← Hrvatska

Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS)

Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS) NN 78/2003 (14.5.2003.), Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS) DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU 963 Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici (»Narodne novine« broj 52/94.) Državni zavod za statistiku određuje STATISTIČKE STANDARDE ZA STRUKTURNO-POSLOVNO ISTRAŽIVANJE INDUSTRIJE (IND-21/SPS) I. UVOD I POJAM INDUSTRIJE Strukturno-poslovna istraživanja nova su statistička istraživanja u Republici Hrvatskoj. Osiguravanje standardiziranih statističkih informacija svim sudionicima na zajedničkom tržištu Europske unije (u daljnjem tekstu EU) kao i na svjetskim tržištima, temeljni je zahtjev koji proizlazi iz međunarodnog procesa statističkih harmonizacija. Ovaj opsežan zahtjev implicira izgradnju nacionalnog statističkog sustava koji će primijeniti međunarodno harmoniziran konceptualni okvir pri kompiliranju i proizvodnji statističkih podataka iz različitih statističkih istra­živanja. Jedan korak u približavanju ovom opsežnom i dugo­ročnom zadatku svrha je izrade ovih statističkih standarda. Naime, informacije koje se osiguravaju iz administrativnih poslovnih evidencija (npr. FINE) nedostatne su i međunarodno neusporedive, i ne mogu osigurati pouzdan i usporediv metodološki okvir za potrebe analiza poslovanja i strukture pojedinih segmenata nacionalnog gospodarstva, pa tako niti za sektor industrije. Stoga je temeljni cilj Strukturno-poslovnog istraživanja industrije (u daljnjem tekstu IND-21/SPS) proizvodnja međunarodno harmoniziranih statističkih strukturno-poslovnih pokazatelja za sektor industrije koji će se koristiti za analizu strukture industrijskog sektora, karakterističnih jedinica koje obavljaju industrijske djelatnosti, njihov ustroj i organizaciju, konkurentnost i uspješnost poslovanja te njihov pojedinačni doprinos kako sektoru industrije tako i ukupnom gospodarstvu. Nadalje, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru­živanju (SSP) između Republike Hrvatske (RH) i EU-a i donesenih mjera Vlade RH u okviru Plana provedbe SSP-a za razdoblje od 2001. do kraja 2006., proizlazi obveza usklađivanja i službene statistike RH sa statistikom EU-a. U tom cilju intenziviran je rad na daljnjem usklađivanju koncepta statistike industrije RH prema zahtjevima EU-a tijekom 2002. i 2003. Rezultat tog rada je i razdvajanje Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) na dva samostalna istraživanja: PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) 1) i Strukturno-poslovno istraživanje industrije (u daljnjem tekstu IND-21/SPS), za koja EU koristi posebne koncepte, definicije i klasifikacije. Daljnji razvoj i cjelovita harmonizacija statistike industrije s istim statistikama EU-a predviđeni su okvirno do kraja 2006. i pretpostavljen je cilj pri izradi ovih statističkih standarda. Naziv »Strukturno-poslovno istraživanje«, preuzet je od istovrsnih statistika EU-a i njihove Uredbe o Strukturno-poslovnim statistikama (SBS-R) 2) kojom je propisan sadržaj, definicije, klasifikacije i druge norme kojih se treba pridržavati u primjeni SBS-R. Primjena SBS-R obvezatna je za statistike svih država članica EU-a kao i za statistike svih država kandidata koje se žele pridružiti EU. Po konceptu Eurostata, Statističkog ureda EU-a, Strukturno-poslovne statistike (u daljem tekstu SPS) integralni su dio Teme 44: Statistike ekonomske djelatnosti poduzeća, unutar potpodručja III. B Poslovne statistike 3). Nazivom »strukturno-poslovne« EU želi naglasiti da se radi o statistikama kojima je cilj utvrditi strukturu ekonomske djelatnosti poduzeća i rezultate njihovog poslovanja, a osnovni izvor podataka su poslovni računi poduzeća. Razlozi donošenja SBS-R od strane EU-a ujedno su i razlozi uvođenja IND-21/SPS statistika u RH, a ograničeni su na dio ukupnog gospodarstva koji se odnosi na sektor industrije. U SBS-R za sektor industrije propisana su opća obilježja, definicije i klasifikacije u Dodatku 1. Opći modul i posebna obilježja, definicije i klasifikacije u Dodatku 2. Strukturno-poslovne statistike industrije, a uključuju rokove i ostale zahtjeve za transmisiju SBS nacionalnih podataka u Eurostat 4). Upućivanje na izvorni statistički propis EU-a ili drugi međunarodni statistički standard bit će prikazan slijedom navoda u tektsu ovih standarda. Navođenje izvornog statističkog normativa koji je u cijelosti ili djelomično preuzet u ovim standardima, nužno je zbog uvođenja novih pojmova i definicija koji se razlikuju od dosadašnje statističke teorije i prakse, te treba izbjeći eventualnu zabunu pri njihovom interpretiranju od strane korisnika ili poistovjećivanja s nekim sličnim ili istim izrazima koji se koriste u drugim statističkim istraživanjima RH u nekom drugom kontekstu. SEKTOR INDUSTRIJE (POJAM) Pojam sektora industrije koji se koristi u ovom IND-21/SPS istraživanju, definiran je s tri područja iz NKD-a 5): C - Rudarstvo i vađenje, D - Prerađivačka industrija i E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno s NKD odjeljcima djelatnosti od 10. do 41. Definicija ovog pojma sektora industrije sukladna je definiciji sektora industrije iz SBS-R EU-a, jer je NKD strukturom i opisima djelatnosti izveden iz Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti EU-a, NACE Rev. 1 6) i razlikuje se samo na razini podrazreda NKD-a (peteroznamenkasta brojčana oznaka), koji su uvedeni zbog specifičnih nacionalnih zahtjeva. Nacionalna raščlamba NKD-a nema neposredan utjecaj na rezultate IND-21/SPS istraživanja, jer su statističke jedinice i njihov obuhvat utvrđene na razini skupina djelatnosti NKD-a (troznamenkasta brojčana oznaka). USPOREDIVOST S PRETHODNIM SERIJAMA PODATAKA Isti pojam sektora industrije, DZS koristi u godišnjim istra­živanjima industrije (IND-21) počevši od 1995., a u mjesečnim istraživanjima industrije (IND-1) od 1997. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci o strukturi industrijske proizvodnje po konceptu ESA 95 7) EU-a (i izabranih varijabli SBS-R) odnose se na serije podataka iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za sljedeće godine: od 1998. do 2001. U navedenom razdoblju provodilo se zajedničko IND-21 istraživanje za PRODCOM istra­živanje o industrijskoj proizvodnji (tabela 1.), i dio SPS istra­živanja Elementi računa proizvodnje (tabele: 2. i 3.). U 2003. zajedničko IND-21 istraživanje revidirano je i razdvojeno u dva samostalna istraživanja zbog potrebe usklađivanja nacionalnih statistika industrije s konceptom, definicijama i klasifikacijama statistika industrije EU-a odnosno Eurostata koji je nadležan za realizaciju kontinuiranog procesa statističkih integracija država koje su već članice EU-a kao i onih koje se pripremaju to postati. II. KONCEPTI I DEFINICIJE IND-21/SPS ISTRAŽIVANJA STATISTIČKE JEDINICE U praksi većina jedinica obavlja više različitih vrsta djelatnosti. Potreban je širok raspon informacija kako bi se stvorila cjelovita statistička slika o nekoj ekonomskoj djelatnosti. Ustrojstvena razina na kojoj je moguće prikupiti podatke varira u odnosu na vrstu podataka. Kako bi se na zadovoljavajući način moglo promatrati i analizirati podatke, nužno je definirati obitelj statističkih jedinica (family of statistical units). One čine sastavne dijelove za razvrstavanje u odgovarajuću klasifikaciju s obzirom na podatke koje treba prikupiti. Zato je važno da statističke jedinice budu razvrstane prema NKD-u na isti način u svim statističkim istraživanjima, što će omogućiti objedinjavanje statističkih podataka i spriječiti dupliciranje i neobuhvaćenost podataka. Prema metodologiji NKD-a 8), izrađenoj temeljem Uvoda u NACE Rev 1, karakteristične jedinice koje obavljaju određene djelatnosti razvrstavaju u glavnu, sporednu i pomoćnu djelatnost na temelju jasno utvrđenih kriterija, a treba ih voditi u statističkim registrima i raznim adresarima. Kriteriji za razvrstavanje statističkih jedinica iz uvoda u NACE Rev 1 navedeni su u EU normativu »Uredba o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a« 9), a usklađeni su s metodološkim okvirom ESA 95. Različite vrste statističkih jedinica koriste se za različite potrebe, ali svaka je jedinica poseban entitet koji je definiran tako da ga je moguće prepoznati i odrediti, te izbjeći zamjenjivanje s bilo kojom drugom vrstom jedinice. To može biti prepoznatljiva pravna ili fizička jedinica ili statistička konstrukcija. Nastavno ćemo navesti nazive, definicije i opise statističkih jedinica za poslovna istraživanja industrije, koji su preuzeti iz EU-a, a prvi puta su se primijenili u revidiranom istraživanju IND-21 za 1998. Postupno će se uvoditi u sva istraživanja statistike industrije, kako bi se osigurala konzistentnost pokazatelja statistike industrije i njihova usporedivost s EU-om. Za IND-21/SPS istraživanje izabrane su statističke jedinice pod nazivom: poduzeće i lokalna jedinica po vrsti djelatnosti (u daljnjem tekstu lokalni JVD). Izabrane statističke jedinice korištene su pri izradi Adresara statističkih jedinica za ovo istraživanje. S obzirom na izuzetnu važnost ove materije posebno za interpretaciju dobivenih pokazatelja i nepostojanja konzistentne statističke terminologije u RH, nastavno dajemo njihove pojedinačne definicije preuzete iz standarda EU-a, i naziv na izvornom engleskom jeziku, u zagradi. Poduzeće (Enterprise) je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. Lokalni JVD (Local Kind-of Activity Unit - LKAU) čini dio JVD-a koji odgovara lokalnoj jedinici. Svaki JVD mora imati najmanje jedan lokalni JVD. Međutim, JVD se može formirati od dijelova jedne ili više lokalnih jedinica, koje mogu u određenim okolnostima obavljati samo određeni broj pomoćnih djelatnosti. U tom slučaju treba dodatno razvrstati lokalne jedinice. Lokalni JVD grupira sve dijelove jednog poduzeća koji pridonose obavljanju jedne djelatnosti, u ovom istraživanju na razini 3-znamenkastog razreda NKD-a, a koje su locirane na jednom zemljopisnom utvrđenom mjestu (u ovom istraživanju »županija«). Svako poduzeće mora imati najmanje jedan lokalni JVD, jer skup svih lokalnih JVD-a uključenih u istu ili sličnu vrstu aktivnosti predstavlja djelatnost po načelu »čistih djelatnosti«. Između poduzeća i lokalnog JVD-a postoji hijerarhijski odnos. Poduzeće sadrži jedan ili više lokalnih JVD-a, ali lokalni JVD uvijek pripada samo jednom poduzeću. Dodatno, lokalni JVD sukladan je operativnoj definiciji pojma »pogon« (Establishment) prema svjetskom statističkom standardu UN-a navedenom u uvodnom dijelu ISIC Rev. 3. 10) Dodatna objašnjenja za statističke jedinice S obzirom na činjenicu da je »lokalni JVD« pojmovno određen drugim statističkim jedinicama: lokalnom jedinicom i jedinicom po vrsti djelatnosti (JVD), u nastavku ih objašnjavamo: Lokalna jedinica (Local unit - LU) 11) je poduzeće ili njegov dio (npr. radionica, tvornica, skladište, ured, rudnik, stovarište) smješteno na zemljopisno određenom mjestu. Na svakom od tih mjesta obavlja se neka gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba (nekad i samo dio radnoga vremena), za jedno te isto poduzeće. Zemljopisno identificirano mjesto mora biti strogo definirano. Dvije jedinice koje pripadaju istom poduzeću na različitim lokacijama, smatraju se kao dvije lokalne jedinice. Jedna lokalna jedinica može se protezati kroz nekoliko susjednih administrativnih područja, a u tom je slučaju, prema konvenciji, poštanska adresa odlučujuća. Jedinica prema vrsti djelatnosti – JVD (Kind-of Activity Unit - KAU) čine dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini razreda djelatnosti (4-znamenkasta brojčana oznaka) NKD-a, u skladu s EU kriterijem. Većina institucijskih jedinica obavlja više od jedne vrste djelatnosti u svojoj ulozi »proizvođača«. Zbog naglašavanja tehničko-ekonomskog odnosa dijele se temeljem vrste djelatnosti. JVD odgovara jednoj operacijskoj potpodjeli poduzeća. Razvrstava se temeljem njene vlastite glavne djelatnosti i trebali bi se uvijek razdvojiti kada obavljaju neku od sekundarnih djelatnosti poduzeća. Međutim, ako ih je nemoguće razdružiti JVD može proizvoditi i proizvode iz nekog drugog razreda djelatnosti na račun sekundarnih djelatnosti koje se ne mogu izdvojeno obračunati zbog neraspoloživih računovod­stvenih podataka. Informacijski sustav poduzeća treba za svaki JVD osigurati (procjenom ili obračunom) barem podatke o vrijednosti proizvodnje, međupotrošnje, troškova radne snage, operativne viškove, broj zaposlenih i podatke o formiranju bruto investicija u fiksni kapital. Entiteti koji obavljaju samo pomoćne djelatnosti za svoje poduzeće (npr. funkcija nabave i prodaje) ne mogu se smatrati samostalnim JVD-om. Koncepte i definicije nekih općih pojmova i pravila 12) koji se koriste u IND-21/SPS istraživanju, navodimo nastavno (osim već opisanih statističkih jedinica) prema redoslijedu sastavljanja raču­na proizvodnje, a ne po abecednom redu. OUTPUT (Output) Proizvodnja označava proces ili obradu, a output predstavlja rezultat/izlaz iz te proizvodnje. Output se sastoji od svih dobara i usluga proizvedenih tijekom obračunskog (referentnog) razdoblja, unutar granice proizvodnje. Prema SBS i ESA definicijama, u granicu proizvodnje ulazi:

