – stanje i mogućnosti. // Arhivski vjesnik. 44 (2001.), str. 145-
261. Mušnjak, T. Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru. Masovna neutralizacija zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik. 44 (2001.), str. 61-
263. Mušnjak, T. Uloga zgrade u zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik. 44 (2002.), str. 183-
264. Preporučena literatura: Adcock, E. P. et al. (ed.). Principles for the care and handling of library materials. Paris; Washington: IFLA-PAC: CPA,
265. (uskoro izlazi hrvatski prijevod). PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA KAMENA Predmet: Suvremene metode zaštite, repariranja, konzer­vira­nja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Povijesni pregled restauracije kamena – Dokumentiranje preparatorsko – konzervatorskih radova – Dijagnostika: određivanje vrste kamena, analiza kamena, vrste oštećenja – Konzervacija: dokumentacija, desalinizacija, tehnike čišćenja, preparati za čišćenje – Konsolidacija: tehnike konsolidacije kamena, preparati za konsolidaciju – Rekonstrukcija: sortiranje fragmenata, spajanje fragmenata, nadopune, uzimanje otisaka, lijevanje u poliesteru i epoksidu, – Konstruktivni elementi: tehnike i metode manipulacije kamena, statika, skele, strojevi – Njega i održavanje: izlaganje, vlaga, toplina, svjetlo i klimatski uvjeti. Obavezna literatura:
266. Farmakovski, M. V. Konzerviranje i restauriranje muzejskih zbirki. Zagreb: Gipsoteka,
268. Feilden, B. M. Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa. Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske,
270. Bauer, Antun (ur.). Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta. Zagreb: Muzejski dokumentacioni centar,
272. Popović, D.; Malinar, H. Restauratorski radovi na lumbaradskoj psefizmi i natpisu iz Starigrada na Hvaru. // Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske. 10 (1984.), 11 (1985.), str.
274. Malinar, H. Čišćenje kamenih spomenika kulture. // Klesarstvo i graditeljstvo. 9, 1/2 (1998.), str.
276. Cotman, I. Probna podzemna eksploatacija kamena »Kanfanar«. // Klesarstvo i graditeljstvo. 7, 1/2 (1996.), str.
278. Ukrainček, V. Ratne štete na spomenicima kulture 1991-
279. // Klesarstvo i graditeljstvo. 7, 1/2 (1996.).
280. Crnković, B.; Šarić, Lj. Građenje prirodnim kamenom. Zagreb: Rudarsko-geološki naftni fakultet,
282. Šarić, Lj. Čišćenje kamena vapnenca. // Klesarstvo i graditeljstvo. 2, 1 (1991.), str.
284. Ženko, T.; Tomašić, I.; Peček, N. Čišćenje arhitektonskog kamena. // Klesarstvo i graditeljstvo. 4, 3/4 (1993.), str.
286. Balent, J. Čišćenje i zaštita arhitektonskog kamena. // Klesarstvo i graditeljstvo. 6, 3/4 (1995.), str.
288. Klarić, M. Kiparska tehnologija. Split: Intra,
290. Džaja, N. Tradicionalna obrada kamena klasičnim alatima. Split: Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu,
291. Preporučena literatura:
292. Lazzarini, L.; Tabasso, M. L. Il restauro della pietra. Padova: CEDAM,
294. Brommelle, N. S.; Smith, Perry. Case studies in the conservation stone and wall paintings. Bologna Congress 21-26 September
295. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA ZOOLOŠKE STRUKE Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­vi­ranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Prikupljanje muzejske građe (postupak) – Alat potreban za izradu dermoplastičnih preparata – Kemikalije – Materijal – Izrada dermoplastičnih preparata sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova, rakova, riba. kukaca. – Izrada mijehova sisavaca i ptica – Izrada mokrih preparata – Izrada kostura i dijelova kostura – Izrada diorama – Čuvanje i dezinsekcija zoološke građe Literatura Alinger, Pavao. Kako ću preparirati životinje. Zagreb: Školska knjiga,
296. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE PREPARATORA GEOLOŠKO – PALEONTOLOŠKE STRUKE Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­viranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Grubo mehaničko prepariranje fosila – Fino mehaničko prepariranje fosila – Kemijsko prepariranje fosila – Izrada preparata – Izdvajanje mikro i makrofosila iz stijena – Izrada odljevaka – Kemijska i fizička zaštita – Izrada grafičke i fotodokumentacije – Održavanje građe i prostora smještaja građe – Održavanje i tehnička organizacija depoa Obavezna literatura Kochansky–Devidé, V. Paleozoologija. Zagreb: Školska knjiga,
297. Preporučena literatura:
298. Kummel, B.; Raup, D. Handbook of paleontological techniques. San Francisco; London: W. H. Freeman and company,
300. Reser, P. K. Precision casting of small fossils: an update. // Curator. 24, 3 (1981.), str. 157-
301. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE MUZEJSKOG TEHNIČARA Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­viranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Zaštita građe u muzejskim čuvaonicama, transportu, na izložbama, osnove preventivne zaštite muzejske zgrade, osnove zaštite dokumentacije i dr. – Protuprovalna, protupožarna zaštita, te zaštita od potresa i poplave. – Osnove preventivne zaštite prema vrsti građe: slike, skulpture, papir, metal i dr. – Muzejska mikroklima, svjetlo, dodir sa štetnim materijalima, nametnici i dr. – Štete prouzročene ljudskim djelovanjem. Obavezna literatura:
302. Čuvanje muzejskih zbirki – uvod u preventivnu zaštitu: priručnik za tečaj. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
303. (rukopis)
304. Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske studije,
305. Str. 169-
307. Informatica museologica. 21, 3/4 (1990.); tema broja: Zaštita muzejske građe.
308. Laszlo, Želimir. Priručnik za preventivnu zaštitu slika. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar,
309. Preporučena literatura:
310. Feilden, Bernard M. An introducion to conservation of cultural property. Paris: United nations educational, scientific and cultural organization,
312. Richard, M.; Mecklenburg, M. F.; Merrill, R. M. (ed.). Art in transit: handbook for packing and transporting paintings. Washington: National Gallery of Arts,
314. Liston, David (ed.). Museum security and protection: a handbook for cultural heritage institutions. London; New York: Routledge,
316. Gillies, T.; Putt, N. The ABCs of collections care. Winnipeg: Manitoba Heritage Conservation Service,
317. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE MUZEJSKOG TEHNIČARA GEOLOŠKO – PALEONTOLOŠKE STRUKE Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­viranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Grubo mehaničko prepariranje fosila – Fino mehaničko prepariranje fosila – Kemijsko prepariranje fosila – Izrada preparata – Izdvajanje mikro i makrofosila iz stijena – Izrada odljevaka – Kemijska i fizička zaštita – Izrada grafičke i fotodokumentacije – Održavanje građe i prostora smještaja građe – Održavanje i tehnička organizacija depoa Obavezna literatura Kochansky–Devidé, V. Paleozoologija. Zagreb: Školska knjiga,
318. Preporučena literatura:
319. Kummel, B.; Raup, D. Handbook of paleontological techniques. San Francisco; London: W. H. Freeman and company,
321. Reser, P. K. Precision casting of small fossils: an update. // Curator. 24, 3 (1981.), str. 157-
322. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA ZVANJE MUZEJSKOG TEHNIČARA MINERALOŠKO – PETROGRAFSKE STRUKE Predmet: Suvremene metode zaštite, prepariranja, konzer­viranja, rukovanja i održavanja muzejske građe i dokumen­tacije Sadržaj predmeta: – Osnovno poznavanje građe: mineral, stijena, simetrija, tvrdoća i kalavost. – Prepoznavanje materijala: glavni petrogeni minerali, glinenci, kremen, olivini, pirokseni, amfiboli, tinjci, karbonati (kalcit i dolomit). – Osnovna podjela stijena: magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. – Vrste mineraloško – petrografske građe – Hrvatski prirodoslovni muzej – struktura i funkcioniranje – Zbirke Mineraloško – petrografskog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – Zbirke MP1 grupe – Zbirke MP2 grupe – mikrouzorci – Zbirka MP3 grupe – Zbirka MP4 (Fototeka) – Biblioteka – Zbirke u formiranju – Dokumentacija – Smještaj – Manipulacija materijalom – Čuvanje i zaštita – Porijeklo materijala – Priprema uzorka za determinaciju i jednostavnije determinacije – Izložbe Obavezna literatura:
323. Barić, Lj. Mineralogija s petrografijom. Zagreb – Bedekovčina: Školski centar za građevnu industriju i Građevinarstvo,
325. Bukovec, D.; Zebec, V.; Igaly, G. & Perović, D. Informatički projekt dokumentacije muzejsko galerijske građe. Informatics project on museum and gallery material documentation. Natura Croatica, 2/2, 149-
326. Zagreb:
328. Radanović – Gužvica, B. Iz povijesti Mineraloško – petrografskog muzeja u Zagrebu (Promjene u izložbenom prostoru). – Geološki vjesnik 41, 407-413, Zagreb:
330. Radovčić, J. Hrvatski prirodoslovni muzej (Iz prošlosti do budućnosti). – Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb:
332. Zebec, V, & Čepelak, M. Dokumentacija, kategorizacija i valorizacija, izlaganje i zaštita mineraloško – petrografske muzejske građe, primjer Mineraloško petrografskog muzeja u Zagrebu. – Informatica museologica, 2-3, 102-115, Zagreb:
334. Zebec, V. stoljeće otkupa mineraloško – petrografske muzejske građe. – Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb: 1996., (katalog izložbe) Preporučena literatura:
335. Barić, Lj.