← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-325/2003 od 14. svibnja 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-325/2003 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-325/2003 od
  3. svibnja
  4. NN 88/2003 (28.5.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-325/2003 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1136 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutim ustavnom tužbom S.P. iz B., Š., koju zastupa J.F., odvjetnik iz S., na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-1449/99 (prije broj: P-411/92), u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Us­tav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) podnositeljici ustavne tužbe, S.P. iz B.-Š., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 8.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem odredbe članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana
  7. siječnja
  8. godine ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Predlaže da Ustavni sud odredi rok za donošenje presude u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku, pod poslovnim brojem: P-1449/99 (prije broj: P-411/92), te da odredi primjerenu naknadu podnositeljici zbog povrede ustavnog prava iz članka
  9. stavka
  10. Ustava Republike Hrvatske, koju je počinio Općinski sud u Šibeniku, ne odlučivši o pravima i obvezama podnositeljice u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  12. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-1449/99 (prije broj: P-411/92), utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava. – tužba Općinskom sudu Šibenik podnijeta je
  15. travnja
  16. godine u postupku protiv rješenja Grada Šibenika, Općinske uprave Šibenik, o raspoređivanju na radno mjesto; – dana
  17. svibnja
  18. godine održano je ročište, na kojem je dan odgovor na tužbu; – zbog mjere opće opasnosti sljedeće ročište odgođeno je za
  19. ožujka
  20. godine; – na ročištu
  21. ožujka
  22. godine pozvana je tužiteljica da u roku od 15 dana uredi tužbu; – dopisom od
  23. travnja
  24. godine tuženi je dostavio tražena rješenja; –
  25. travnja
  26. godine tužiteljica (podnositeljica ustavne tužbe) je dopunila tužbu; – na ročištu
  27. rujna
  28. godine sudac je pozvao podnositeljicu da opunomoći stručnu osobu za zastupanje; – podneskom od
  29. rujna
  30. godine podnositeljica je dopunila tužbu; – ročište je održano
  31. listopada
  32. godine; tužiteljica je pozvana da uredi tužbu; – podneskom od
  33. listopada
  34. godine tužiteljica je uredila tužbu; – podneskom od
  35. veljače
  36. godine tužiteljica je nadopunila tužbeni zahtjev; –
  37. ožujka
  38. godine sudac M. je podnio pisano izvješće predsjedniku Općinskog suda u Šibeniku o tijeku postupka; – na ročištu od
  39. travnja
  40. godine tužiteljica je dobila rok od 15 dana za uređenje tužbe; – podneskom odvjetnika M.Đ., zatražen je rok za uređenje tužbe, te je dostavljena punomoć za zastupanje podnositeljice; –
  41. srpnja
  42. godine, podneskom odvjetnika, preciziran je tužbeni zahtjev; navodi da je
  43. siječnja
  44. godine Županija šibensko-kninska donijela rješenje kojim je podnositeljici prestao radni odnos i počeo teći otkazni rok od 6 mjeseci; –
  45. kolovoza
  46. godine dopunjen je tužbeni zahtjev; proširen i na rješenje Županije šibensko-kninske od
  47. srpnja
  48. godine; – podneskom od
  49. ožujka
  50. godine podnositeljica je tražila od suda zakazivanje ročišta; – ročište je održano
  51. veljače
  52. godine; – zakazivanje ročišta podnositeljica je tražila od suda i podneskom od
  53. srpnja
  54. godine, uz novu punomoćnicu, odvjetnicu V.B.M.; – ročište je održano
  55. ožujka
  56. godine, tužiteljica je izmijenila tužbeni zahtjev; – podneskom od
  57. travnja
  58. godine, odvjetnica V.B.M. otkazuje punomoć podnositeljici; – ročište je održano
  59. travnja
  60. godine; – ročište je održano
  61. svibnja
  62. godine; – podnesak tužiteljice od
  63. svibnja
  64. godine, kojim iznosi tužbeni zahtjev; – podneskom od
  65. srpnja
  66. godine podnositeljica traži zakazivanje ročišta; –
  67. listopada
  68. godine održano je ročište; – dostavljena je punomoć za trećeg odvjetnika podnositeljice, M.B. iz Š.; – ročište je održano
  69. listopada
  70. godine.; –
  71. listopada
  72. godine Općinski sud u Šibeniku je donio presudu, kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositeljice: – dana
  73. svibnja
  74. godine podnositeljica je podnijela žalbu na prvostupanjsku odluku; – dana
  75. lipnja
  76. godine Županijski sud u Šibeniku uvažio je žalbu tužiteljice, ukinuo presudu Općinskog suda u Šibeniku i predmet vratio na ponovno raspravljanje i odlučivanje; (pitanje je li u vrijeme donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa podnositeljice, dana
  77. siječnja
  78. godine, unutar ureda tuženika postojalo i bilo upražnjeno radno mjesto koje je odgovaralo podnositeljičinoj stručnoj spremi i radnom iskustvu); – ročište je održano
  79. srpnja
  80. godine; – na ročištu od
  81. rujna
  82. godine tužiteljica i tuženi zatražili su rok za očitovanje na dostavljena očitovanja protivnih stanaka; – podneskom od
  83. rujna
  84. godine tužiteljica se očito­vala na gore navedeno; – podnesak tuženika od
  85. listopada
  86. godine; – ročište održano
  87. listopada
  88. godine – Općinski sud u Šibeniku je dana
  89. listopada
  90. godine donio djelomičnu presudu kojom su poništena rješenja Županije šibensko-kninske od
  91. siječnja
  92. i od
  93. srpnja
  94. godine. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je odbijen; –
  95. veljače
  96. godine podnositeljica je podnijela žalbu protiv dijela presude Općinskog suda u Šibeniku od
  97. listopada
  98. godine; –
  99. ožujka
  100. godine tuženi je podnio žalbu protiv dijela presude od
  101. listopada
  102. godine; – podneskom od
  103. svibnja
  104. godine podnositeljica požuruje rješavanje žalbe kod Županijskog suda u Šibeniku; – podneskom od
  105. kolovoza
  106. godine podnositeljica je izvijestila Županijski sud u Šibeniku da u nastavku postupka nema punomoćnika; – rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od
  107. rujna