  1. a)tržišna proizvodnje,
  2. b)proizvodnja proizvoda za vlastitu finalnu uporabu, tj. vlastite bruto investicije u fiksni kapital (uključuje još i proizvodnju proizvoda za vlastitu finalnu potrošnju, ali samo u sektoru kućanstva) i
  3. c)ostalu netržišnu proizvodnju tj. onu koja se isporučuje jedinicama besplatno ili po cijenama koje nisu ekonomski značajne. Vrijednost outputa se uvijek obračunava po bazičnim cijenama, a bilježi se kada je proizveden, a ne kada je naplaćen od kupca. Output je ovdje definiran u kontekstu računa proizvodnje ESA 95 i SNA 93, što znači da se odnosi na lokalni JVD i na poduzeće, a ne na proces proizvodnje. BAZIČNA CIJENA (Basic price) Bazična cijena je cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo kao output i umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obračunava kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode), te uvećana za cjelokupni iznos subvencija na tu jedinicu, a koje su rezultat proizvodnje ili prodaje (tj. subvencije na proizvode). Transportne usluge uključuju se u bazičnu cijenu uvijek ako ih proizvođač naplaćuje istim računom, čak i ako su iskazane kao zasebna stavka na računu. Međutim, ako proizvođač izdaje poseban račun za transportne usluge one se ne uključuju u bazičnu cijenu. INTERMEDIJARNA POTROŠNJA – (Intermediate consumption) Intermedijarna potrošnja predstavlja vrijednost svih dobara i usluga korištenih kao input (ulaz) u proizvodnju i potrošenih za vrijeme proizvodnog procesa, osim potrošnje fiksne aktive (zgrade, strojevi, oprema, zemljište), čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Vrijednost intermedijarnih dobara i usluga obračunava se po kupovnim cijenama (isključujući odbitni PDV) sličnih dobara i usluga u vrijeme ulaza u proizvodni proces. Bilježe se na sljedeći način: dobra se bilježe kada su stvarno potrošena (a ne kada su kupljena i stavljena u skladište), a usluge se bilježe u vrijeme kupnje ili nabave, osim transportnih usluga u specifičnim slučajevima (vidi objašnjenja za retke 3 – 5). BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL – (Gross fixed capital formation) Mjere se ukupnom vrijednošću fiksne aktive koju su nabavili proizvođači, minus sva rashodovana aktiva tijekom obračunskog razdoblja, plus određena povećanja vrijednosti proizvedene aktive (npr. ispodpovršinska aktiva, povećanje površine obradivog zemljišta, unapređenje kvalitete i produktivnosti), koja je ostvarena proizvodnom aktivnošću poslovnog subjekta (poduzeća). Fiksna aktiva je opipljiva (npr. zgrade, strojevi i oprema, obrađivana prirodna aktiva) i neopipljiva (npr. istraživanje minerala, softver, umjetnički originali) koja je proizvedena kao output nekog procesa proizvodnje, a koja se višekratno ili kontinuirano koristi u procesu proizvodnje u razdoblju duljem od godinu dana. POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA – (Consumption of fixed capital) Potrošnja fiksnog kapitala predstavlja smanjenje vrijednostii fiksne aktive koja se koristi u proizvodnji tijekom obračunskog razdoblja, nastalog uslijed fizičkih kvarova, uobičajenog zastarijevanja ili uobičajenih slučajnih obeštećenja. BRUTO DODANA VRIJEDNOST – (Gross value added) Pema konceptu ESA i SNA definirana je kao vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarne potrošnje. Mo­že se mjeriti bruto ili neto tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnog kapitala. BDV mjeri doprinos što ga bruto dodanom proizvodu (BDP-
  4. u)daje svaki pojedini proizvođač, vrsta djelatnosti ili sektor. U ovim statističkim standardima račun proizvodnje mjeri doprinos što ga BDP-u daju samo industrijski proizvođači, industrijske vrste djelatnosti i industrijski dio za sektor nefinancijskih podu­zeća. RAČUN PROIZVODNJE – (Production account) U računu proizvodnje bilježi se djelatnost proizvodnje dobara i usluga prema konceptu ESA i SNA. To znači da sadržaj računa nije određen samo pojmovnim okvirom, definicijama i klasifikacijama, već i načinom na koji se tumači i primjenjuje u praksi. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje. U račun proizvodnje ulaze tri temeljna elementa: proizvodnja/output, intermedijarna potrošnja i potrošnja fiksnog kapitala. Njegova je izravnavajuća stavka bruto dodana vrijednost, koja se mjeri bruto ili neto tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnog kapitala. OPĆE PRAVILO BILJEŽENJA I VREDNOVANJA U RAČUNU PROIZVODNJE U računu proizvodnje output se bilježi kao izvor (resource), a intermedijarna potrošnja kao uporaba (use). Output se vrednuje u bazičnim cijenama, a intermedijarna potrošnja u kupovnim cijenama. II. METODOLOŠKE UPUTE ZA IND-21/SBS ISTRAŽIVANJE 1. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Svrha prikupljanja SBS podataka je osigurati elemente za obračun računa proizvodnje po konceptu ESA 95 Europske unije koji će se koristiti za sagledavanje temeljnih pokazatelja o poslovanju i strukturi sektora industrije, te analizirati i valorizirati strukturne promjene koje su se dogodile tijekom procesa pretvorbe i sagledati elemente koji mogu osigurati njegov razvoj. Ciljevi ovog istraživanja su višestruki:
  5. a)osigurati dovoljan broj pokazatelja o poslovanju, strukturi i vrijednosti u sektoru industrije, svim relevantnim korisnicima statističkih podataka u RH,
  6. b)postepeno usklađivanje statističkog praćenja industrije po konceptu EU-a za: Strukturno-poslovne statistike u okviru izvršavanja obveze Državnog zavoda za statistiku koje proizlaze iz SAP-a i međunarodne razmjene podataka sa statističkim tijelima: Eurostatom, UN/ECE, FAO, OECD-om i drugim međunarodnim institucijama,
  7. c)za osiguravanje inputa u nacionalne račune za sektor industrije i
  8. d)poseban je cilj i svrha IND-21/SBS istraživanja osigurati pouzdane i reprezentativne statističke podatke za ažuriranje ponderacijskog sustava indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje (kratkoročne statistike industrije). Dugoročni je cilj ovako koncipiranog istraživanja i uspostava jedinstvenog metodološkog okvira za objedinjavanje statističkih podataka iz proizvodnih, kratkoročnih i strukturnih statistika industrije i uspostava statistički baziranog registara za sektor industrije, kako bi se osigurale relevantne, točne, pouzdane i komparabilne statističke informacije o naturalnim, vrijednosnim i strukturnim pokazateljima ovog segmenta gospodarstva kako bi ih se mogle mjeriti, valorizirati i analizirati sa svih aspekata na međunarodno usporediv način, te donijeti adekvatne mjere koje će utjecati na njihov rast i razvoj. Usklađenost ovih statistika sa SBS-R za sektor industrije u I. fazi uvođenja IND-21/SPS statistika je uglavnom na na agregatnoj razini, dok će se njihova raščlamba na razinu svih varijabli po SBS-R za sektor industrije uvesti u okviru II. faze koja će implicirati i značajno proširenje (planirano je za 2005.) sadržaja ovog istraživanja. 2. PREDMET ISTRAŽIVANJA Predmet IND-21/SPS istraživanja industrije je struktura djelatnosti industrijskih poduzeća i onih neindustrijskih koja u svom sastavu imaju dio ili dijelove koji obavljaju industrijsku proizvodnju (razina lokalnih JVD-a). Podaci se istražuju za glavne i sporedne djelatnosti industrijskih poduzeća (poduzeća i njihovi lokalni JVD-i), kao i za sporedne industrijske djelatnosti neindustrijska poduzeća (njihovi lokalni JVD-i), sve na razini skupine djelatnosti NKD-a (3-znamenkasta brojčana oznaka). Struktura djelatnosti poduzeća istražuje se za RH ukupno i na razini županije. Predmet su istraživanja i poslovne informacije poduzeća ili njegovog dijela koji se bavi industrijskom proizvodnjom: elementi računa proizvodnje u financijskom izrazu tj. podaci o intermedijarnoj potrošnji, prihodima od prodaje proizvoda i ostalim prihodima, PDV-u i drugim porezima na proizvodnju i uvoz, subvencijama i dotacijama, stanja zalihu i nedovršenoj proizvodnji, i podaci o bruto plaćama zaposlenih. Prema istom konceptu istražuju se i naturalni podaci o prosječnom broju zaposlenih poduzeća i njihovih dijelova (lokalnih JVD-
  9. a)koji se bave industrijskom proizvodnjom, te informacije o e-poslovanju poduzeća (anketa o elektroničkom poslovanju poduzeća). Fizičke osobe, odnosno obrtnici koji se bave industrijskom proizvodnjom, nisu predmet ovog istraživanja isključivo zbog nedostatka izvora za formiranje i redovito ažuriranje obuhvata nužnog za njihovo redovito praćenje. 3. PERIODIKA I REFERENTNO RAZDOBLJE ISTRAŽIVANJA Istraživanje se provodi u godišnjoj dinamici za referentno razdoblje od jedne kalendarske godine. Kalendarska godina obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine iz naslova istraživanja tako da se referentna godina poklapa s kalendarskom, kako se i bilježe u poslovnim, knjigovodstvenim i drugim administrativnim evidencijama. 4. STATISTIČKE JEDINICE ISTRAŽIVANJA Statističke jedinice IND-21/SPS su trgovačka društva i druge pravne osobe i njihovi dijelovi koji se bave industrijskom djelatnošću odnosno, rečeno statističkom terminologijom, to su industrijska poduzeća i lokalni JVD-i industrijskih i neindustrijskih poduzeća. Industrijska poduzeća se uglavnom podudaraju s pravnim osobama koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS) 13) razvrstane u glavnu djelatnost nekog od podrazreda industrije tj. u područjima C, D i E po NKD-u (odjeljci 10 do 41) bez obzira na njihove pravno-ustrojstvene oblike. Statističke jedinice pod nazivom lokalni JVD-i, grupiraju se u glavnu i/ili sekundarne djelatnosti industrijskih poduzeća kao i u sekundarne industrijske djelatnosti neindustrijskih poduzeća (koja su u Registru poslovnih subjekata (RPS) razvrstani u djelatnost izvan industrije). Statističke jedinice – poduzeća i lokalne JVD-e industrijskih i neindustrijskih poduzeća, utvrdio je DZS na 3-znamenkastoj razini skupine djelatnosti industrije: 10.1 do 41.0 i županije (lokalitet). Statističke jedinice koje ulaze u obuhvat ovog istraživanja, neposredno određuje Državni zavod za statistiku RH, i u tu svrhu izrađuje Adresar statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvje­štajnu godinu koji sadrži sve statističke jedinice ovog istraživanja, a dostavlja se svim sudionicima u provedbi IND-21/SPS istra­živanja (vidi organizaciju provedbe). Lokalni JVD-i poduzeća koja se fizički nalaze izvan teritorija RH, ne obuhvaćaju se ovim istraživanjem. 5. OBUHVAT STATISTIČKIH JEDINICA Obuhvat statističkih jedinica (poduzeća i lokalnih JVD-
