Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3299/2002 od 21. s

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3299/2002 od

svibnja
Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3299/2002 od
svibnja
NN 111/2003 (15.7.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3299/2002 od
svibnja
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1525 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku u povodu ustavne tužbe M. P. iz J., zastupanog po punomoćniku D. R., odvjetniku iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana
svibnja
godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-11531/00 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka

stavka
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe M. P. iz J., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
stavka
Ustava Republike Hrvatske, u iznosu od 6.000,00 (šest tisuća) kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
Podnositelj ustavne tužbe podnio je dana
prosinca
godine ustavnu tužbu, temeljem odredbe članka
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), u postupku koji se vodi kod Županijskog suda u Zagrebu, radi naknade štete. Zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku podnositelj nalazi povrijeđenim ustavno pravo iz članka
stavka
Ustava Republike Hrvatske. U ustavnoj tužbi podnositelj zahtijeva da Ustavni sud odredi Županijskom sudu u Zagrebu primjeren rok za donošenje presude u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gž-11531/00, te da odredi primjerenu naknadu podnositelju u iznosu od 80.000,00 kuna zbog povrede njegovog ustavnog prava, koju je Županijski sud u Zagrebu učinio kada o pravima i obvezama podnositelja nije odlučio u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
Ustavni sud je, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
Ustavnog zakona, utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
stavkom
Ustava Republike Hrvatske: Dana
siječnja
godine podnositelj je podnio tužbu Općinskom sudu u Zagrebu, protiv RO »H.« OOUR »N.« iz Z. i SIZ-a za regionalne ceste R., radi naknade štete u iznosu od 666.000 dinara. Podnositelj je u tužbi Općinskom sudu naveo da je dana
rujna
godine imao prometnu nezgodu, jer je vozilom iznenada upao u grabu koja je nastala prekopavanjem ceste. Naveo je da mjesto prekopavanja nije bilo označeno niti je bilo znakova upozorenja. U nastavku navodimo daljnji tijek parničnog postupka: – ročište zakazano za
ožujka
godine otkazano je zbog bolesti raspravnog suca; – ročište je održano
travnja
godine; – ročište je održano
listopada
godine; određeno je provođenje liječničkog vještačenja po vještaku neuropsihijatru; – ročište je održano
lipnja
godine; određeno je prometno vještačenje na okolnost vrijednosti vozila podnositelja; – dana
listopada
godine dostavljeni su nalaz i mišljenje vještaka prometne struke; – ročište je održano
ožujka
godine,
studenoga
godine; – na ročištu
siječnja
godine donijeto rješenje o spajanju na spis broj: Pn-32/83; – ročište je održano
lipnja
godine; spojen spis broj: Pn-2650/85; – ročište je održano
svibnja
godine; – ročišta održana
siječnja
godine,
ožujka
godine,
svibnja
godine,
lipnja
godine,
rujna
godine,
veljače
godine, – ročište zakazano za
ožujka
godine odgođeno je zbog spriječenosti raspravnog suca; – dana
svibnja
godine Općinski sud u Zagrebu donio je presudu kojom je obvezao tužene na solidarno plaćanje određenog iznosa podnositelju; dok je dio tužbenog zahtjeva podnositelja odbijen; – podnositelj je u odnosu na odbijeni dio tužbenog zahtjeva podnio žalbu; – žalbu je dana
rujna
godine podnio i tuženi. Iz podataka spisa proizlazi da je, radi očitovanja o podnijetim žalbama stranaka, spis dostavljen Okružnom sudu u Zagrebu, u kojem je vođen pod poslovnim brojevima: Gž-8116/90 i Gž-4619/91 te je dopisima drugostupanjskog suda, dva puta remisorno vraćen Općinskom sudu u Zagrebu. Nakon toga spis, broj: Pn-32/83 je izgubljen. Prijedlogom podnositelja od
