← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1999/2002, U-I-3104/2002 od 26. ožujka 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1999/2002, U-I-3104/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1999/2002, U-I-3104/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 64/2003 (16.4.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1999/2002, U-I-3104/2002 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 765 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, broj 22/02). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Obrad Gavrić iz Jastrebarskog i Nenad Majstorović iz Zagreba, podnijeli su prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, broj 22/02 – u daljnjem tekstu: osporavani Zakon).
  10. Osporavani Zakon donio je Hrvatski sabor
  11. veljače
  12. godine. Sukladno odredbi članka
  13. osporavanog Zakona, taj Zakon je stupio na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«, a objavljen je u broju 22 od
  14. ožujka
  15. godine.
  16. U svojim prijedlozima predlagatelji ističu da je osporavani Zakon ovlaštene vojne, policijske i pravosudne umirovljenike stavio u nejednak položaj u odnosu na druge umirovljenike. Naposljetku, predlagatelji navode da su osporenim Zakonom retroaktivno umanjene mirovine određenim osobama, bez obzira na okolnost kada su te osobe stekle pravo na mirovinu. Iz sadržaja prijedloga predlagatelja proizlazi kako oni cijene da osporavani Zakon nije suglasan s odredbama članka
  17. stavka
  18. Ustava i odredbama članka
  19. stavka
  20. Ustava. Člankom
  21. stavkom
  22. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom, dok je odredbom članka
  23. stavka
  24. Ustava određeno da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.
  25. Zaključno, predlagatelji predlažu Sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporavanog Zakona u cijelosti, te njegovo ukidanje. Prijedlozi nisu osnovani.
  26. Člankom
  27. stavkom
  28. Ustava određeno je da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske. Stavkom
  29. članka
  30. Ustava je određeno da zakoni stupaju na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Ujedno je stavkom
  31. članka
  32. Ustava određeno da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Iz navedenih odredaba Ustava proizlazi da određivanje od strane zakonodavca retroaktivne primjene zakona u cjelini ne bi bilo suglasno s Ustavom. Međutim, Ustavom je zakonodavac ovlašten odrediti da pojedine odredbe zakona mogu imati povratni učinak.
  33. Osporavani Zakon, sukladno odredbi članka 11., stupio je na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«, a objavljen je u broju 22 od
  34. ožujka
  35. godine. S obzirom na sadržaj odredbe članka 11., tijekom ustavno­sud­skog postupka je utvrđeno da je osporavani Zakon stupio na snagu suglasno odredbama članka
  36. stavka
  37. i stavka
  38. Ustava.
  39. Člankom
  40. osporavanog Zakona je određeno da se svota mirovine smanjuje ovisno o visini, i to: – za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna, – za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna, – za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna, – za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje. Odredbom članka
  41. stavka
  42. osporavanog Zakona propisano je da se korisnicima mirovine kojima je mirovina određena do
  43. prosinca
  44. prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba unutarnjih poslova i pravosuđa, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, svota mirovine koja im je pripadala na dan
  45. rujna
  46. smanjuje prema kriterijima utvrđenim u članku
  47. Zakona. Stavkom
  48. istog članka određeno je da tako smanjena svota mirovine ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju, a pripada korisniku od
  49. siječnja
  50. Odredbama članka
  51. i članka
  52. osporavanog Zakona, visina mirovine utvrđena je u istom iznosu kako je to bilo određeno odredbom članka 16.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za
  53. (»Narodne novine«, broj 82/01), a koji je stavljen izvan snage na dan
  54. siječnja
  55. godine, stupanjem na snagu Zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za
  56. godinu (»Narodne novine«, broj 116/01). Iz navedenoga je utvrđeno da odredbe članaka
  57. i
  58. osporavanog Zakona predstavljaju pravnu osnovu za određivanje visine mirovine korisnicima od
  59. siječnja
  60. godine pa nadalje, na istovjetan način kako je to bilo određeno prethodno mjerodavnim zakonom. Slijedom iznijetoga ovaj Sud je ocijenio da primjena odredaba članka
  61. i članka
  62. osporavanog Zakona, na način kako je to određeno odredbom stavka
  63. članka 7., nije u nesuglasju s odred­bom članka
  64. stavka
  65. Ustava.
  66. Osporavanim Zakonom se utvrđuju opća načela određiva­nja visine mirovine, i ona vrijede za sve adresate Zakona jednako. Iznos mirovine pojedinca ili grupe subjekata na koji se ovaj Zakon odnosi načelno nije ustavnopravno pitanje tako dugo dok se njime ne dovodi u pitanje opstojnost samog prava i Ustavom zajamčenog prava na socijalnu sigurnost, a što odredbama sadr­žanim u osporavanom Zakonu nije učinjeno. Iz navedenoga je utvrđeno kako osporavani Zakon nije u nesuglasju s odredbama članka
  67. stavka
  68. Ustava.
  69. Slijedom svega iznijetoga, a utvrdivši kako osporavani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba nije u nesuglasju s odredbama članka
  70. stavka
  71. i članka
  72. stavka
  73. Ustava, na temelju odredbe članka
  74. stavka
  75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 49/02 – pročišćeni tekst) riješeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka
  76. stavka
  77. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1999/2002 U-I-3104/2002 Zagreb,
  78. ožujka
  79. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 64/2003-765 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 64/2003 Broj dokumenta u izdanju: 765 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.4.
  80. ELI: /eli/sluzbeni/2003/64/765 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  81. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.