  10. a)odnosno trgovačkih društava i drugih pravnih osoba i njihovih dijelova koji se bave industrijskom djelatnošću nije potpun. U IND-21/SPS istraživanju obuhvaćaju se statističke jedinice s 10 i više zaposlenih, uz uvjet da tako obuhvaćen broj statističkih jedinica osigurava učešće svake pojedinačne industrijske skupine NKD-a (od 10.1 do 41.0) od najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti odgovarajućeg odjeljka industrije u RH. Drugim riječima, za obuhvat statističkih jedinica primjenjuje se »načelo čistih djelatnosti«, a ne tzv. organizacijsko načelo (obuhvat prema glavnim djelatnostima koje se vode u administrativnim registrima i evidencijama). Fizičke osobe nismo obuhvatili u ovom istra­živanju. Ukoliko se obuhvat, po kriteriju učešća svake skupine NKD-a od najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti odgovarajućeg odjeljka NKD-a, ne postiže selekcijom s 10 i više zaposlenih, obuhvatit će se i statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih do granice ciljanog obuhvata po kriteriju učešća u bruto dodanoj vrijednosti. Obuhvat statističkih jedinica određuje DZS u Adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS, koji se šalje svakom Uredu državne uprave u županiji - službi za gospodarstvo (uredu za statistiku), u daljnem tekstu županijskom uredu za statistiku, prilikom distribucije obrazaca na teren. Ako taj županijski ured za statistiku smatra da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u Adresar IND-21/SPS, treba dostaviti temeljne podatke o toj jedinici u DZS. DZS će na temelju dostavljenih informacija utvrdi njihov značaj s teritorijalnog/regionalnog aspekta (nije usklađeno s EU regionalnim pristupom prema NUTS-u 14) i s aspekta RH, te ga eventualno naknadno uključiti u Adresar IND-21/SPS. Adresarom IND-21/SPS obuhvaćene su prema kriteriju selekcije sva trgovačka društva i druge pravne osobe i njihovi dijelovi, koji su obavljali industrijsku djelatnost tijekom izvještajne godine, bez obzira na to jesu li je obavljale tijekom cijele godine ili nisu, jesu li u toj godini započele s radom ili su tijekom te godine prestale s radom, preregistrirale se u drugu djelatnost ili slično. 6. IZVJEŠTAJNE JEDINICE ISTRAŽIVANJA Izvještajne jedinice u ovom se istraživanju podudaraju sa statističkom jedinicom nazvanom poduzeće. Izvještajne jedinice mogu biti:
  11. a)trgovačka društva, druge pravne osobe ili njihovi dijelovi koji su u RPS-u razvrstani u djelatnost industrije,
  12. b)trgovačka društva, pravne osobe koje nisu u RPS-u razvrstane u djelatnost industrije, ali imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti, bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu. Izvještajne jedinice definirane su Adresarom IND-21/SPS, a identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu uglavnom su i identifikacijski podaci trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje se bave industrijskom ili neindustrijskom djelatnosti. Izvještajne jedinice dužne su dostaviti podatke za sve statističke jedinice koje se nalaze u Adresaru IND-21/SPS, a koje su im ručno upisane (šifrirane) na obrazacu IND-21/SPS u tabeli 1., a koje im dostavlja županijski ured za statistiku s njihovog područja. U slučaju da je neka izvještajna jedinica prestala obav­ljati industrijsku proizvodnju prema definicijama iz ovih standarda, dužna je o tome pismeno obavijestiti nadležan županijski ured za statistiku odmah po primitku. 7. VRIJEME I METODA ISTRAŽIVANJA Podatke na obrascu IND-21/SPS izvještajne jedinice dostav­ljaju nadležnom županijskom uredu za statistiku, u roku koji im se odredi, a na temelju godišnjeg Programa statističkih istra­živanja Republike Hrvatske. U ovom istraživanju koristi se izvještajna metoda. Izvje­štajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21/SPS i to:
  13. a)za statističku jedinicu – poduzeće na temelju knjigovodstvenih podloga, a za
  14. b)statističke jedinice – lokalne JVD-e i na temelju stručnih procjena, ukoliko za sva tražena obilježja ne raspolažu podacima u istim knjigovodstvenim evidencijama. 8. ORGANIZACIJA PROVEDBE ISTRAŽIVANJA U provođenju istraživanja IND-21/SPS sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) i županijski uredi za statistiku. Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku i županije i kontinuirano osigurava stručnu pomoć županijskim uredima za statistiku, sastavlja Adresar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja županijskim uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate i objavljuje podatke. Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno sa statističarima županijskih ureda za statistiku neposredno obilazi statističke jedinice, a o važnijim metodološkim poteškoćama razgovara izravno sa statističkom jedinicom. Županijski uredi za statistiku pripremaju za distribuciju i distribuiraju materijal izvještajnim jedinicama prema Adresaru IND-21/SPS i drugim DZS zahtjevima, brinu se da u roku dobiju ispunjene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, kontroliran materijal šalju u DZS i tijekom kontrole i obrade u DZS-u, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u obrascima IND-21/SPS. 9. OBRADA, ANALIZA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Obrada podataka iz IND-21/SPS istraživanja izvršit će se do razine skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) za Republiku Hrvatsku, a najvažnije obrade izvršit će se i za županije. Prvi rezultati istraživanja IND-21/SPS bit će objavljeni u Priopćenju DZS-a pod nazivom: »Elementi računa proizvodnje i zaposlenici u industriji«, kao privremeni rezultati. Priopćenje će biti dostupno i na web stranicama DZS-a: http://www.dzs.hr/, u roku utvrđenom godišnjim Programom publiciranja DZS-a (također dostupan na navedenim web-stranicama DZS-a). Detaljnija obrada IND-21/SPS istraživanja publicirati će se u Statističkom izvješću DZS-a, pod nazivom Osnovni strukturni podaci industrije, Godišnji izvještaj. Napominjemo da su go­diš­nje serije podataka za 1998. do 2001. objavljene pod nazivom Industrija, Godišnji izvještaj industrije, zajedno s podacima iz IND-21/PRODCOM istraživanja za navedene godine. Izabrani podaci ovog istraživanja objavit će se i u Statističkom ljetopisu DZS-a, izvanrednim izdanjima i posebnim publikacijama DZS-a. Osim navedenih izdanja DZS-a, podaci iz IND-21/SPS istraživanja bit će diseminirani Eurostatu i objavljeni u publikacijama Eurostata npr. Strukturno-poslovne statistike (Structural Business Statistics, Candidate countries) kandidatnih država. Primjenom harmoniziranih statističkih normativa EU-a izabrani podaci iz ovog istraživanja biti će pohranjeni i na Eurostatovu bazu podataka NewCronos (Theme 4, Domain SBS- collection annual enterprice statistics – dtf file and cc). U dogledno vrijeme DZS će i domaćim korisnicima izgraditi sličnu bazu i dostupnost podacima na web stranicama DZS-a, dok će se meta podaci nalaziti na web stranicama DZS-a već tijekom 2003.(npr. ovi statistički standardi, odmah nakon objave u NN). IV. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/SPS Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Obrazac IND-21/SPS dostavlja se DZS-u godišnje, a popunjavaju ga izvještajne jedinice odnosno trgovačka društva i drugi poslovni subjekti u roku koji im je određen. Ukoliko pojedine izvještajne jedinice ne raspolažu evidencijama na razini statističkih jedinica – lokalnih jedinica koje su utvrđene Adresarom IND-21/SPS za referentnu godinu, izvještajne jedinice su dužne podatke na temelju ocjene stručnjaka procijeniti. Način i redoslijed upisivanja podataka. Podaci se upisuju u obrazac IND-21/SPS tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se popunjavaju podaci u tabeli 1. na razini poduzeća i pripadajućih lokalnih JVD-a koje su utvrđeni Adresarom IND-21/SPS. Izvještajne jedinice koje imaju više od sedam lokalnih JVD-a utvrđenih Adresarom IND-21/SPS popunjavaju podatke u tabeli 1. za prvih sedam lokalnih JVD-a, a za preostale lokalne JVD-e na još jednom obrascu IND-21/SPS. Na drugom obrascu IND-21/SPS treba popuniti podatke samo za tabelu 1., a za sve ostale podatke (o identifikaciji izvještajne jedinice, te tabele 2. i 3.) koji se traže u ovom istraživanju, treba popuniti na prvom obrascu IND-21/SPS, koji trebaju odgovorne osobe i potpisati. Industrijske izvještajne jedinice/poduzeća (pravne osobe registrirane u područjima C, D i E po NKD-
  15. u)popunjavaju podatke u svim stupcima tabele 1. (za poduzeće ukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za neindustrijske djelatnosti poduzeća). Posebna pravila vrijede kada podatke popunjavaju neindustrijske izvještaj­ne jedinice/poduzeća (pravne osobe registrirane izvan područja C, D i E po NKD-u), koje u svom sastavu imaju dio koji obavlja industrijsku djelatnost (ovdje nazvan industrijski lokalni JVD). U tom slučaju, podatke u tabelama 1. i 2. treba popuniti izvještajna jedinica/poduzeće samo za svoje dijelove koji se bave industrijskom proizvodnjom (djelatnosti NKD skupina 10.1 do 41.0), a zadnji stupac za neindustrijske djelatnosti, treba biti nepopunjen (prazan). Međutim, neindustrijska izvještajna jedinica dužna je popuniti tabelu 3. odnosno Anketu o elektroničkom poslovanju za izvještajnu jedinicu u cjelini. Način distribucije i prikupljanja podataka za IND-21/SPS istraživanje vezan je za izvještajne jedinice/pravne osobe, a ne za njezine dijelove/pojedinačne lokalne JVD-e. Utvrđen je Adresarom IND-21/SPS, iz razloga racionalizacije i smanjenja troškova slanja statističkih podataka od strane izvještajnih jedinica i županijskih ureda za statistiku, kao i radi pojednostavljenja unosa podataka, jer se identifikacija izvještajne jedinice unosi samo jedanput za sve njezine lokalne JVD-e. Jedan od razloga je i taj što financijske pokazatelje za lokalne JVD-e mogu popuniti samo izvještajne jedinice/poduzeća koja kao pravne osobe s njima i raspolažu. A. ZAGLAVLJE OBRASCA IND-21/SPS U zaglavlju obrasca IND-21/SPS popunjavaju se identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu (pravnu osobu) iz statističkih i administrativnih evidencija. Podaci za vrstu posla, razdoblje i godinu već su unaprijed utisnuti na obracu, a služe za potrebe obrade podataka. Redni broj iz Adresara. Upisuje se šesteroznamenkasta brojčana oznaka. Redni broj izvještajne jedinice (trgovačkog društva ili druge pravne osobe) prepisuje nadležan županijski ured za statistiku iz Adresara IND-21/SPS za izvještajnu godinu. 1) PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI KOJA PODNOSI IZVJEŠTAJ. Podatke popunjava izvještajna jedinica (trgovačko društvo ili druga pravna osoba) IND-21/SPS istra­ži­vanja iz svojih administrativnih evidencija. Treba popuniti sljedeće podatke:
  16. a)IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice, odnosno trgovačkog društva ili druge pravne osobe, kako je upisan u Registar poslovnih subjekata (RPS) koji se vodi u Državnom zavodu za statistiku RH.
  17. b)MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se osmeroznamenkasta brojčana oznaka za MB odnosno matični broj izvještajne jedinice (trgovačkog društva ili druge pravne osobe) iz Obavijesti o razvrstavanju DZS-a ili iz Adresara IND-21/SPS. U Adresar IND-21/SPS preuzeti su podaci o matičnom broju MB pravnih osoba iz RPS-a sa stanjem na dan 31. 12. izvještajne godine, odnosno MB-i koji su vrijedili u razdoblju od 1. 1. do 31. 12. izvještajne godine na koju se odnosi istraživanje. Na obrascu je već unaprijed otisnuta »0«, a izvještajna jedinica treba upisati ostalih sedam brojčanih oznaka MB-a.