travnja
godine zatražena je obnova spisa broj: Pn-32/
Podnositelj navodi da je, nakon prvostupanjske odluke od
svibnja
godine spis, po žalbama stranaka, upućen na Okružni sud u Zagrebu, gdje je vođen pod brojem: Gž-8116/90, te je dana
prosinca
godine donijeta odluka i spis remisorno vraćen sudu prvog stupnja. Potom da je spis ponovno upućen na Okružni sud u Zagrebu, te da je ponovno
lipnja
godine remisorno vraćen sudu prvog stupnja. Izvješćem Općinskog suda u Zagrebu od
prosinca
godine Županijskom sudu u Gradu Zagrebu dostavljen je spis broj: Pn-32/83, nakon dovršenog postupka obnavljanja spisa, a radi donošenja odluke o žalbama izjavljenim protiv presude od
svibnja
godine. Županijski sud u Gradu Zagrebu je dana
studenoga
godine vratio spis Općinskom sudu u Zagrebu radi otklanjanja uočenih nedostataka u postupku obnavljanja spisa. Rješenjem Općinskog suda u Zagrebu, broj: 23 Su-1455/98 od
siječnja
godine određeno je provođenje postupka rekonstrukcije spisa broj: Pn-32/
U pismu od
veljače
godine, Županijski sud u Zagrebu navodi da je izvješćem od
prosinca
godine Općinski sud u Zagrebu dostavio spis broj: Pn-32/83 ovom sudu radi donošenja odluke o žalbama tužitelja i III. tuženog izjavljenim protiv presude od
svibnja
godine. Međutim, drugostupanjski sud je uočio da spis nije u cijelosti obnovljen, jer da žalbe I. i II. tuženika nisu u spisu, te je spis ponovno vratio prvostupanjskom sudu. OČITOVANJE ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU
Na temelju članka
stavka
Ustavnog zakona, Ustavni sud zatražio je dana
veljače
godine od Županijskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. U očitovanju, dostavljenom
ožujka
godine, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu je naveo da je prvostupanjska presuda u konkretnom predmetu donijeta
svibnja
godine, te da je radi odlučivanja o podnijetim žalbama spis upućen tadašnjem Okružnom sudu u Zagrebu, gdje je dva puta remisorno vraćan Općinskom sudu u Zagrebu. Navodi da je spis vođen pod brojevima: Gž-8116/90 i Gž-4619/
Nakon toga da je spis izgubljen. Navodi da je podnositelj
travnja
godine podnio prijedlog za obnovu spisa te da je spis, nakon provedenog postupka obnove, ponovno dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu, gdje je zaprimljen pod brojem: Gž-109/
Nadalje, navodi se u očitovanju Županijskog suda u Zagrebu, da je na sjednici Županijskog suda u Zagrebu, dana
lipnja
godine, odlučeno da se spis ponovno vrati prvostupanjskom sudu. Naime, u spisu nije bilo priloženo rješenje predsjednika suda o pokretanju postupka za obnavljanje izgubljenog spisa, a nisu pribavljene niti preslike zapisnika o saslušanju svjedoka. Rješenje predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, o pokretanju postupka, donijeto je
siječnja
godine. Županijski sud u Zagrebu ponovno je zaprimio spis dana
lipnja
godine, pod brojem: Gž-6612/00 te je na sjednici vijeća od
studenoga
godine odlučeno da se spis ponovno vrati prvostupanjskom sudu, radi priklapanja dostavnica. Dana
prosinca
godine spis je ponovno dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu, gdje je zaprimljen pod brojem: Gž-11531/
Potom je spis ponovno, na sjednici Županijskog suda u Zagrebu, održanoj
veljače
godine, radi uočenih nedostataka, vraćen Općinskom sudu u Zagrebu. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu zaključno navodi da, slijedom izloženih okolnosti, do danas nije donijeta pravomoćna odluka. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
Odredbom članka
stavka
Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, pročišćeni tekst, broj 41/01), propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (…)« Odredbom članka
Ustavnog zakona propisano je: »

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).

