Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-318/2003, U-II-643/2003 od 9. travnja 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-318/2003, U-II-643/2003 od

1. travnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-318/2003, U-II-643/2003 od
3. travnja
4. NN 72/2003 (30.4.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-318/2003, U-II-643/2003 od
5. travnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 870 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući u povodu prijedloga za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici Suda održanoj dana
7. trav­nja
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Odbacuju se prijedlozi za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s ustavom i zakonom članka
9. stavka
10. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (»Narodne novine«, broj 80/02). II. Ovo rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
11. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu iz Splita, zastupan po predsjedniku, prof. Marku Ružiću, te Udruga tajnika i računovođa u školstvu, zastupana po predsjednici Eli Kovačić, dipl. iur., podnijeli su prijedloge za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (»Narodne novine«, broj 80/02, nastavno: Kolektivni ugovor), koje­g su sklopili Sindikat hrvatskih učite­lja i Vlada Republike Hrvatske, dana
12. lip­nja
13. godine. Prijedlogom se osporava ustavnost i zakonitost odredbe članka
14. stavka
15. navedenog Kolektivnog ugovora u cjelini, kao i u pojedinim dijelovima. Osporena odredba glasi: »Ugovorne strane su suglasne da, uz propisane uvjete i članstvo u Sindikatu, prednost pri zasniva­nju radnog odnosa u školi imaju, prema redoslijedu, kako slijedi: – zaposlenik s najma­nje 50 godina života i 25 godina radnog staža kod istog poslodavca, koji je utvrđen kao organizacijski višak, – zaposlenik u otkaznom roku zbog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, – zaposlenik iz stavka
16. ovoga članka, – zaposlenik s ma­njom količinom tjednog radnog vremena od oglašene potrebe, – zaposlenik s najma­nje 5 godina rada u školi s otežanim uvjetima rada, – nezaposleni učite­lj – član Sindikata.«
17. Podnosite­lji prijedloga, u bitnome, smatraju da sporna odredba, odnosno ­njezini dijelovi daju prednost pri zapoš­ljava­nju samo onim osobama koje su članovi Sindikata hrvatskih učite­lja, čime se sve ostale dovodi u neravnopravan položaj. Ističe se da je to u suprotnosti s člankom
18. (jednakost, kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvat­ske), člankom
19. stavkom
20. (suglasnost zakona s Ustavom, a ostalih propisa s Ustavom i zakonom), člankom
21. (opća jednakopravnost, jednakost svih pred zakonom), člankom
22. (sloboda udruživa­nja), člankom
23. (ustavno pravo sudjelova­nja svih hrvatskih držav­ljana, pod jednakim uvjetima, u obav­lja­nju javnih poslova, te prima­nja u javne službe), te s člankom
24. Ustava (pravo na rad i sloboda rada, sloboda izbora poziva i zaposle­nja, dostupnost svakog radnog mjesta i dužnosti svakome, pod jednakim uvjetima). Također podnosite­lji smatraju da se na navedeni način krše odredbe Zakona o radu, Zakona o zapoš­ljava­nju i Zakona o osnov­nom školstvu, kao i odredbe međunarodnih ugovora (članak
25. stavak
26. Zakona o potvrđiva­nju Europske socijalne pove­lje, Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj pove­lji, Protokola o izmjenama Europske socijalne pove­lje – »Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 15/02; članak
27. stavci
28. i
29. Konvencije o diskriminaciji u odnosu na zaposle­nje i zanima­nje – »Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 5/00). Podnosite­lji ukazuju na nedopustive ne­gativne pos­ljedice praktične primjene sporne odredbe Kolektivnog ugovora, te predlažu ukida­nje odnosno ponište­nje te odredbe u cijelosti odnosno u dijelu u kojem ona glasi »i članstvo u Sindikatu«, te »član Sindikata«. Istodobno, Udruga tajnika i računovođa u školstvu predlaže i donoše­nje privremene mjere, radi obustav­lja­nja rad­nji koje se poduzimaju na teme­lju osporenog Kolektivnog ugovora, a zbog izbje­gava­nja nastanka teških i nepoprav­ljivih pos­ljedica. Prijedlog nije dopušten.
30. Prema članku
31. aliniji
32. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Pod drugim propisom u smislu navedene ustavne odredbe podrazumijeva se propis donesen unutar zakonskog ovlašte­nja od strane nadležnog tijela državne vlasti radi provedbe zakona, odnosno propis koje­ga tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave i druge pravne osobe s javnim ovlastima donose unutar svog djelokruga utvrđenog Ustavom i zakonom. Dakle, pod drugim propisom podrazumijeva se akt općeob­veznog karaktera, donesen od strane nadležnih tijela državne vlas­ti ili tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji uređuje odnose na općenit način i koji se odnosi u pravilu na neodređeni krug adresata.
33. O pravnoj prirodi Kolektivnog ugovora u odnosu na od­red­be članka
34. Ustava, Sud je već izrazio ovakvo stajalište u predmetima, broj: U-II-464/1996 od
35. srp­nja
36. godine, broj: U-II-188/2002 od
37. ve­ljače
38. godine, broj: U-II-361/2002 od
39. ožujka
40. godine i dr.
41. Ustavni sud, međutim, smatra potrebnim napomenuti da su, usprkos značajnom ograniče­nju autonomije subjekata radnih odnosa od strane države, u radnim odnosima prisutni i privatnopravni elementi. U hrvatskom radnom zakonodavstvu privatnopravni pristup radnim odnosima je izražen, među ostalim, u od­red­bi članka
42. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95, 65/95 i 17/01) koja predviđa supsidijarnu primjenu općih propisa obveznog prava u slučaju ako određeno pita­nje nije uređeno propisima radnog prava. Ta odredba izričito predviđa da će se i na pita­nja u vezi s kolektivnim ugovorima koja nisu uređena odredbama tog ili drugog zakona primijeniti, u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznog prava. Teme­ljem navedenog, Ustavni sud smatra da o protivnosti kolektivnog ugovora s Ustavom Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralom društva odlučuju sudovi, primjenom propisa obveznog prava o ništavosti ugovora. Ustavni sud tek u povodu eventualne ustavne tužbe odlučuje jesu li sudskom presudom, donesenom u takvom sporu, povrijeđena ­ljudska prava i teme­ljne slobode zajamčene Ustavom.
43. Prema odredbi članka
44. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, nastavno: Ustavni zakon), Sud će rješe­njem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tužbu ako nije nadležan za odlučiva­nje, ako su nepravodobni i u drugim slučajevima kada ne postoje pretpostavke za odlučiva­nje o biti stvari. Slijedom utvrđe­nja da akt u kojem je sadržana osporena odredba nije drugi propis u smislu odredbe članka
45. alineje
46. Ustava, a na teme­lju odredbe članka
47. Ustavnog zakona, riješeno je kao u izreci.
48. Ustavni sud nije razmatrao prijedlog podnosite­lja za privremenu obustavu izvrše­nja rad­nji koje se poduzimaju na osnovi osporenog akta, budući da je donio rješe­nje kao u izreci. Broj: U-II-318/2003 U-II-643/2003 Zagreb,
49. trav­nja
50. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 72/2003-870 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 72/2003 Broj dokumenta u izdanju: 870 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.4.
51. ELI: /eli/sluzbeni/2003/72/870 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
52. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.