  18. c)SJEDIŠTE (tvrtka): županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice (trgovačkog društva ili druge pravne osobe), njena lokacija (županija) i telefon.
  19. d)DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka podrazreda NKD-a (NN br. 3/97. i 7/97.) u koji je registrirana svaka izvještajna jedinica (trgovačko društvo ili druga pravna osoba) prema svojoj pretežnoj djelatnosti. Podaci o registriranom podrazredu NKD-a izvještajna jedinica prepisuju iz Obavijesti o razvrstavanju koje joj je izdao DZS (bez obzira na to da li je djelatnost industrijska ili neindustrijska), a koji se vodi kao njezina glavna djelatnost u svim administrativnim evidencijama. Djelatnost se može prepisati i iz Adresara IND-21/SPS, gdje su preuzeti podaci o glavnim djelatnostima izvještajnih jedinica (trgovačkih društva ili drugih pravnih osoba) iz RPS-a, sa stanjem na dan 31. 12. izvještajne godine, odnosno preuzet je onaj pod­razred NKD-a koji je vrijedio u razdoblju od 1. 1. do 31. 12. izvještajne godine, ako je tijekom izvještajne godine započet rad ili je došlo do preregistracije, stečaja ili sličnih promjena kod izvještajne jedinice. Napomena Ostala identifikacijska obilježja za izvještajne jedinice (trgo­vačka društva ili druge pravne osobe) DZS preuzima iz RPS-a (npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd.), kako bi se smanjio teret izvještavanja kada god je to moguće. Iz tog razloga u IND-21/SPS istraživanju traži se minimum identifikacijskih podataka nužnih za jednoznačno utvrđi­vanje izvještajnih jedinica koje čine obuhvat ovog istraživanja. B. OPĆA PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE TABELA U OBRASCU IND-21/SPS Obrazac IND-21/SPS sadrži tri tabele, i to: tabelu 1. Elementi računa proizvodnje, zaposleni i potrošnja električne energije, tabelu 2. intermedijarna potrošnja i realizacija unutar poduzeća, i tabelu 3. e-poslovanje izvještajne jedinice (anketa). U nastavku dajemo objašnjenja za popunjavanje tabele 1. i tabele 2., dok ćemo upute za popunjavanje tabele 3. dati posebno. Pravila iskazivanja podataka u odnosu na glavnu djelatnost poduzeća Podaci iz tabele 1. koriste se za izradu računa proizvodnje za područja C, D i E prema institucionalnom obliku što znači po glav­noj registriranoj djelatnosti poduzeća i prema čistim djelatnostima na razini skupine NKD-a (10.1 do 41.0) i na razini županija. Zbog navedena dva načina izrade računa industrijske pro­izvodnje, što je općeprihvaćeni EU i međunarodni standard, podaci se prvo grupiraju za PODUZEĆE SVEUKUPNO (po »organizacijskom načelu»), a zatim po lokalnim JVD-ima (po »načelu čistih djelatnosti«), što ćemo u nastavku još detaljnije objasniti. U tabeli 1. Elementi računa proizvodnje, broj zaposlenih, bruto plaće i nadnice, izvještajna jedinica/poduzeće u prvi stupac tabele upisuje podatke koji se traže za »PODUZEĆE SVEUKUPNO« ako je poduzeće registrirano u industrijskoj djelatnosti (područja C, D i E po NKD-u). Izvještajna jedinica zatim treba nastavno ispuniti još onoliko stupaca za »INDUSTRIJSKE lokalne JVD-e«, koliko obavlja različitih industrijskih djelatnosti na razini skupina NKD-a i podijeljenih po županijama, ili onoliko stupaca koliko je u Adresaru za IND-21/SPS navedeno lokalnih JVD-a za tu izvještajnu jedinicu/poduzeće. U slučaju kada industrijsko poduzeće obavlja samo jednu djelatnost koja je industrija, na razini skupine NKD-a i na pod­ručju samo jedne županije, podaci za »PODUZEĆE SVEUKUPNO« i za njegov »INDUSTRIJSKI lokalni JVD«, bit će isti, te ih treba samo prepisati u drugi stupac tabele 1. s obzirom na to da se radi o dvije vrste statističkih jedinica (poduzeće i lokalni JVD), a podaci se koriste za dvije različite obrade IND-21/SPS, što smo već prethodno detaljno objasnili. U zadnjem stupcu tabele 1. za »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKIH PO­DU­ZE­ĆA – UKUPNO«, upisuje se zbrojeni podaci o onom dijelu ili dijelovima industrijskih poduzeća koji se bave neindustrijskim djelatnostima poduzeća (područja NKD-a: A, B, F do Q). U slučajevima kada izvještajna jedinica/poduzeće nije registrirano u industrijskoj djelatnosti tada će takvo neindustrijsko poduzeće iskazati podatke u stupcu za »INDUSTRIJSKI lokalni JVD-i«, ali samo za onaj svoj dio ili dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti, a prvi stupac za »PODUZEĆE SVEUKUPNO« izračunat će se zbrajanjem podataka upisanih za industrijske lokalne JVD-e. Kod neindustrijskih poduzeća ne smiju se popuniti podaci u posljednjem stupcu tabele 1. pod nazivom »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKIH PODUZEĆA – UKUPNO«. Pravila iskazivanja podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća Podaci za sekundarne djelatnosti industrijskih poduzeća iskazuju se za sljedeće nazive: ü »INDUSTRIJSKI lokalne JVD-i« u stupcima od 2. do 8. tabele 1., za sve njihove dijelove koji se bave industrijskom djelatnošću različitom od njihove glavne djelatnosti na razini skupina NKD-a i/ili na lokacijama u različitim županijama, a utvrđeni su u Adresaru IND-21/SPS. ü »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA - UKUPNO« u posljednjem stupcu tabele 1., za sve njihove dijelove koji se ne bave industrijskom djelatnošću (ukupno), a ne smatraju se pomoćnim djelatnostima u smislu ovih statističkih standarda. Podaci za sekundarne djelatnosti neindustrijskih poduzeća iskazuju se za sljedeće nazive: ü »INDUSTRIJSKI lokalni JVD-i« u stupcima od 2. do 8. tabele 1., za sve njihove dijelove koji se bave industrijskom djelatnošću na razini skupina NKD-a i/ili na lokacijama u različitim županijama. U smislu ovih standarda, sve industrijske djelatnosti neindustrijskih poduzeća smatraju se njihovim sekundarnim djelatnostima, a industrijski lokalni JVD-i utvrđeni su u Adresaru IND-21/SPS. ü »PODUZEĆE SVEUKUPNO« u stupcu 1. tabele 1., kao zbroj »INDUSTRIJSKIH lokalnih JVD-a« iskazanih u stupcima od 2. do 8. tabele 1. Neindustrijske djelatnosti poduzeća registriranih u glavnu djelatnost izvan industrije ne iskazuju se u IND-21/SPS istraživanju. Iz tih razloga posljednji stupac tabele 1. za iskazivanje »NEINDUSTRIJSKIH DJELATNOSTI – UKUPNO« ne popunjavaju neindustrijska poduzeća. Posebni slučajevi i izuzeci od pravila pri iskazivanju podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća Skupina NKD-a 40.3 Opskrba parom i toplom vodom. Prema EU i RH kriterijima formiranja statističkih jedinica 15) vrijedi posebno pravilo da se ova skupina NKD-a ni u kojem slučaju ne može smatrati pomoćnom djelatnošću, već se uvijek treba smatrati sekundarnom djelatnošću poduzeća. Iz tih razloga u Adresaru IND-21/SPS uglavnom je izdvojena kao posebna lokalna JVD, za koju je izvještajna jedinica/poduzeće dužna posebno iskazati podatke. Međutim, u slučajevima kada je djelatnost ove skupine NKD-a, prema ocjeni stručnjaka imala neznatnu važnost, u Adresaru IND-21/SPS nije izdvojena u posebni lokalni JVD. Izuzetno, ne iskazuju se sekundarne djelatnosti poduzeća koje rezultiraju outputom koji se pretežno koristi za intermedijarnu potrošnju unutar tog istog poduzeća, a ne utječe značajno na ukupni rezultat obrade IND-21/SPS. U navedenom slučaju, za ove dijelove poduzeća nisu izdvojeni posebni lokalni JVD-i u Adresaru IND-21/SPS, jer bi uvelike opteretili istraživanje. Pri iskazivanju takvih sekundarnih djelatnosti treba postupiti kao i s pomoćnim djelatnostima (vidi objašnjenja za pomoćne djelatnosti). Izuzetno, ne iskazuju se niti sekundarne djelatnosti podu­ze­ća, koje rezultiraju outputom koji se pretežno ne koristi za intermedijarnu potrošnju unutar istog poduzeća i namijenjen je prodaji trećim osobama, ali je male važnosti. U ovom slučaju, također nisu izdvojeni posebni lokalni JVD-i u Adresaru Ind-21/SPS. Takve sekundarne djelatnosti poduzeća treba iskazati zajedno s glavnom djelatnošću poduzeća. Pravila iskazivanja podataka za pomoćne djelatnosti poduzeća Opće je pravilo da proizvodni proces nije moguć bez pomoćnih djelatnosti, a prema EU i drugim međunarodnim općeprihvaćenim standardima pomoćne djelatnosti ne smiju biti posebno izdvojene kao entitet odnosno kao lokalni JVD (npr. trgovina industrijskim proizvodima vlastite proizvodnje je pomoćna djelatnost industrije). Pomoćne djelatnosti su npr. veleprodaja vlastitih proizvoda, nabava reprodukcijskih materijala, računovodstveni poslovi, opći i kadrovski poslovi, elektronička obrada podataka, čuvari i sl. Kod definiranja i iskazivanja podataka iz pomoćnih djelatnosti poduzeća treba dobro proučiti različite slučajeve koje navodimo u nastavku i koji su najčešći u praksi. U slučajevima kada se pomoćne djelatnosti obavljaju za pomoćne poslove dvaju i više industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća, troškovi tih pomoćnih djelatnosti moraju se rasporediti proporcionalno na sve lokalne JVD-e, prema njihovom učešću u tim troškovima. Ako podaci o učešću u troškovima pomoćnih djelatnosti pojedinačnih industrijskih lokalnih JVD-a istog podu­zeća nisu raspoloživi treba ih rasporediti proporcionalno prema vrijednosti outputa. U slučajevima kada pomoćne službe industrijskih poduzeća ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske djelatnosti, npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl., već i za neindustrijske djelatnosti uz naplatu ili po ugovoru za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima dio troškova pomoćnih službi treba iskazati pod neindustrijskom djelatnosti proporcionalno učešću u tim troškovima ili u outputu tj. iskazuju se u posljednjem stupcu tabele 1. Dodatno, pri iskazivanju podataka za industrijske lokalne JVD-e neindustrijskih poduzeća, treba iskazati i podatke o pripadajućem dijelu intermedijarne potrošnje, zaposlenika i bruto plaća iz pomoćnih djelatnosti. TABELA 1. ELEMENTI RAČUNA PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIH, BRUTO PLAĆE I NADNICE 16) Tabela 1. obrnuta je statistička tabela jer se nosioci podataka nalaze u zaglavlju tabela, a to su statističke jedinice, a u predstupcu su zadana obilježja i modaliteti o tim jedinicama. Ovakav način tabele izrađen je iz tehničkih razloga jer se na format A-4 nije moglo pregledno ucrtati dvadeset i jedan stupac. Tabela 1. popunjava se na razini utvrđenih statističkih jedinica: poduzeća i njegovih lokalnih JVD-a, prema Adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS, koji je utvrdio DZS. Naziv i šifra statističkih jedinica Þ retci 1. i 2. Retci 1. i 2. odnose se na nazive i šifre statističkih jedinica: »PODUZEĆE SVEUKUPNO«, »INDUSTRIJSKE lokalne JVD-e« i »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PO­DU­ZEĆA - UKUPNO« iz zaglavlja tabele 1. U retku 1. Þ Naziv, upisuju se nazivi statističkih jedinica iz Adresara IND-21/SPS. Naziv za »PODUZEĆE SVEUKUPNO« odnosno izvještajnu jedinicu u ovom retku nije potrebno upisivati jer se nalazi u zaglavlju obrasca IND-21/SPS. Naziv »INDUSTRIJSKIH lokalnih JVD-a« za industrijske djelatnosti poduzeća prepisuje se iz Adresara za IND-21/SPS. U posljednjem stupcu već je upisan naslov: »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA - UKUPNO« ne upisuje se ništa, a popunjavaju ga samo industrijska poduzeća i to ukupno za sve neindustrijske djelatnosti koje su obavljali u izvještajnoj godini. Što statistika smatra »NEINDUSTRIJOM«, definirano