← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1369/2002 od 26. ožujka 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1369/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1369/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 58/2003 (8.4.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1369/2002 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 718 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Poto­čnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vu­ko­­jević i Milan Vuković, u postupku pokretnutom ustavnom tužbom E. A. iz Z., koju zastupa Zajednički odvjetnički ured D. B.-M. i D. B.-Č. iz Z., na sjednici Suda održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavnom tužbom podnositeljica osporava rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-390/01-2 od
  10. veljače
  11. godine, kojim je odbačena revizija podnositeljice ustavne tužbe kao nedopuštena jer vrijednost predmeta spora, naznačena u tužbi, ne prelazi iznos od 100.000,00 kn.
  12. Podnositeljica smatra da su osporenom odlukom po­vri­jeđene odredbe članka
  13. i članka
  14. stavka
  15. Ustava Republike Hrvatske. Navodi podnositeljice ustavne tužbe mogu se svesti na tvrd­nju da je Vrhovni sud Republike Hrvatske pogrešno zaključio da revizija nije dopuštena jer je, u konkretnom slučaju, riječ o stambenom sporu u kojem se odlučuje o stambenom pravu i statusu kao jednom od osnovnih potreba čovjeka te se, prema njezinom mišljenju, taj spor ne bi mogao svrstati u sporove u svezi s potraživanjem u novcu, predajom stvari ili izvršenjem kakve druge činidbe za koje je određena najniža vrijednost predmeta spora kao uvjet za izjavljivanje revizije.
  16. U ustavnosudskom postupku pribavljen je spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: P-947/
  17. Uvidom u spis utvrđeno je da je predmet spora bio otkaz stanarskog prava na stanu, dakle radi se o sporu iz odnosa korištenja stana, u kojim slučajevima se dopuštenost revizije treba cijeniti prema vrijednosnom kriteriju, u smislu odredbe članka
  18. stavka
  19. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99), u svezi s člankom
  20. istog Zakona, odnosno prema jednogodišnjoj najamnini. Ustavna tužba nije osnovana.
  21. Odredbom članka
  22. stavka
  23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povri­jeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajam­čenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, u pravilu, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
  24. Načelo jednakosti, propisano člankom
  25. Ustava, jamči svakomu prava i slobode, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, te pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki. U procesnom smislu, ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom bilo bi povrijeđeno ako stranke u postupku nisu imale ravnopravan položaj, dok bi u materijalnopravnom smislu to pravo bilo povrijeđeno ako se osporavani akt može smatrati samovoljnim. Tijekom ustavnosudskog postupka, ovaj Sud nije utvrdio postojanje činjenica ili okolnosti koje bi upućivale na neravnopravan parnični položaj stranaka pred zakonom. U spornoj pravnoj situaciji presuđivali su zakonom ustanovljeni sudovi unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom, a osporena odluka valjano je obrazložena i donesena u skladu s mjerodavnim odredbama postupovnog i materijalnog prava. Odlučujući o reviziji podnositeljice, Vrhovni sud Republike Hrvatske je osporenim rješenjem odbacio reviziju, pozivom na odredbu članka
  26. stavka
  27. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna. Odredbom članka
  28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99) propisano je da je u imovinskopravnim sporovima, u kojima tužbeni zahtjev glasi na potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, revizija dopuštena ukoliko iznos spornog odbijajućeg dijela pravomoćne presude prelazi 100.000,00 kuna. Člankom
  29. tog Zakona propisano je: »Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona donesena prvostupanjska presuda ili rješenje kojim je postupak pred prvostupanjskim sudom dovršen, daljnji postupak provest će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ako se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukine prvostupanjska odluka iz stavka
  30. ovoga članka, daljnji postupak provest će se po ovom Zakonu. O reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drugostupanjskog suda donesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«. Tijekom revizijskog postupka utvrđeno je da je pravomoćna presuda u parničnom postupku (presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž-13322/99 od
  31. travnja 2000.) donesena
  32. travnja
  33. godine, dakle nakon stupanja na snagu navedenog Zakona.
  34. Glede podnositeljičina isticanja povrede odredbe članka
  35. Ustava, potrebno je istaknuti da članak
  36. Ustava ne sadrži ljud­ska prava i temeljne slobode, odnosno ustavno pravo u smislu odredbe članka
  37. stavka
  38. Ustavnog zakona, nego najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske koje služe kao temelj za tumačenje Ustava pa odredbe iz članka
  39. Ustava ne daju osnovu za pružanje ustavnosudske zaštite.
  40. Napominje se da je Ustavni sud o ustavnoj tužbi odlučivao samo u okviru zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi podnositeljice, a kojom podnositeljica osporava rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-390/01-2 od
  41. veljače
  42. godine, o odbačaju revizije kao nedopuštene. Ukoliko je podnositeljica ustavne tužbe smatrala da su joj nižestupanjskim odlukama povrijeđena ustavna prava, tada je, suglasno odredbi članka
  43. stavka
  44. u svezi s odredbom članka
  45. Ustavnog zakona, ustavnu tužbu protiv tih odluka trebala podnijeti u roku od 30 dana od dana dostave presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž-13322/99 od
  46. travnja
  47. godine, a što nije učinila.
  48. Stoga je, temeljem odredbi članaka
  49. i
  50. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.
  51. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  52. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1369/2002 Zagreb,
  53. ožujka
  54. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 58/2003-718 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 58/2003 Broj dokumenta u izdanju: 718 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 8.4.
  55. ELI: /eli/sluzbeni/2003/58/718 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  56. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.