← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2697/2002 od 18. ožujka 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2697/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2697/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 59/2003 (9.4.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2697/2002 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 729 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe Z. i D. T. iz Z., zastupanih po punomoćnici J. M., odvjetnici iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: Pn-3993/81, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Us­tav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćeni tekst) podnositeljici ustavne tužbe, Z. T. iz Z., M. T. 56, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 15.000,00 kuna, a D. T. iz Z., M. T. 56, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske u iznosu od 15.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Podnositelji ustavne tužbe, temeljem odredbe članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Us­tav­ni zakon), podnijeli su dana
  9. prosinca
  10. godine ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Predlažu da Ustavni sud odredi rok za donošenje presude u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-3993/81, te da odredi primjerenu naknadu podnositeljima zbog povrede ustavnog prava iz članka
  11. stavka
  12. Ustava, koju je počinio Općinski sud u Zagrebu, ne odlučivši o pravima i obvezama podnositelja u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  13. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  14. Ustavnog zakona, uvidom u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-3993/81, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  17. prosinca
  18. godine, Z. T. i tada malodobni R. i D. T. podnijeli su tužbu Općinskom sudu u Zagrebu, protiv tuženika M. P. i ŽTP-a Z., OOUR Saobraćaj, Glavni kolodvor Z., radi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje i pretrpljene dušev­ne boli zbog smrti supruga, odnosno oca podnositelja; – dana
  19. veljače
  20. godine, Općinski sud u Zagrebu održao je pripremno ročište; – sljedeće raspravno ročište održano je
  21. ožujka
  22. godine, na kojemu je određeno da će se zatražiti kazneni predmet koji je vođen povodom štetnog događaja; – podneskom od
  23. svibnja
  24. godine podnositelji su proširili tužbu i na zanatsku zadrugu »I.«, Z.; – sljedeće raspravno ročište održano je
  25. listopada
  26. godine; – s obzirom na činjenicu da na ročište zakazano za
  27. veljače
  28. godine nije pristupio (uredno pozvan) punomoćnik tužitelja, sud je, na prijedlog tuženika, utvrdio da je nastupilo mirovanje postupka; – po prijedlogu podnositelja, postupak je nastavljen ročištem održanim
  29. rujna
  30. godine na kojemu su podnositelji preinačili tužbu; – dopisom od
  31. lipnja
  32. godine, Općinski sud u Zagrebu pozvao je punomoćnika trećetuženika da dostavi punomoć za zastupanje te još jedan primjerak podneska od
  33. rujna
  34. godine; – dopisom od
  35. listopada
  36. godine, Općinski sud u Zagrebu je poslao požurnicu punomoćniku trećetuženika za postupanje po dopisu od
  37. lipnja
  38. godine; – ročište zakazano za
  39. ožujka
  40. godine odgođeno je te je određeno da će se sljedeće ročište zakazati nakon što podnositeljica dostavi podnesak kojim povisuje tužbeni zahtjev te dokumentaciju na koju se poziva u tijeku postupka; – dopisima od
  41. kolovoza
  42. i
  43. srpnja
  44. godine Općinski sud u Zagrebu pozvao je punomoćnika podnositelja da hitno postupi po raspravnom rješenju od
  45. ožujka
  46. godine; – podneskom od
  47. prosinca
  48. godine, odvjetnica koja je preuzela odvjetničku kancelariju punomoćnika podnositelja, obavijestila je prvostupanjski sud da je prvotužiteljica duševno oboljela te se nalazi u duševnoj bolnici, a drugo i treće tužitelji su malodobna djeca, pa je stoga zatražila rok u kojemu će se, po uspostavljanju kontakta sa starateljem tužitelja, postupiti po raspravnom rješenju od
  49. ožujka
  50. godine; – sljedeće ročište u predmetu održano je dana
  51. siječnja
  52. godine, na kojemu je podnositeljima određen rok od 30 dana za iznošenje novih dokaznih prijedloga; – dopisom od
  53. studenoga
  54. godine sud je pozvao podnositelje (putem punomoćnice N. Ć.) da u roku od 15 dana postupe po raspravnom rješenju suda od
  55. siječnja
  56. godine; – podneskom od
  57. prosinca
  58. godine, odvjetnica N. Ć. obavijestila je sud da je tužiteljica nije opunomoćila za zastupanje, pa predlaže da sva pismena budu dostavljana direktno tužiteljima; – rješenjem od