je na početku ovih uputa. Bez obzira na to jesu li svi stupci ispred ispunjeni ili nisu, neindustrijske djelatnosti treba iskazati uvijek u posljednjem stupcu. U retku 2. Þ šifra, upisuje se šifra statističkih jedinica. Šifra se sastoji od peteroznamenkaste brojčane oznake. Šifre: »00000« za naslov »PODUZEĆE SVEUKUPNO« i »99999« za naslov »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA -UKUPNO« već su upisane u drugi redak. Šifra za naslov »INDUSTRIJSKI lokalni JVD-i« za industrijske djelatnosti poduzeća, utvrđene su u Adresaru IND-21/SPS, prema sljedećem uzorku: X X Y Y Y gdje je XX dvoznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na lokaciju odnosno županiju, a YYY je troznamenkasti broj koji upućuje na NKD skupinu industrijske djelatnosti odnosno lokalnog JVD-a kako je utvrđeno Adresarom za IND-21/SPS. Tako npr. 12151 znači da se radi o lokalnom JVD-u koji je obavljao djelatnost NKD skupine 15.1 Proizvodnje, prerade i konzerviranja mesa i mesnih proizvoda (za JVD) na području 12 tj. Brod­sko-posavske županije (za lokalni). Dakle, utvrđena je brojčana oznaka »12« za npr. Slavonski Brod i brojčana oznaka skupine NKD-a »15.1« za npr. klaonicu (upisuje se bez točke). U slučaju kada poduzeće ima utvrđeno više od sedam INDUSTRIJSKIH lokalnih JVD-a za treba ispuniti dvije tabele 1., a ako ni dvije nisu dovoljne, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke za stupce: »PODUZEĆE SVEUKUPNO« i »NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA – UKUPNO« treba dati na onom obrascu IND -21/SPS na kojem je ispunjeno zaglavlje i tabele: 1., 2. i 3., a koji smatramo prvim obrascem te izvještajne jedinice/poduzeća u ovim statističkim standardima. Intermedijarna potrošnja 17) Þ retci 3. do 5. Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 1995, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu proizvodnje, isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. U intermedijarnu potrošnju spadaju i dobra i usluge uporabljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim JVD-ima kako je već prethodno objašnjeno (vidi IV.B OPĆA PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE TABELA). Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća, iskazat će se u intermedijarnoj potrošnji po lokalnim JVD-ima ali se ta potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za poduzeće. Intermedijarna potrošnja se bilježi i vrednuje po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (potrošnje), a ne kada su kupljeni (nabav­ljeni) ili stavljeni u skladište, te je potrebno izvršiti korekcije kako bi se uvažile promjene cijena do kojih je došlo tijekom vremena. Kupovna cijena je cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode. Vrijednosti intermedijarne potrošnje po kupovnim (nabavnim) cijenama isključuju odbitni PDV i ostale odbitne poreze i pristojbe neposredno povezane s prometom. Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode uključeni su u vrijednost, dok su isključene subvencije na proizvode, ukupni transportni troškovi koje kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone, kao i kamata ili naplaćena usluga kod kreditnih aranžmana ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. U ovom istraživanju intermedijarnu potrošnju (retci 3. do 5.) raščlanili smo na reprodukcijski materijal i ostalu intermedijarnu potrošnju. Reprodukcijski materijal 18) Þ retci 3. i 4. Za reprodukcijski materijal iskazuje se za ukupnu vrijednost utrošenog reprodukcijskog materijala (redak 3.) i dodatno još za dio ukupne vrijednosti iz retka 3. koji se odnosi na dio utrošenog reprodukcijskijskog materijala nabavljenog iz uvoza (redak 4.). U retku 3. Þ UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi dobara koja su nabavljena i potrošena u izvještajnom razdoblju u procesu proizvodnje, a uključuju: – vrijednost utrošenih sirovina i materijala – vrijednost potrošene energije – vrijednost potrošenih rezervnih dijelova i – vrijednost troškova sitnog inventara, ambalaže i autoguma. U retku 4. Þ od toga: uvozni, iskazuje se samo uvozni dio ukupnih troškova reprodukcijskog materijala. Pod vrijednošću nabavljenog reprodukcijskog materijala iz uvo­za iskazuju se izravne kupnje u inozemstvu i nabavke preko vanjskotrgovačkih organizacija. Vrijednost uvoza u kunama preračunava se na temelju tekućih valutnih tečajeva. U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, a bez troškova dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice koji će se iskazati pod ostalom intermedijarnom potrošnjom bez odbitnog PDV-a, subvencija i popusta. Potrošnja reprodukcijskog materijala u praksi se za izvje­štaj­no razdoblje podudara s obračunom prema formuli: POTROŠNJA DOBARA = KUPNJE + POČETNO STANJE ZALIHA – ZAVRŠNO STANJE ZALIHA U vrijednost nabavljenog i potrošenog reprodukcijskog materijala za potrebe proizvodnje ne smije se uključiti nabava dobara namijenjenih preprodaji trećim osobama u istom stanju u kojem su i nabavljeni tj. bez dodatne dorade u statističkoj jedinici, a koja se u ovim statističkim standardima iskazuje u retku 8. Ostala intermedijarna potrošnja Þ redak 5. Ostala intermedijarna potrošnja uključuje:
  20. a)ostale vanjske troškove (troškove usluga),
  21. b)dio ostalih troškova poslovanja i
  22. c)troškove prodane robe, materijala i otpadaka.
  23. a)Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) obuhvaćaju: – vrijednost prijevoznih usluga – vrijednost vanjskih usluga na izradi i prodaji dobara i usluga – vrijednost usluga tekućeg održavanja i zaštite (bez investicijskog održavanja i popravaka) – vrijednost usluga registracije vozila – vrijednost usluga zakupa – vrijednost usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova – vrijednost intelektualnih i osobnih usluga – vrijednost komunalnih usluga – vrijednost usluga reprezentacije – vrijednost ostalih vanjskih troškova (usluga)
  24. b)dio ostalih troškova poslovanja obuhvaća: – dnevnice za službena putovanja i putne troškove – naknade za uporabu osobnog automobila u službene svrhe za lokalne potrebe – troškove uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe (promidžbe, reprezentacija i sponzorstva) – premije osiguranja (dio bruto premija, tj. za usluge osiguranja) – bankovne usluge i troškove platnog prometa – članarine, doprinose i druga davanja domaćim i inozemnim organizacijama, udrugama i – društvima – ostale troškove poslovanja, kao npr. troškove stručnog obrazovanja, troškove za časopise, stipendije i slično
  25. c)troškovi prodane robe, materijala i otpadaka: – troškovi prodane robe, materijala i otpadaka obuhvaćaju i nabavnu vrijednost prodane robe, materijala i otpadaka, a u ovom istraživanju mogu se iskazati samo za poduzeće i neindustrijske djelatnosti. U retku 5. Þ ostala intermedijarna potrošnja, iskazuju se ukupni troškovi dobara i usluga (osim reprodukcijskog materijala iz retka 3.), koji su nabavljeni i potrošeni u izvještajnom razdoblju u okviru obavljanja procesa proizvodnje, a koji uključuju:
  26. a)ostale vanjske troškove (troškovi usluga),
  27. b)dio ostalih troškova poslovanja i
  28. c)troškove prodane robe, materijala i otpadaka, prema gornjim definicijama. U intermedijarnu potrošnju ne smiju se bilježiti troškovi koji se po konceptu EU-a i drugih međunarodnih statističkih standarda (ESA, SBS, SNA), ne smatraju intermedijarno potrošnjom, a odnose se na sljedeće: ü izdaci koji se u računu proizvodnje smatraju dijelom sred­stava zaposlenih po navedenim međunarodnim statističkim standardima, iako se prema pozitivnim računovodstvenim propisima RH smatraju troškovima intermedijarne potrošnje. Ovdje se pod­razumijevaju sredstva/izdaci za: – prijevoza na posao i s posla – terenski dodatak – naknade za odvojeni život – nagrade učenicima i studentima za vrijeme prakse – otpremnine zbog odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade za stalnost u radu, darovi djeci i slično – otpremnine radnicima zbog ekonomskog ili tehnološkog viška i dokup staža, – pomoć u slučaju smrti radnika ili člana uže obitelji, pomoć u slučaju teže invalidnosti, dužeg bolovanja i druge pomoći – ostale naknade troškova zaposlenima prema kolektivnom ugovoru – naknade članovima uprave poduzeća. ü izdaci za prehranu u tijeku rada i regres za godišnji odmor. Ovi izdaci u računu proizvodnje bilježe se u plaće. ü izdaci za npr. dragocjenosti, istraživanje ležišta minerala, veće rekonstrukcije, renoviranja, godišnji remont i slična veća poboljšanja fiksne aktive, softver kupljen ili proizveden za vlastiti račun. Ovi se izdaci u računu proizvodnje smatraju bruto investicijama u fiksni kapital. Prihodi od prodaje proizvoda 19) Þ retci 6. i 7. Prihode od prodaje proizvoda izvještajna jedinica iskazuju kao ukupnu vrijednost prihoda od prodaje proizvoda (redak 6.) i dodatno još za dio ukupne vrijednosti iz retka 6. koja se odnosi na ostvarene prihode temeljem izvoza vlastitih proizvoda (redak 7.). U retku 6. Þ UKUPNO, na razini poduzeća sveukupno, industrijskih lokalnih JVD-a i za neindustrijske djelatnosti industrijskih poduzeća iskazuju se sljedeći fakturirani prihodi, odnosno vrijednosti u tisućama kuna: ü prihodi od prodaje drugim poduzetnicima, koji obuhva­ćaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, otpadaka i slično, na domaćem i inozemnom tržištu, uključujući i prihode od prodaje na kredit i otplatu. Prihodi ne obuhvaćaju carine i carinske pristojbe, porez na dodanu vrijednost i trošarine, a uključuju subvencije na proizvode (tržišna prodaja dobara i usluga trećim osobama, odnosno promet). ü prihodi od za vlastiti račun proizvedenih dobara i usluga koja poduzeća ili lokalna JVD dalje koristi kao intermedijarni input u daljnju proizvodnju ili kao vlastite bruto investicije u fiksni kapital (kapitalizirana proizvodnja). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda prodanih na tržištu. ü vrijednost proizvoda korištenih za plaćanja u naturi (uključujući naknade zaposlenima u naturi i mješoviti dohodak u naturi). