← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3083/2002 od 26. lipnja 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3083/2002 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3083/2002 od
  3. lipnja
  4. NN 111/2003 (15.7.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3083/2002 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1524 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Jasna Omejec, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe M. Č. iz K. S., na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Pretpostavke iz članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) nisu ispunjene. III. Ova odluke objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Podnositeljica je temeljem odredbe članka
  12. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela, dana
  13. prosinca
  14. godine, ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Predlaže da Ustavni sud odredi rok za donošenje presude u predmetu koji se od
  15. godine vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem: P-702/01 (ranije P-1777/98), te da odredi primjerenu naknadu podnositeljici zbog povrede ustavnog prava iz članka
  16. stavka
  17. Ustava, koju je počinio Općinski sud u Splitu, ne odlučivši o njezinim pravima i obvezama u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  18. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  19. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Splitu, broj: P-702/01 (ranije P-1777/98), utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  20. stavkom
  21. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  22. prosinca
  23. M. Č. kao prvotužiteljica i B. Č. kao drugotužitelj podnijeli su Općinskom sudu u Splitu tužbu protiv tuženika »J. o.« d.d. S., radi naknade materijalne i nematerijalne štete (kod oboje tužitelja, a osobito kod prvotužiteljice radi se o višestrukim i iznimno teškim tjelesnim ozljedama) pretrpljene u prometnoj nesreći koju je
  24. rujna
  25. prouzročio osiguranik tuženika, te je tužba zaprimljena pod brojem: P-1777/98; Tužbi je priložen nalaz i mišljenje specijaliste kirurga, od
  26. studenoga 1998., kojeg je angažirala sama prvotužiteljica, – dana
  27. lipnja
  28. održano je prvo ročište za glavnu raspravu, na kojem je tuženik dao odgovor na tužbu (priznao pasiv­nu legitimaciju i pravnu osnovu potraživanja, usprotivio se visini tužbenog zahtjeva, te stavio prigovor podijeljene odgovornosti), a sud je raspravnim rješenjem naložio dostavu medicinske dokumentacije, dokaza o materijalnoj šteti, te zapisnika o očevidu prometne nesreće, kao i odredio saslušanje svjedoka, – na ročište zakazano za dan
  29. srpnja
  30. nisu pristupili pozvani svjedoci, a sud je rješenjem naložio dostavu zapisnika o očevidu, broja kaznenog spisa, te ponovno pozivanje istih svjedoka, – podneskom od
  31. srpnja
  32. tuženik je dostavio zapisnik o očevidu prometne nesreće, – na ročištu održanom dana
  33. rujna
  34. saslušan je jedan svjedok (za drugog dostava poziva nije bila uredno iskazana), te je sud na suglasni prijedlog parničnih stranaka odredio izvođenje dokaza vještačenjem na okolnosti vezane uz nematerijalnu štetu koju su pretrpjeli tužitelji, a za provođenje vještačenja odredio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, –
  35. travnja
  36. Medicinski fakultet u Zagrebu odredio je dvojicu vještaka kirurške i sudsko-medicinske struke i o tome obavijestio Općinski sud u Splitu dopisom zaprimljenim kod suda
  37. travnja 2000., – nalazi i mišljenja dvojice vještaka, o nematerijalnoj šteti koju je pretrpjelo oboje tužitelja, dostavljeni su Općinskom sudu u Splitu dana
  38. rujna 2000., – na ročištu održanom dana
  39. listopada
  40. tuženik je izjavio da nema prigovora na nalaze vještaka, dok punomoćnik tužitelja, u odnosu na dio nalaza koji se odnosi na drugotužitelja, nije imao prigovora, a u dijelu koji se odnosi na prvotužiteljicu jest, pa je s tim u svezi predložio novo vještačenje; Sud je ras­prav­nim rješenjem ponovo pozvao tužitelje na dostavu broja kaznenog spisa, – podneskom od
  41. studenoga
  42. tužitelji su specificirali tužbeni zahtjev drugotužitelja, te predložili da se u odnosu na njega raspravljanje zaključi i donese međupresuda, odnosno da se predmeti razdvoje i donese odluka u odnosu na drugotužitelja; također su u odnosu na prvotužiteljicu predložili provođenje više medicinskih vještačenja i dostavili dodatnu medicinsku dokumentaciju, – dana
  43. studenoga