  59. siječnja
  60. godine prvostupanjski sud je pozvao tužiteljicu da udovolji raspravnom rješenju od
  61. siječnja
  62. godine; – dana
  63. studenoga
  64. godine održano je raspravno ročište na kojemu je podnositeljica obavijestila sud da je zbog ratnih zbivanja bila u Derventi (Bosna i Hercegovina) zbog čega nije bila u mogućnosti ostvariti kontakt s odvjetnicom, te stoga moli rok u kojemu će se očitovati o nastavku postupka; – raspravnim rješenjem od
  65. studenoga
  66. godine podnositeljici je određen rok od 60 dana za očitovanje o nastavku postupka; – podneskom od
  67. veljače
  68. godine podnositelji su postavili tužbeni zahtjev, uz napomenu da će podatke o pravnim sljednicima tuženih dostaviti sudu odmah po primitku; – podneskom od
  69. listopada
  70. godine podnositelji obavještavaju sud da su promijenili punomoćnika (ne dostav­ljajući sudu novu punomoć), dostavljaju sudu podatke o pravnim sljednicima tuženih te mole sud da od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od »J. G.« Z., pribavi određene podatke potrebne za nastavak postupka. Također mole zakazivanje ročišta; – podneskom od
  71. studenoga
  72. godine podnositelji dostavljaju sudu punomoć za zastupanje i mole nastavak postupka; – dopisima od
  73. studenoga
  74. godine, Općinski sud u Zagrebu zatražio je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podatke o visini isplaćene mirovine za obitelj T. za određeno razdoblje, a od »J. G.« Z., podatke o visini plaće radnika na poslovima i radnim zadacima KV limara - komparanata V. T. iz Z. za određeno razdoblje; – dopisom od
  75. studenoga
  76. godine Općinski sud u Zagrebu zatražio je od Općinskog suda u Sesvetama, na uvid spis, broj: O-154/90; – dana
  77. prosinca
  78. godine, »J. G.« Z., dostavio je sudu tražene podatke; – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dostavio je sudu
  79. prosinca
  80. godine tražene podatke; – podneskom od
  81. travnja
  82. godine podnositelji od prvostupanjskog suda mole nastavak postupka; – dopisima od
  83. siječnja
  84. i
  85. svibnja
  86. godine Općinski sud u Zagrebu ponovno je zatražio od Općinskog suda u Sesvetama spis, broj: O-154/90; – podnescima od
  87. svibnja
  88. i
  89. lipnja
  90. godine podnositelji mole da sud zakaže ročište; – dopisom od
  91. srpnja
  92. godine Općinski sud u Zagrebu ponovno je zatražio od Općinskog suda u Sesvetama spis, broj: O-154/90, ističući da je dopis istog sadržaja upućen Općinskom sudu u Sesvetama peti put, pa se moli hitnost u postupanju; – podneskom od
  93. srpnja
  94. podnositelji mole Općinski sud u Zagrebu da zakaže ročište; – dana
  95. kolovoza
  96. godine Općinskom sudu u Zagrebu dostavljen je spis Općinskog suda u Sesvetama, broj: O-154/90; – ročište u predmetu je zakazano za dan
  97. travnja
  98. godine. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  99. Na temelju članka
  100. stavka
  101. alineje
  102. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. Općinski sud u Zagrebu je
  103. siječnja
  104. godine dostavio ovom Sudu svoje očitovanje o navodima ustavne tužbe u kojemu je navedena kronologija postupanja u predmetu. Uz očitovanje Sudu je dostavljena i preslika spisa, broj: Pn-3993/
  105. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  106. Odredbom članka
  107. stavka
  108. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je sljedeće: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...)«. Odredbom članka
  109. stavka
  110. Ustavnog zakona propisano je sljedeće: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i uvida u spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-3993/81, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. prosinca
  6. godine, podnošenjem tužbe podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu, protiv tuženika M. P. i ŽTP-a Z., OOUR Saobraćaj, Glavni kolodvor Z., radi naknade štete. Ustavna tužba podnijeta je dana
  7. prosinca
  8. godine, a do tog dana sudski postupak nije okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno dvadeset
(20)godina, jedanaest
(11)mjeseci i dvadeset i sedam
(27)dana. Tijekom tog razdoblja prvostupanjski sud je održao osam ročišta za glavnu raspravu. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje sljedeće: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj«. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglašenja Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sud­skih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  12. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je u konkretnom slučaju ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest, od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  15. prosinca