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda prodanih na tržištu. ü prihodi od dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim JVD-ima koje su u sastavu istog poduzeća (za njihov intermedijarni input ili kao bruto investicije u fiksni kapital), ne obuhvaćaju se na razini poduzeća sveukupno već se obuhvaćaju samo preko lokalnih JVD-a. Vrednuju se prema ukupnim troškovima proizvodnje. Prihodi od prodaje dobara i usluga na razini poduzeća sveukupno trebaju biti manji od zbroja prihoda od prodaje dobara i usluga raščlanjenih po lokalnim JVD-ima za taj iznos, zbog pravila bilježenja u računu proizvodnje, navedenom u stavku 4. za ovaj redak. Vrednovanje proizvodnje: – vrijednost proizvoda iz stavka 1., 2. i 3. treba se obračunati u bazičnim cijenama. – vrijednost proizvoda i usluga iz stavka 4. (unutarjedinične isporuke lokalnih JVD-a istog poduzeća) treba obračunati prema ukupnim troškovima proizvodnje, odnosno zbroju: Intermedijarna potrošnja + naknade zaposlenicima + potrošnja fiksnog kapitala + (ostali porezi na proizvodnju - ostale subvencije na proizvodnju) U retku 7. Þ od toga: izvoz, iskazuje se samo dio ukupnih prihoda od prodaje proizvoda koji je ostvaren prodajom na inozemnom tržištu. Pod izvozom treba iskazati vrijednost izvezenih dobara i usluga u kunama preračunatu na temelju tekućeg valutnog tečaja, bez obzira da li je izvezena neposredno ili preko vanjsko­trgovačkih organizacija. Vrijednosni izraz izvezenih dobara i usluga u kunama predstavlja dio ukupne fakturirane prodaje što ga je izvozom ostvarilo poduzeće za koje se podnosi izvještaj. Ostali prihodi Þ retci 8. i 9. Pod ostalim prihodima iskazuju se svi ostali prihodi odnosno vrijednosti, osim prihoda od prodaje proizvoda (redak 6.), koje je izvještajna jedinica ostvarila: od preprodaje roba i usluga bez dodatne dorade u izvještajnoj jedinici (redak 8.) i ostalih prihoda (redak 9.) odnosno onih koji nisu grupirani u prethodnim retcima (6. do 8.), a bilježe se u računu proizvodnje. Ovdje se iskazuju također fakturirani prihodi za: poduzeće sveukupno, industrijske lokalne JVD-e i neindustrijske djelatnosti industrijskog poduzeća. U retku 8. Þ od preprodaje roba i usluga 20), iskazuje se dio ostalih prihoda koji je ostvaren prodajom dobara i usluga koje je poduzeća ili lokalni JVD nabavio i dalje preprodao trećim osobama u istom stanju u kojem su nabavljeni odnosno bez dodatne dorade u poduzeću ili lokalnom JVD-u, u izvještajnom razdoblju. Vrijednost preprodanih dobara i usluga ovdje se obračunava po nabavnoj (kupovnoj) cijeni, isključujući odbitni PDV i ostale odbitne poreze i pristojbe neposredno povezane s prometom. Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode uključeni su u vrijednost dobara i usluga koje je poduzeće ili lokalni JVD nabavio i dalje preprodao trećim osobama u istom stanju u kojem ih je i nabavio. Pod preprodajom ne smatraju se međusobne isporuke između industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća koje se iskazuju pod prihodima od prodaje proizvoda i usluga, a bilježe se u retku 6. U retku 9. Þ ostali, iskazuju se ostali prihodi izvještajne jedinice koji se odnose na prihode od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme. Prihode od financijskog najma ovdje se ne smije iskazati. U ovom retku ne smiju se iskazati svi ostali prihodi poduzeća ili lokalnih JVD-a kao npr. financijski i izvanredni prihodi, već samo oni ostali prihodi koji su gore navedeni. Porezi na proizvodnju i uvoz Þ retci 10. do 14. Porezi na proizvodnju i uvoz obvezna su, nepovratna pla­ćanja, u novcu ili naturi, nametnuta od strane države ili institucija Europske unije, na proizvodnju i uvoz dobara i usluga, zapo­šljavanje radnika, vlasništva ili uporabe zemljišne površine, zgrada ili ostalih sredstava koja se koriste u proizvodnji. Ovi se porezi plaćaju neovisno o dobitku. U ovom IND-21/SPS istraživanju i u skladu s SBS-R EU-a, porezi na proizvodnju i uvoz smatraju se »posrednim porezima« jer ih se može, u cijelosti ili djelomično, prevaliti na druga poduzeća povećavanjem cijena prodanih dobara ili usluga. Za potrebe ovog istraživanja, i u skladu s SBS-R podijeljeni su ovdje na sljedeće grupe poreza na proizvodnju i uvoz: ü Porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (redak 10.) ü Ostali porezi i pristojbe na proizvodnju i uvoz, isključujući PDV i druge odbitne poreze tipa PDV-a (redak 12.), a dodatno su podijeljeni na dvije podgrupe: – porezi i pristojbe na uvoz i dr. porezi i pristojbe na proizvode, isključujući PDV (redak 13.) i – ostali porezi i pristojbe na proizvodnju, isključujući PDV i poreze i pristojbe na uvoz (redak 14.). Porezi na proizvodnju i uvoz bilježe se kada nastupaju aktiv­nosti, transakcije ili ostali događaji koji stvaraju obvezu plaćanja poreza. Podatke po pojedinačnim grupama poreza na proizvodnju i uvoz treba iskazati prema njihovoj podjeli iz redaka 10. do 14., gdje će se detaljno objasniti i njihove definicije. Napomena: Sve definicije poreza i pristojbi na proizvodnju i uvoz usklađene su s ESA 95 (D.2), kao i prethodnih godina. Iako je podjela poreza na proizvodnju i uvoz za potrebe nacionalnih računa drugačija od podjele u SBS-R s kojom su usklađeni ovi statistički standardi, ona ne utječe na njihovu sukladnost. PDV i drugi odbitni porezi tipa PDV-a 21) Þ retci 10. i 11. Porezi na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a vrsta su poreza na proizvode, koji se isključuju iz vrijednosti prometa, iako su neposredno vezani za promet. PDV je takva vrsta poreza na dobra i usluge, koji se postupno prikuplja od poduzeća, ali se konačno u cijelosti naplaćuje od finalnog potrošača. Naziv PDV i drugi odbitni porezi tipa PDV-a obuhvaća PDV koji prikuplja država i koji tereti domaće i uvezene proizvode i obuhvaća ostale poreze koji se odbijaju po istom načelu kao i PDV, a radi pojednostavljenja ovdje se zajednički nazivaju PDV. Za vlastitu intermedijarnu potrošnju i bruto investicije u fiksni kapital proizvođači su dužni platiti samo razliku između PDV-a na njihovu prodaju i PDV-a na njihovu kupovinu. PDV se plaća i na uvoz dobara i usluga, uz carine i druge pristojbe na uvoz. Za potrebe ovog istraživanja podatke treba iskazati za ukupno obračunan PDV (redak 10.) i obračunan povrat PDV-a na osnovi izvoza. U retku 10. Þ PDV, ukupno obračunan u zemlji, iskazuju se podaci za: – ukupno obračunani PDV umanjen za ukupno obračunani pret­­­porez u zemlji – ukupno obračunane trošarine umanjene za ukupno obra­čunana potraživanja za posebne poreze (trošarine) U retku 11. Þ povrat poreza na osnovi izvoza, iskazuju se: – ukupno obračunani povrat poreza na osnovi izvoza dobara i usluga. Ostali porezi na proizvodnju i uvoz, isključujući PDV 22) Þ retci 12. do 14. Ovdje izvještajna jedinica treba iskazati iznose obračunane za ostale poreze na proizvodnju i uvoz, isključujući PDV i druge odbitne poreze tipa PDV-a (iskazane u retku 10.), koji se plaćaju državi u obračunskom razdoblju (u izvještajnoj godini) kao obvezna i nepovratna plaćanja neovisna o dobitku ili dohotku. Ostali porezi na proizvodnju i uvoz, iskazuju se UKUPNO (redak 12.) i podijeljeni na: poreze i pristojbe na proizvode i uvoz, i ostale poreze na proizvode (redak 13.) i poreze na proizvodnju (redak 14.). Ovdje vrijedi pravilo da zbroj obračunanog poreza u retku 13. i retku 14. treba biti jednak ukupno obračunanom iznosu u retku 12. U nastavku dajemo pojedinačne definicije svake od navedenih podjela ostalih poreza na proizvodnju. ü Porezi i pristojbe na uvoz, i ostali porezi (i pristojbe) na proizvode, isključujući PDV 23) (redak 13.), obuhvaćaju neodbitne poreze i pristojbe vezane za promet i poreze na proizvode koji nisu vezani za promet. Ovdje su uključeni: i. porezi i pristojbe na uvoz (isključujući PDV), koji obu­hva­ćaju prisilna plaćanja, nametnuta od strane države ili institucija Europske unije, na uvoz dobara, kako bi se odobrilo njihovo slobodno kretanje na ekonomskom teritoriju zemlje korisnice, i na usluge pružene rezidentnim jedinicama od strane nerezidentnih jedinica, a obuhvaćaju sljedeće poreze i pristojbe: – uvozne pristojbe, koje se odnose na carinske pristojbe ili druge uvozne pristojbe, koje su obveze na dobra posebne vrste, a specificirane su u carinskoj tarifi. Plaćaju se kada dobra ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice i – poreze na uvoz, koji se odnose na sve ostale poreze, isključujući PDV i uvozne pristojbe, a koji postaju obveza onda kada dobra uđu na ekonomski teritorij, odnosno kada se usluge od nerezidenta isporuče rezidentima. ii. ostali porezi na proizvode (isključujući PDV i poreze i pristojbe na uvoz), koji se odnose na poreze na dobra i usluge, a čija obveza proizlazi iz proizvodnje, izvoza, prodaje, transfera, leasinga ili isporuke tih dobara i usluga, ili proizlazi iz njihove uporabe za vlastitu intermedijarnu potrošnju ili vlastite investicije u fiksni kapital. ü Porezi i pristojbe na proizvodnju 24) uključuju sve poreze koji su nametnuti poduzeću od strane države ili institucija Europske unije zbog angažiranja u proizvodnji, neovisno o količini i vrijednosti proizvedenih ili prodanih dobara i usluga. Ovi porezi ne ovise o dobitku. Oni mogu biti obveza na zemljište, fiksnu aktivu, ili na radnu snagu koja se koristila za obavljanje proizvodnog procesa, ili u određenim aktivnostima ili transakcijama. Porezi i pristojbe na proizvodnju ne uključuju poreze na dobit ili dohodak, porez iz plaća, prireze i doprinose i slične poreze koje plaća poduzeće. U retku 12. Þ UKUPNO iskazuje se ukupno zbrojena vrijednost obračunatih poreza i pristojbi na proizvode i uvoz, i ostalih porezi na proizvode (redak 13.) i poreza na proizvodnju (redak 14.) u izvještajnom razdoblju. U retku 13. Þ porezi i pristojbe na uvoz, i ostali porezi na proizvode (isključujući PDV), iskazuje se ukupno obračunata vrijednost poreza i pristojbi na uvoz, i ostalih poreza na proizvode u izvještajnom razdoblju. Ovdje su uključene sljedeće vrste poreza i pristojbi: ü Poreze i pristojbe na uvoz, koji obuhvaćaju: – carinske pristojbe i druge uvozne pristojbe, koje se plaćaju kada dobra posebne vrste ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice. Plaćaju se prema specifikaciji u carinskoj tarifi. – sve ostale poreze i pristojbe na uvoz kao npr.: – pristojbe na uvoz poljoprivrednih proizvoda – trošarine i posebne poreze na uvoz određenih proizvoda, ako takve pristojbe i poreze na slične proizvode domaćeg porijekla plaćaju same proizvodne grane – opće poreze na promet koji se plaćaju pri uvozu dobara i usluga na ekonomski teritorij zemlje korisnice – porez na posebne usluge koje pružaju inozemna poduzeća domaćim jedinicama – dobit javnih poduzeća, koja imaju monopol na uvoz nekog dobra ili usluge koja se prenosi državi i drugi porezi i pristojbe na uvoz (isključujući PDV). ü Ostale poreze na proizvode, koji obuhvaćaju: – trošarine i poreze na potrošnju – taksene marke pri prodaji posebnih proizvoda, npr. alkoholna pića, duhana i drugo – poreze na financijske i kapitalne transakcije koje se plaćaju na kupnju ili prodaju nefinancijske i finacijske aktive, uključujući stranu valutu – poreze na registraciju vozila, – poreze na zabavu, lutrije, igre na sreću i oklade, osim onih na dobitak – poreze na premije osiguranja, – ostale poreze na određene usluge (hotela, stanovanja, prijevoza, oglašavanja), – opće poreze na promet i prodaju (isključujući PDV), a uključuju industrijaske poreze na veliko i na malo, poreze na kupovini i na prodaju – izvozne pristojbe i kompenzacijsko novčane iznose kojima se tereti izvoz, i ostali proizvodi na proizvode. U retku 14. Þ porezi na proizvodnju, iskazuju se ukupno obračunata vrijednost poreza i pristojbi na proizvodnju u izvještajnom razdoblju. Ovdje su uključeni: – porezi na vlasništvo ili uporabu zemljišta, zgrada i drugih građevina koje koristi poduzeće – porezi na korištenje fiksne aktive (vozila, strojeve, opreme) radi proizvodnje, bez obzira dali je u vlasništvu poduzeća ili je iznajmljena – porezi na ukupne nadnice i porezi na plaće (nisu uključeni obvezni doprinosi i porezi koje plaća poduzeće iz nadnica i plaća samih zaposlenika) – porezi na međunarodne transakcije (inozemna putovanja i doznake, i slične transakcije s nerezidentima u funkciji proizvodnje) – porezi za poslovne i profesionalne dozvole poduzeća radi obavljanja određene vrste proslova npr. porez na tvrtku/naziv – porezi na zagađivanje koje proizlazi iz proizvodne djelatnosti – administrativni porezi i pristojbe (biljezi i takse), i ostali porezi i pristojbe na proizvodnju. Subvencije i dotacije 25) Þ retci 15. i 16. Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije Europske unije isplaćuju rezidentnim proizvođačima, s ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade čimbenicima proizvodnje. One su potraživanja rezidentnih proizvođača ili uvoznika. Subvencije su ekvivalent negativnim porezima na proizvod­nju u toj mjeri dokle se utjecaj na poslovni višak kreće u suprotnom smjeru od poreza na proizvodnju. Napomena. Definicija subvencija i dotacija i njihova osnovna podijela usklađene su s definicijama i podjelom u SBS-R i ESA 95 (D.3) s kojima su usklađeni ovi statistički standardi. Za potrebe ovog istraživanja i u skladu s SBS-R subvencije i dotacije razdvojili smo na: subvencije na proizvode (redak 15.) i subvencije vezane uz proizvodnju (redak 16.). Nastavno dajemo njihove pojedinačne definicije. ü Subvencije na proizvode 26) (redak 15.), definirane su kao subvencije koje se isplaćuju po jedinici proizvedenog ili uvezenog dobra ili usluge. Subvencija može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge, ili može biti izračunata ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene. Sub­vencija se također može izračunati kao razlika između određene ciljane cijene i tržišne cijene koju kupci stvarno plaćaju. Obično se stječe pravo na subvenciju na proizvod u trenutku proizvodnje, prodaje ili uvoza dobra. Po konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi na tržišnu proizvodnju ili proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. Ovdje su uključene: – uvozne subvencije, koje obuhvaćaju subvencije na dobra i usluge koje postaju obveza u trenutku prijelaza granice, radi uporabe dobra na ekonomskom teritoriju ili u trenutku pružanja usluge rezidentnim institucionalnim jedinicama. One mogu uključivati gubitke, koji su nastali zbog vođe­nja namjerne državne politike putem državnih trgovinskih organizacija, koje kupuju proizvode od nerezidenata, a nakon toga prodaju te iste proizvode rezidentima po nižim cijenama. – ostale subvencije na proizvode, koje obuhvaćaju subvencije na proizvode domaće uporabe, gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne ekonomske ili socijalne politike putem državnih trgovinskih organizacija (koje kupuju proizvode rezidentnih proizvođača te ih nakon toga prodaju rezidentima ili nerezidentima po nižim cijenama), subvencije javnim poduzećima i kvazipoduzećima radi pokrića stalnih gubitaka koji su posljedica ciljane ekonomske ili socijalne politike koju provode države ili Europska unija, neposredne subvencije na izvoz koje se neposredno isplaćuju rezidentnim proizvođačima u trenutku kada dobra napuštaju ekonomski teritorij ili kad se pružaju usluge nerezidentima, isključujući povrat prethodno plaćenih poreza na carinskoj granici na proizvode, i odricanje poreza koji bi trebalo platiti da su dobra prodana ili uporabljena unutar ekonomskog teritorija. ü Subvencije vezane na proizvodnju 27) (osim subvencija na proizvode) (redak 16.), definirane su kao subvencije koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju angažiranja u proizvodnji. Ostali netržišni proizvođači, za njihovu ostalu netržišnu proizvodnju, mogu dobiti ostale subvencije na proizvodnju samo ako takve državne isplate podliježu općem propisu koji se primjenjuje na tržišne i netržišne proizvođače. Ove subvencije osobito uključuju subvencije na plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjivanje zagađenja, potpore radi kamatnih olakšica proizvodnim jedinicama i rezidentima, te preko naknade PDV-a zbog primjene sustava jedinstvene porezne stope koji se često koristi u poljoprivredi. Vrijeme bilježenja: subvencije se bilježe u trenutku pojavljivanja transakcije ili događaja (proizvodnja, prodaja, uvoz, itd.) koji daje pravo poduzeću na subvenciju. Subvencije i dotacije ne uključuju potpore koje državne vlasti mogu dati poduzećima u smislu financiranja njihovih investicija u kapital ili kompenzacije na štete na njihovoj fiksnoj aktivi. Takve se potpore tretiraju kao kapitalni tranmsferi. Ukupne subvencije i dotacije treba iskazati u IND-21/SPS razdvojeno na: subvencije i dotacije na proizvode (redak 15.) i ostale subvencije i dotacije (vezane) na proizvodnju (redak 16.), prema prethodnim definicijama. U retku 15. Þ na proizvode, iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u vidu dotacija, državnih potpora i subvencija, kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvode (uvozne subvencije i ostale subvencije na proizvode) ciljem utjecaja na razinu proizvodnje, prodajnih cijena i slično. Po konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi samo na tržišnu proizvodnju ili na proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. U retku 16. Þ ostale (vezane) na proizvodnju, iskazuju se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u vidu ostalih dotacija, državnih potpora i subvencija, kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvodnju kao npr. subvencije na poreze na plaće ili radnu snagu, na smanjivanje zagađivanja, potpore radi kamatnih olakšica i drugo. Stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvod­nje 28) Þ retci 17. i 18. U retcima 17. i 18. iskazuju se podaci o neto stanjima zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje u tijeku (nedovršene proizvodnje i poluproizvoda), na dan 1. 1. i 31. 12. izvještajne godine. Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje jesu proizvedena imovina koja se sastoji od dobara i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u prijašnjim razdobljima, a drže se za prodaju ili za druge svrhe u budućem razdoblju. Vrednovanje zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje: – vrijednost zaliha gotovih proizvoda obračunava se po bazičnim cijenama, a vrijednost nedovršene proizvodnje obračunava se po procijenjenim tekućim bazičnim cijenama tih gotovih proizvoda. Podatke o stanju zaliha i nedovršene proizvodnje iskazuje se na razini poduzeća sveukupno, po industrijskim lokalnim JVD-ima i za neindustrijske djelatnosti industriskog poduzeća. U retku 17. Þ 01.01. treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine. U retku 18. Þ 31.12. treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 31. prosinca izvještajne godine. Bruto plaće i nadnice 29) Þ redak 19. Bruto plaće i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaćena svim osobama na platnom spisku poduzeća/izvještajne jedinice u okviru naknade za izvršen rad u obračunskom razdoblju odnosno za izvještajnu godinu, bez obzira na to je li isplata bazirana na radnom vremenu, outputu ili radu po komadu i bez obzira na to je li isplata bila redovita ili nije. Bruto plaće i nadnice sadrže dvije glavne komponente: ü Bruto plaće i nadnice koje se isplaćuju zaposlenicima u gotovini ili naturi i ü Iznose plaćene za sve vrste doprinosa socijalnoj sigurnosti, poreza na plaću, i druge iznose koje plaća zaposlenik i kada ga poslodavac zadržava i plaća u njegovo ime. U bruto plaće i nadnice treba također uključiti: sve povlastice, povišice, nagrade, »13. plaću« otpremnine, najamnine, prijevozne troškove, naknade za rad izvan kuće, obiteljske dozvole rada, provizije i druge izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, isto kao i doprinose za poreze, socijalna davanja i druge iznose koje plaćaju zaposlenici, a koje im poslodavac izdvaja iz njihovih bruto plaća i nadnica. U iznose bruto plaća i nadnica uključuju se i plaćanja za godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor, kao i plaćanja za vrijeme provedeno na službenom koja su obračunata za zaposlene u izvještajnoj godini. Bruto plaće i nadnice ne uključuju doprinose za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac, ili iznose koje treba platiti poslodovac na nadnice i plaće zaposlenika kao npr. porez na plaće koji se tretira kao porez na proizvodnju, na isti način kao porez na zgrade, zemljišta i drugu aktivu. U retku 19. Þ Bruto plaće i nadnice, u tis. kuna, treba iskazati ukupan iznose obračunatih bruto plaća i nadnica za poduzeće sveukupno, za industrijske lokalne JVD-e, i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnostima ukupno (samo industrijska poduzeća), prema Općim pravilima za ispuinjavanje tabela u obrascu IND-21/SPS (poglavlje IV. B.). Vrijednost bruto plaća i nadnica treba iskazati kao ukupno obračunate iznose bruto plaća i nadnica za izvještajnu godinu, bez obzira da li su u stvarnosti isplaćene u izvještajnoj godini ili kasnije. Broj zaposlenih 30) - godišnji prosjek Þ retci 20. do 22. U retcima 20. do 22. iskazuje se godišnji prosječni broj zaposlenih na razini poduzeća ukupno i po svim lokalnim JVD-ima poduzeća odnosno izvještajne jedinice za koju se podnosi izvještaj. Za iskazivanje podataka pod ukupno zaposleni za poduzeće sveukupno treba se držati sljedećih pravila:
  29. a)za industrijska poduzeća: ü pod stupcem SVEUKUPNO PODUZEĆE, iskazuje se broj svih zaposlenih djelatnika izvještajne jedinice bez obzira na to je su li obavljali industrijsku djelatnost ili neindustrijsku uključujući i zaposlene u upravi i bez obzira na to na to jesu li zasnovali radni odnos s izvještajnom jedinicom na određeno ili neodređeno vrijeme. ü pod stupcima predviđenim za INDUSTRIJSKE lokalne JVD-e poduzeća/izvještajne jedinice, iskazuju se zaposleni u poduzeća na razinama skupina djelatnosti NKD-a, ali samo za industrijske djelatnosti poduzeća. Ovdje se iskazuje broj zaposlenika koji se bave industrijskom djelatnošću odnosno koji obavljaju djelatnost iz područja C, D i E iz NKD-a i zaposlenici na pomoćnim poslovima prema njihovom udijelu u obavljanju poslova za pojedini lokalni JVD, npr. računovodstveni poslovi, pravni, elektronička obrada podataka i slično. Ukoliko u poduzeću/izvještajnoj jedinici isti zaposlenici izrađuju industrijske proizvode ili vrše industrijske usluge iz više skupina djelatnosti NKD-a na istom lokalitetu odnosno županiji, tada treba odrediti koeficijente za određivanje broja zaposlenika prema skupinama djelatnosti NKD-a prema obujmu izvršenih poslova. Broj djelatnika koji rade na pomoćnim poslovima u pogledu industrijske proizvodnje također treba iskazati po lokalnim JVD-ima proporcionalno obujmu izvršenih poslova dodati sva­kom pojedinačnom JVD-u poduzeća. Ukoliko poduzeće/izvještaj­na jedinica koristi neke druge metode, može ih primijeniti i u ovom slučaju (npr. više pogona iste izvještajne jedinice za svoje potrebe, odredilo je koeficijente za udio svakog pogona u financiranju pomoćnih služba i sl.). ü za NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJ­SKOG PODUZEĆA - UKUPNO iskazuju se podaci u posljednjem stupcu. Osim lako prepoznatljivih neindustrijskih djelatnika prema kriterijima NKD-a ovdje treba iskazati i zaposlenike u trgovini na malo koji prodaju proizvode proizvedene u izvještajnoj jedinici, zaposlenike prijevoza izvan kruga poduzeća, djelatnike zaposlene u restoranima poduzeća i sl. Često pomoćne službe industrijskih poduzeća ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl.) već i za neindustrijske djelatnosti i po ugovoru uz naplatu za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima ovdje treba iskazati i dio zaposlenika pomoćnih službi razmjerno opsegu izvršenih poslova.