  108. uvažene su žalbe tužiteljice i tuženika, te je ukinuta djelomična presuda Općinskog suda u Šibeniku i postupak je vraćen na ponovno suđenje; – podneskom od
  109. listopada
  110. godine, podnositeljica je izjavila reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku od
  111. rujna
  112. godine i podnijela prijedlog za zahtjev za zaštitu zakonitosti. Sljedeće ročište zakazano je za dan
  113. travnja
  114. godine. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ŠIBENIKU
  115. Na temelju članka
  116. stavka
  117. alineje
  118. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Šibeniku da se izjasni o navodima ustavne tužbe. Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku je
  119. ožujka
  120. godine dostavio ovom Sudu svoje očitovanje u kojemu je navedena kronologija postupanja u predmetu. Uz očitovanje Sudu je dostavljen i spis broj: P-1449/
  121. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  122. Odredbom članka
  123. stavka
  124. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je sljedeće: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...)«. Odredbom članka
  125. Ustavnog zakona propisano je sljedeće: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositeljice i uvida u spis Općinskog suda u Šibeniku, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. travnja
  6. godine podnošenjem tužbe podnositeljice ustavne tužbe protiv Županije šibensko-kninske (tada Grada Šibenika, Općinske uprave Šibenik), u radnom sporu, radi otkaza radnog odnosa (i raspoređivanja). Ustavna tužba podnijeta je dana
  7. veljače
  8. godine, a do tog dana sudski postupak nije okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno deset
(10)godina, devet
(9)mjeseci i sedam
(7)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg prav­nog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje sljedeće: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj«. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  12. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je u konkretnom slučaju ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest, od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  15. siječnja
  16. godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi pet
(5)godina, dva
(2)mjesec i dvadeset četiri
(24)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Zagrebu, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao osam ročišta za glavnu raspravu. Međutim, dugotrajnost konkretnog parničnog postupka, u cjelokupnom trajanju od preko 10 godina, a radi se o radnom sporu, dakle, sudskom sporu u kojem je potrebno hitno postupati, ukazuje na potrebu da se istakne i iznimno dugo trajanje postupka i prije
  2. godine. Međutim, niti nakon
  3. godine, odnosno unutar pravno relevantnog razdoblja za ocijenu razumnog roka glede trajanja postupka, sud nije postupao učinkovito niti je postupak dovršio. Naime, parnični postupak je pokrenut
  4. travnja
  5. godine, a tek je
  6. listopada
  7. godine donijeta prvostupanjska odluka. Dakle, šest
(6)godina je sud, neučinkovito zakazivao ročišta i ostavljao tužiteljici svaki put rokove za dopune tužbenog zahtjeva, dok u razdoblju od
  1. veljače
  2. godine do
  3. ožujka
  4. godine nije bilo aktivnosti suda. Predsjednik vijeća je, na ročištu održanom
  5. rujna
  6. godine, pozvao podnositeljicu da opunomoći stručnu osobu za zastupanje. Nakon toga je podnositeljica promijenila tri odvjetnika. Dakle, sud je imao razloga za efikasnije i odlučnije vođenje postupka. 5.
  7. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, u više je navrata preina­čavala i dopunjavala tužbeni zahtjev, te otkazivala punomoći za zastupanje odvjetnicima. Međutim, istodobno u više je navrata i požurivala zakazivanje ročišta. Mišljenje je Ustavnog suda da je podnositeljica otežavala rad sudova, ali sudovi su imali procesne mogućnosti za sprječavanje takvog ponašanja i ubrzavanja pos­tupka. 5.
  8. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA U konkretnom predmetu nije sporno da se radi o složenoj sudskoj stvari, jer je riječ o radnom odnosu i zahtjevnim činjeničnim i pravnim okolnostima u kojima su donijeta osporena rješenja tuženika. Međutim, razlog zašto složenost postupka i činjenica da su tijekom postupka donijete četiri sudske odluke, ne opravdava dužinu trajanja tog postupka, Ustavni sud nalazi u prirodi konkretnog spora. Radi se o radnom sporu i neučinkovitost presuđivanja ovaj Sud nalazi i u tomu što je predmet dva puta vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Dakle, radi se o neučinkovitosti prvostupanjskog suda.
  9. Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim nepostupanjem Općinskog suda u Šibeniku povri­jeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  10. stavkom
  11. Ustava.
  12. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, te posebno neučinkovitost suda prvog stupnja u konkretnom sudskom predmetu, u smislu odredbe članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona, donijeta je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke, čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samog sudskog postupka.
  15. Sukladno odredbi članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu moguć­nost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  18. studenoga
  19. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecale su okolnosti i na strani sudova i na strani podnositeljice. Naime, postupak traje ukupno preko deset
(10)godina, što je nesporno dugo za spor iz radnog odnosa. No, kako je i podnositeljica otežavala svojim postupanjem tijek postupka, smatramo da je dosuđeni iznos u skladu s okolnostima konkretnog postupka.
  1. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  2. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-325/2003 Zagreb,
  3. svibnja
  4. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE PredsjednikVijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 88/2003-1136 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 88/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1136 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.5.
  5. ELI: /eli/sluzbeni/2003/88/1136 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  6. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.