  44. održano je ročište na kojem su saslušani tužitelji, te im je ponovno naložena dostava broja kaznenog spisa, a također su se parnične stranke sporazumjele oko većine elemenata materijalne štete koju je pretrpio drugotužitelj, – podneskom od
  45. studenoga
  46. tužitelji su dostavili sudu broj kaznenog spisa pod kojim je vođen i pravomoćno okončan (osuđujućom presudom) kazneni postupak protiv štetnika, – na ročištu održanom
  47. studenoga
  48. utvrđeno je da navedeni kazneni spis Općinskog suda u Sinju nije pribavljen, te da će se požuriti njegova dostava, a ročište je odgođeno, – podneskom od
  49. prosinca
  50. tužitelji su izvijestili sud o promjeni punomoćnika (zbog otkaza ranijeg punomoćnika), – dana
  51. prosinca
  52. zaprimljen je spis Općinskog suda u Sinju broj: K-43/98, – na ročištu održanom dana
  53. prosinca
  54. parnične stranke su se sporazumjele oko preostalih elemenata materijalne štete glede drugotužitelja, te je sud donio rješenje da se postupak razdvaja, da je u odnosu na drugotužitelja raspravljanje zaklju­čeno, a u odnosu na prvotužiteljicu da će se postupak nastaviti pod novim brojem, – prvo ročište u predmetu koji se sada vodi pod brojem P-702/01 održano je dana
  55. lipnja 2001., na kojem je određeno provođenje vještačenja nad tužiteljicom, po šest vještaka razli­čitih medicinskih struka (neurokirurgu, ortopedu, neurologu, oftalmologu, otorinolaringologu i neuropsihijatru), time da će na iduća dva ročišta biti saslušavana po trojica od imenovanih vještaka, – na ročište dana
  56. srpnja
  57. pristupio je samo jedan od vještaka (neurolog), drugi je opravdao izostanak (ortoped), a treći (neurokirurg) izvanraspravno je zatražio izuzeće od vještačenja u predmetu, pa je stoga imenovan novi; Nazočni vještak izjavio je da nedostaje određena medicinska dokumentacija potrebna za očitovanje, pa je sud naložio dostavu zdravstvenog kartona tužiteljice od liječnika primarne zdravstvene zaštite, – požurnicom od
  58. rujna
  59. sud je ponovo zatražio dostavu zdravstvenog kartona tužiteljice, – podneskom od
  60. svibnja
  61. punomoćnik tužitelja obavijestio je sud o otkazivanju punomoći za zastupanje tužitelja, – na ročištu održanom dana
  62. srpnja
  63. sud utvrđuje da su izvanraspravno sudu dostavljena vještva četvorice vještaka – ortopeda, neurologa, neurokirurga i oftalmologa (iz preslika dokumentacije spisa predmeta to nije razvidno – op. Ust. suda), te zakazuje iduće ročište do kojeg bi se parnične stranke na nalaze i mišljenja vještaka trebale očitovati, – podneskom predsjedniku Općinskog suda u Splitu od
  64. srpnja
  65. tužiteljica je zatražila izuzeće raspravnog suca zbog pristranosti i, u svezi s tim, odugovlačenja postupka, – rješenjem predsjednika Općinskog suda u Splitu, broj: Su-10-1189/02 od
  66. srpnja
  67. odbijen je zahtjev tužiteljice za izuzećem raspravnog suca, a istim je rješenjem odbijen i zahtjev samog raspravnog suca, koji je (što nije razvidno iz dokumentacije u spisu predmeta – op. Ust. suda) također zatražio svoje izuzeće od rada na predmetu, – na ročištu održanom dana
  68. kolovoza
  69. tužiteljica je stavila prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, a sud je donio rješenje da će se ponovo provesti vještačenja po vještaku ortopedu, neurologu, neurokirurgu, te oftalmologu, radi usuglašavanja nalaza i mišljenja, – podneskom tužiteljice od
  70. veljače
  71. dostavljaju se sudu dodatni liječnički nalazi za tužiteljicu i požuruje zakazivanje rasprave, – kako proizlazi iz očitovanja Općinskog suda u Splitu, dostavljenog Ustavnom sudu, a koje je sačinjeno dana
  72. travnja 2003., imenovani vještaci su tek nekoliko dana prije toga dostavili svoje nalaze i mišljenja, te je novo ročište zakazano za
  73. svibnja
  74. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U SPLITU
  75. Na temelju članka
  76. alineje
  77. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Splitu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. Općinski sud u Splitu je
  78. travnja
  79. godine dostavio ovom Sudu svoje očitovanje o navodima ustavne tužbe u kojemu je navedena kronologija postupanja u predmetu. Uz očitovanje, Sudu je dostavljen i preslik spisa, broj: P-702/01 odnosno P-1777/
  80. U svojem očitovanju Općinski sud u Splitu ističe činjenicu da se ne radi o vrsti postupka koji bi prema važećem zakonu bio hitne naravi, te da su u predmetnom postupku radi utvrđenja činjeničnog stanja nužna brojna vještačenja, pri čemu se spis pred­meta određeno vrijeme mora nalaziti kod vještaka, a što utječe na nemogućnost zakazivanja ročišta i ukupno trajanje postupka. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  81. Odredbom članka