  16. godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi pet
(5)godina, jedan
(1)mjesec i trinaest
(13)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Zagrebu, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao jedno ročište za glavnu raspravu (
  2. studenoga
  3. godine). Ostala aktivnost suda bila je usmje­rena na pozivanje podnositelja na postupanje po ranijim raspravnim rješenjima suda kao i na pribavljanje određenih podataka od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od »J. G.« Z., pot­rebnih za nastavak postupka, te na traženje spisa, broj: O-154/90 Općinskog suda u Sesvetama. Iz spisa predmeta razvidno je da se razdoblje neaktivnosti Općinskog suda u Zagrebu u razmatranom razdoblju, proteže od
  4. studenoga
  5. godine do
  6. studenoga
  7. godine, tj. jedanaest
(11)mjeseci i dvadeset i sedam
(27)dana, te od
  1. veljače
  2. do
  3. studenoga
  4. godine, tj. jedna
(1)godina, osam
(8)mjeseci i osamnaest
(18)dana. 5.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, svojim su ponašanjem, u odre­đenoj mjeri pridonijeli duljini sudskog postupka. Analizirajući tijek sudskog postupka u pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da su podnositelji u više navrata propustili postupiti sukladno zahtjevima suda. Pored toga (ne dovodeći u pitanje pravo stranke na izbor punomoćnika u postupku), Sud je utvrdio da su promjene u zastupanju podnositelja u parničnom postupku, u konkretnom slučaju, utjecale na duljinu postupka pred prvostupanjskim sudom. Naime, iz spisa predmeta razvidno je da podnositelji nisu pravodobno obaviještavali sud o promjenama u zastupanju, kao i o promjenama svoje adrese (što je utjecalo na ukupno trajanje postupka). Međutim, unatoč navedenom, ocjena je Ustav­nog suda da se ponašanje podnositelja u konkretnom slučaju ne može smatrati okolnošću koja opravdava trajanje sudskog postupka preko 20 godina. 5.
  2. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj sudskoj stvari. Polazeći od činjenice da postupak pred sudom prvog stupnja traje preko 20 godina, a da nije donesena niti prvostupanjska presuda, te imajući u vidu postupanje nadležnog suda u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju (održano samo jedno ročište uz pribavljanje određenih podataka potrebnih za nastavak postupka), Ustavni sud nije našao okolnosti koje bi u dosadašnjem tijeku postupka ukazivale na složenost sudskog predmeta, a koje bi opravdale dugotrajnost postupanja u konkretnom sudskom pred­metu.
  3. Slijedom iznijetog, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim trajanjem predmetnog sudskog postupka pred sudom prvog stupnja povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  4. stavkom
  5. Ustava Republike Hrvatske.
  6. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, a posebno važnost sudskog postupka za podnositelja D. T. (koji je u vrijeme pokretanja parničnog postupka bio malodoban i koji je, između ostalog, tražio i naknadu štete za izgubljeno uzdržavanje), u smislu odredbe članka
  7. stavka
  8. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
  9. Sukladno odredbi članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu moguć­nost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  12. studenoga
  13. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju naknade podnositeljima, Ustavni sud je uzeo u obzir i sljedeća razdoblja potpune neaktivnosti suda: – od
  14. rujna
  15. do
  16. lipnja
  17. godine, tj. dvije
(2)godine, osam
(8)mjeseci i trinaest
(13)dana; – od
  1. listopada
  2. do
  3. ožujka
  4. godine, tj. dvije
(2)godine, četiri
(4)mjeseca i dvadeset
(20)dana; – od
  1. siječnja
  2. do
  3. studenoga
  4. godine, tj. šest
(6)godina, devet
(9)mjeseci i jedanaest
(11)dana. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju Ustavni sud je, utvrđujući visinu naknade uzeo u obzir i činjenicu da je podnositelj u parničnom postupku tražio i naknadu štete za izgubljeno uzdržavanje, te da je nerazumno dugim trajanjem postupka izostala svrha postupka.
  3. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  4. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2697/2002 Zagreb,
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 59/2003-729 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 59/2003 Broj dokumenta u izdanju: 729 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.4.
  7. ELI: /eli/sluzbeni/2003/59/729 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  8. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.