(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (…) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3)U odluci iz stavka

ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (…) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.« Ustavna tužba je osnovana.
Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i dostavljenog očitovanja Županijskog suda u Zagrebu, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže utvrđenjima: 5.
DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
siječnja
godine, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Zagrebu. Budući da je spis bio izgubljen i nije moguće točno slijediti radnje u postupku, a iz dostavljenih materijala proizlazi da je spis u postupku pred drugostupanjskim sudom, Županijskim sudom u Zagrebu od
prosinca
godine kada je Općinski sud u Zagrebu, nakon dovršenog postupka obnove izgubljenog spisa, dostavio spis drugostupanjskom sudu, radi donošenja odluke o žalbama izjavljenim protiv presude od
svibnja
godine. Obnovu spisa zatražio je podnositelj dana
travnja
godine. Dakle, od
prosinca
godine, kada je Županijski sud u Zagrebu zaprimio obnovljeni spis, pa do podnošenja ustavne tužbe dana
prosinca
godine, prošlo je 7 (sedam) godina i 9 (devet) dana. U tom vremenskom razdoblju drugostupanjski sud nije donio meritornu odluku. Ustavni sud napominje da od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim protokolima (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, stupio na snagu
studenoga
godine, u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90), dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
stavka
Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (…) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku ispita njegov slučaj.« Sukladno navedenom, konvencijsko pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana
studenoga
godine. S druge strane, pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku utvrđeno je ustavnim pravom u Republici Hrvatskoj
studenoga
godine izmjenama članka
stavka
Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00). Iz navedenih razloga ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
studenoga
godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo ni kao konvencijsko ni kao ustavno. Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
studenoga
(to jest, od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
prosinca
godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe podnositelja), što ukupno iznosi 5 (pet) godina, 1 (jedan) mjesec i 25 (dvadeset i pet) dana. 5.
POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je Županijski sud u Zagrebu, do podnošenja ustavne tužbe, tri puta spis vraćao prvostupanjskom sudu na dopunu postupka obnove izgubljenog spisa (na sjednicama održanim dana
listopada 1996.,
studenoga
i
veljače
godine). Spis je na drugostupanjskom sudu zaprimljen
prosinca
godine, kada je nakon postupka obnove, prvostupanjski sud dostavio predmetni spis. Napominjemo da je, prije trećeg vraćanja spisa prvostupanjskom sudu, predmetni spis bio na Županijskom sudu u Zagrebu od
prosinca
godine do
veljače
godine. Radi se, dakle, o razdoblju potpune neaktivnosti nadležnog suda u parničnom postupku drugog stupnja u stvari građanske naravi. 5.
PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, svojim ponašanjem nije bitnije pridonio duljini prvostupanjskoga sudskog postupka. 5.
SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA S obzirom na mali broj provedenih radnji u parničnom postupku, u pravno relevantnom razdoblju, nije moguće utvrditi mjerila prema kojima se ocjenjuje težina postupka. Riječ je o parničnom postupku radi naknade štete. 5.
DRUGE OKOLNOSTI OD UTJECAJA NA DULJINU SUDSKOG POSTUPKA Ustavni sud utvrđuje da se pozivanje na organizacijske probleme suda ne bi moglo smatrati opravdanim razlogom za nerazumno dugo nepostupanje suda u ovom sudskom postupku. Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da su države-ugovornice obvezne organizirati svoje pravne poretke na način koji omogućava sudovima da ispune zahtjeve, propisane člankom
stavkom
Europske konvencije, opetovano ističući naročitu važnost tog zahtjeva za pravilno i uredno vođenje sudskih postupaka (v. primjerice, presude Europskog suda u predmetima Buchholz protiv Njemačke od
svibnja 1981., Giuncho protiv Portugala od
srpnja 1984., Union Alimentaria Sanders SA od
srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od
veljače
i dr.).
Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim nepostupanjem Županijskog suda u Zagrebu povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koja su zajamčena člankom
stavkom
Ustava Republike Hrvatske.
Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, te posebno vrijeme potpune neaktivnosti suda drugog stupnja u konkretnom sudskom predmetu, u smislu odredbe članka
stavka
Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
Sukladno odredbi članka
stavka
Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
studenoga
godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
stavka
Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3299/2002 Zagreb,
svibnja
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 111/2003-1525 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 111/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1525 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.7.
g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3299/2002 od 21. svibnja 2003.