  30. b)za neindustrijska poduzeća: ü ispunjava se stupac za SVEUKUPNO PODUZEĆE, i stupci za INDUSTRIJSKE lokalne JVD-e, dok stupac NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI INDUSTRIJSKOG PODUZEĆA - UKUPNO se ne popunjava. Neindustrijska poduzeća iskazuje podatke samo za zaposlenike koji rade na industrijskim djelatnostima poduzeća, odnosno zaposlenici koji pridonose obavljanju industrijske djelatnosti poduzeća/izvještajne jedinice, a ne za neindustrijsko poduzeće/izvještajnu jedinicu u cjelini. Iz tih razloga podaci se ne smiju iskazivati u posljednjem stupcu, već treba ostati prazan. Podaci o zaposlenima u poduzeću/izvještajnoj jedinici za izvještajnu godinu, iskazuju se kao godišnji prosjek, a osim za UKUPNO (redak 20.), iskazuju se i prema podjeli na: plaćene zaposlenike (redak 21.) i za neplaćene zaposlenike (redak 22.). Način izračuna prosječnog broja zaposlenika Godišnji prosječan broj zaposlenih dobiva se zbrajanjem odrađenih efektivnih sati rada svih zaposlenih unutar poduzeća za određeno razdoblje i dijeljenjem s ostvarenim godišnjim odra­đenim efektivnim satima po jednom zaposlenom koji je radio cijele godine. Ukupno odrađeni efektivni sati ne obuhvaćaju plaćene godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor, te vrijeme provedeno na putu između stana i posla, čak i kada je plaćeno. U retku 20. Þ UKUPNO 31), iskazuje se ukupan broj zaposlenih odnosno sve osoba koje rade u poduzeću/izvještajnoj jedinici, uključujući vlasnike i njhove partnere koji redovito rade u poduzeću/izvještajnoj jedinici, kao i neplaćene članove njihove obitelji. Uključuju se i osobe koje rade izvan poduzeća/izvještajne jedinice od koje su plaćeni (npr. zastupnici prodaje, osoblje na isporuci, osobe na održavanju i popravcima). Ovdje treba iskazati i osobe koje su na bolovanju, porodnom dopustu, koje štrajkaju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa, osim onih koji su odsutni na neodređeno razdoblje. Uključene su i osobe na određeno vrijeme i sve osobe koje su na platnom spisku poduzeća/izvještajne jedinice, kao npr. pripravnici, sezonski radnici i kućanstva (kad rade za poduzeće/izvještajnu jedinicu). U ukupan broj zaposlenih ne uključuju se osobe koje su poslane od drugih poduzeća/izvještajnih jedinica, osobe koje rade na održavanju i popravcima u ime drugih poduzeća/izvještajnih jedinica, niti osobe koje su u obveznoj vojnoj službi. U retku 21. Þ - plaćeni zaposlenici 32) podaci o broju zaposlenika koji uključuje sve osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Uključuju se sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta, te također vježbenici, osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. U zaposlenike se također uključuju osobe koje trenutačno ili povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru i za plaćanje u gotovini ili naturi kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti kao vanjski suradnici. U zaposlenike spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovačkom društvu. U retku 22. Þ - neplaćeni zaposlenici 33) iskazuje se njihov prosječan broj, a uključuje sljedeće zaposlenike: ü Samozaposlene, a tu podrazumijevamo poslodavce koji uprav­ljaju poduzećem i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika, kao i osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike. ü Pomažuće članove obitelji, koji su definirani kao osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poduzeću koje je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu, a ne nalaze se na platnom spisku nekog drugog poduzeća u okviru svog glavnog zaposlenja. Pod neplaćenim pomažućim članovima obitelji, podrazumijevamo osobe koje redovito rade za poduzeće/ izvještajnu jedinicu, ali s njom nemaju ugovorni odnos i ne primaju određenu naknadu za svoj rad, uz uvjet da nisu uključeni na platni spisak nekog drugog poduzeća/izvještajne jedinice u okviru svog glavnog zaposlenja. TABELA 2. INTERMEDIJARNA POTROŠNJA I REALIZACIJA PROIZVODA UNUTAR PODUZEĆA 34) Ovdje se iskazuje ukupna intermedijarna potrošnja proizvoda između lokalnih JVD-a unutar istog poduzeća. Tabela 2. uvedena je isključivo radi iskazivanja unutarjedinične potrošnje i unutar­jedinične realizacije između lokalnih JVD-a istog poduzeća. Pri iskazivanju podataka u ovoj tabeli potrebno je pridržavati se Općih pravila za ispunjavanje tabela u obrascu IND-21/SPS (poglavlje IV. B.). Podaci se iskazuju za vrijednost međusobnih primitaka odnosno isporuka lokalnih JVD-a unutar iste izvještaj­ne jedinice/poduzeća, a odnose na podatke prikazane u tabeli 1. za INDUSTRIJSKE lokalne JVD-e. Ovdje vrijedi sljedeće pravilo obračuna: ü razlika između iskazanog podatka u tabeli 1. redak 3. »Intermedijarna potrošnja - UKUPNO« po INDUSTRIJSKIM lokalnim JVD-ima i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO, treba iznositi točno koliko i redak 1. u tabeli 2. ü razlika između iskazanog podatka u tabeli 1. u retku 6. »Prihodi od prodaje proizvoda - UKUPNO« po INDUSTRIJSKIM lokalnim JVD-ima i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO, treba iznositi točno koliko i redak 2. u tabeli 2. U retku 1. Þ Vrijednost dobara i usluga koje su nabavljene od drugih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice odnosno istog poduzeća (unutarjedinična potrošnja), uključuje se i sitan alat koji nije skup a koristi se za relativno jednostavne operacije, kao što su pile, čekići, odvijači i ostali ručni alat, mali uređaji poput džepnih kalkulatora. Prema ESA 95 normama, uključiti treba sve izdatke za trajna dobra čija vrijednost nije veća od 500 ECU-a po komadu. Navedenim stavkama treba pribrojati i tekuće održavanje strojeva i uređaja. U retku 2. Þ Vrijednost dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim JVD-ima iste izvještajne jedinice odnosno istog poduzeća (unutarjedinična realizacija), obuhvaća isti sadržaj kao i redak 1. samo što se ovdje iskazuju podaci o isporuci intermedijarnih dobara i usluga odnosno podaci o vrijednosti unutarjedinične realizacije. ________________ 1) PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (NN br. 8/03., od 16. siječnja 2003.) 2) Structural Business Statistics Regulations (Uredba Vijeća EU No 58/97. i 2700/98). U cijelom tekstu koristi se izvorna kratica SBS-R. 3) Priručnik o statističkim zahtjevima EU-a (Statistical Requirement Compendium), Eurostat, Luxembourg, rujan 2001. 4) SBS-R o tehničkom formatu za transmisiju podataka u Eurostat (Ured­ba Komisije EU No 2702/98.) 5) Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 98/94.), Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 6/95., 3/97. i 7/97.). U cijelom tekstu koristi se kratica NKD. 6) NACE Rev.1 (Uredba Vijeća Europske ekonomske komisije (EEC) br. 3037/90, OJ L 293/90., 83/93., 159/95). U cijelom tekstu koristi se kratica NACE Rev.1. 7) Europski sustav računa (European System of Accounts) 1995 (Uredba Vijeća EU No 2223/96), usklađen sa SNA 93 - Sustavom nacionalnih računa UN-a (ISBN 92-1-161352-3). U cijelom tekstu koristi se kratica ESA 95. 8) Metodologija za primjenu NKD-a (NN br. 12/97.), sadrži statističke jedinice usklađene s Uredbom Vijeća (EEC) br. 696/93), vidi napomenu 9. 9) Uredba EU-a o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Europske zajednice (Council Regulation (EEC) No 696/93 on the statistical units for observation and analysing within European Community). 10) ISIC Rev 3 - International Standard Industrial Classification (Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti), Ujedinjeni narodi (ST/ESA/STAT/SER.M/4/Rev.3), New York 1990. 11) Sukladno definiciji ESA-REG za potrebe regionalnih računa EU-a i regionalnih pokazatelja prema SBS-R. 12) Sukladno konceptima i definicijama EU statističkih standarda SBS-R i ESA 95. 13) Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 22/95.). 14) Statistička nomenklatura teritorijalnih jedinica EU-a (izvorna kratica je NUTS). 15) Kriteriji za formiranje statističkih jedinica po vrstama djelatnosti NKD-a, vidi napomene 8. i 9. 16) Izbor varijabli/agregata i njihove definicije usklađene su s EU statističkim standardima ESA 95 i definicijama SBS–R varijabli u cijelosti ili djelomično gdje god je to bilo moguće s obzirom na cilj ovog istraživanja (račun proizvodnje). 17) Usklađeno s definicijom »Intermediate consumption« iz ESA 95 (3.69). Za akronim ESA 95 vidi napomenu 7. 18) Usklađeno s definicijom »Total purchase of goods and services« SBS-R varijable (13 11 0) u dijelu koji se odnosi na definiciju »Raw materials and consumables«. 19) Usklađeno s definicijom »Turnover from industrial activities« SBS varijable (18 21 1) i dio definicije SBS variable (12 11 0) »Turnover«. 20) Novo obilježje preuzeto iz SBS-R za varijablu »Purchase of goods and services purchased for resale on the same condition as received« (13 12 0). 21) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Turnover« (12 11 0) u dijelu koji se odnosi na prvu grupu neposrednih poreza pod »(
  31. i)VAT and other deductible taxes (value added type taxes)«. 22) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Turnover« (12 11 0) u dijelu koji se odnosi na drugu i treću grupu neposrednih poreza pod »(
  32. ii)i (iii)«. 23) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Turnover« (12 11 0) u dijelu koji se odnosi na drugu grupu neposrednih poreza pod »(
  33. ii)all other taxes and duties linked to the products«. 24) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Turnover« (12 11 0) u dijelu koji se odnosi na treću grupu posrednih poreza pod »(iii) other taxes and duties linked to production«. 25) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Value added at basic prices« (12 14 0) u dijelu koji se odnosi na »Note: operating subsidies«. 26) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Value added at basic prices« (12 14 0) u dijelu koji se odnosi na »Note: operating subsidies (
  34. i)subsidies on products«. 27) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Value added at basic prices« (12 14 0) u dijelu koji se odnosi na »Note: operating subsidies (
  35. ii)subsidies linked on production«. 28) Usklađeno s definicijom SBS-R varijable »Changeing stocks of goods and service« (13 21 0). 29) U skladu s definicijama SBS-R varijable »Wages and salaries« (13 32 0). 30) U skladu s definicijama ESA 95 (11.11-11.16) i Eurostata. 31) U skladu s definicijom SBS-R varijable »Number of persons employed« (16 11 0). 32) U skladu s definicijom SBS-R varijable »Number of employees« (16 13 0). 33) U skladu s raščlambom i definicijama pod SBS-R varijablom (16 11 0) za »Unpaid workers«. 34) U skladu s tretmanom isporuka i primitaka između lokalnih JVD-a istog poduzeća (inter-unit consumption) iz ESA 95. ANKETA: e - POSLOVANJE IZVJEŠTAJNE JEDINICE e - POSLOVANJE U IZVJEŠTAJNOJ GODINI Ovdje se podaci iskazuju upisivanjem križića x u predviđeno polje kod ispravnog odgovora. Podaci se popunjavaju na razini poduzeća odnosno izvještajne jedinice odgovaranjem na pitanja o elektroničkom poslovanju izborom modaliteta odnosno već ponu­đenog odgovora DA ili NE. Treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
  36. a)Ima li vaša izvještajna ٱDA ٱNE jedinica e-mail adresu? b)Ima li vaša izvještajna jedinica web-stranice ٱDA ٱNE c)Ako imate web-stranice, upišite adresu: http://www. _______ http:// ____________ Ovdje treba upisati adresu web stranica izvještajne jedinice. Na obrascu IND-21/SPS ponuđene su dvije mogućnosti, s već unaprijed otisnutom oznakom za uobičajen početak adresa web-stranica: http://www. ili http:// ako adresa web-stranice izvještajne jedinice ne počinje sa slovnim oznakama www. Upisati treba samo nastavak adrese web-stranice, a ne adresu u cijelosti (npr. za adresu web-stranica DZS-a upisati treba dzs.hr odnosno http://www.dzs.hr). V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ovim Statističkim standardima za Strukturno-poslovno istra­ži­vanje industrije (IND-21/SPS) prestaju važiti Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21), objavljeni u »Narodnim novinama« broj 60/99. od 13. kolovoza 1999. Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS), zajedno s obrascem IND-21/SPS koji se nalazi u dodatku ovih statističkih standarda, primjenjuju se osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 954-02/03-01/57 Urbroj: 555-03-02-03-01 Zagreb, 9. svibnja 2003. Ravnatelj mr. sc. Marijan Gredelj, v. r. Ostalo, NN 78/2003-963 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 78/2003 Broj dokumenta u izdanju: 963 Donositelj:Državni zavod za statistiku Datum tiskanog izdanja: 14.5.2003. ELI: /eli/sluzbeni/2003/78/963 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.