  82. stavka
  83. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Odredbom članka
  84. stavka
  85. Ustavnog zakona propisano je: »

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«. Ustavna tužba nije osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositeljice i uvidom u spis Općinskog suda u Splitu, broj: P-702/01 (ranije P-1777/98), Ustavni sud je utvrdio da se u ovom slučaju nisu ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. prosinca
  6. godine, podnošenjem tužbe nadležnom Općinskom sudu u Splitu. Ustavna tužba podnesena je dana
  7. prosinca
  8. godine, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno tri
(3)godine, jedanaest
(11)mjeseci i sedamnaest
(17)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99-ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg prav­nog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj.«. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine), a pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku jest ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglašenja Promjena Ustava), pa stoga Ustavni sud utvrđuje da je parnični postupak u vezi s kojim je podnesena konkretna ustavna tužba započeo i traje unutar tog pravno relevantnog razdoblja. 5.
  10. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u tijeku predmetnog parničnog postupka Općinski sud u Splitu, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sud­skom postupku, održao jedanaest ročišta za glavnu raspravu, saslušao jednog svjedoka, oboje tužitelja, odredio ukupno jedanaest vještačenja, pribavio kazneni spis, te zaključio raspravu u odnosu na drugotužitelja. Iz spisa predmeta razvidno je da značajnijih razdoblja neaktivnosti Općinskog suda u Splitu nije bilo, štoviše, da su ročišta za glavnu raspravu u najvećem broju zakazivana u razmacima od svega jednog mjeseca, a u studenom
  11. godine zakazana su i održana dva ročišta. Najdulje razdoblje u kojem nije bilo aktivnosti suda jest razdoblje od zaprimanja tužbe (
  12. prosinca 1998.) do održavanja pripremnog ročišta (
  13. lipnja 1999.), što iznosi pet
(5)mjeseci i četiri
(4)dana, a u razdobljima duljim od navedenog, kada ročišta nisu održavana (
  1. rujna
  2. do
  3. listopada 2000.,
  4. prosinca
  5. do
  6. lipnja 2001.,
  7. srpnja
  8. do
  9. srpnja 2002.,
  10. kolovoza
  11. do
  12. svibnja 2003.), spis predmeta nalazio se kod sudskih vještaka, te se prije izrade i dostave njihovih nalaza i mišljenja sudu ročišta nisu niti mogla zakazivati. 5.
  13. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, svojim ponašanjem nije pridonijela duljini sudskog postupka. 5.
  14. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Dosadašnji tijek sudskog postupka ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj sudskoj stvari, prije svega zbog činjenice da je tužiteljica u štetnom događaju iz kojeg je proistekla predmetna parnica pretrpjela i tužbenim zahtjevom zatražila naknadu više različitih vidova štete, pri čemu je osobito značajno da je pretrpjela znatnu nematerijalnu štetu. Utvrđivanje činjenica relevantnih za presuđenje u konkretnom parničnom postupku, a vezanih uz nastanak i visinu te nematerijalne štete, moguće je samo putem većeg broja vještačenja, što nužno utječe na duljinu trajanja postupka. Potrebno je, međutim, istaknuti da konkretni parnični postupak, prema stajalištu Ustavnog suda, ne traje nerazumno dugo, te da njegovo trajanje, i unatoč navedenim okolnostima koje ga čine složenim, tek neznatno prelazi okvire vremenskih standarda koji se u sudskoj praksi smatraju prihvatljivim za predmetnu vrstu postupaka.
  15. Slijedom iznesenog, Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  16. stavkom
  17. Ustava Republike Hrvatske.
  18. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, a na temelju odredaba članaka
  19. i
  20. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u izreci (točke I. i II.).
  21. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka
  22. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3083/2002 Zagreb,
  23. lipnja
  24. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 111/2003-1524 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 111/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1524 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.7.
  25. ELI: /eli/sluzbeni/2003/111/1524 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  26. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.