← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIA-2731/2002 od 8. srpnja 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIA-2731/2002 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIA-2731/2002 od
  3. srpnja
  4. NN 112/2003 (16.7.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIA-2731/2002 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1547 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe M. V. iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. srp­nja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Pretpostavke iz odredbe članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) nisu ispu­njene. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  11. Podnosite­ljica je dana
  12. studenoga
  13. godine podnijela ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja sudske odluke u razumnom roku, pozivom na odredbe članka
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon). Podnosite­ljica predlaže da joj Ustavni sud odredi primjerenu naknadu zbog povrede ustavnog prava koju je Općinski sud u Malom Loši­nju počinio ne odlučivši o ­njenim pravima i obvezama u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  15. Ustavni sud je u predmetnom ustavnosudskom postupku, uvidom u spis Općinskog suda u Malom Loši­nju, broj: P-266/99 (ranije P-177/97, odnosno P-551/94), utvrdio s­ljedeće či­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredi ustavnog prava podnosite­ljice, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava: – podnosite­ljica je dana
  18. studenoga
  19. godine podnijela Općinskom sudu u Malom Loši­nju tužbu protiv B. i J. Ž. radi »nezakonitog korište­nja i uništava­nja pokretnine V. M., samovo­ljnog prisvaja­nja posađenog voća i cvijeća na zem­ljištu«; – na ročištu održanom
  20. lip­nja
  21. godine podnosite­ljici je dodije­ljen rok radi točne specifikacije tužbenog zahtjeva, čemu je podnosite­ljica udovo­ljila podneskom od
  22. lip­nja
  23. godine; – ročište određeno za dan
  24. ve­ljače
  25. godine odgođeno je na prijedlog podnosite­ljice i tuženika; – na ročištu održanom
  26. ožujka
  27. godine glavna rasprava je zak­ljučena te je sud donio presudu kojom se tužbeni zahtjev podnosite­ljice odbija; – Županijski sud u Rijeci, rješe­njem broj: Gž-1334/96-2 od
  28. svib­nja
  29. godine, ukinuo je prvostupa­njsku presudu te pred­met vratio sudu prvog stup­nja na ponovni postupak i to iz razloga jer je, ispitujući presudu po službenoj dužnosti, utvrdio da je prvostupa­njsku presudu donio sudac pojedinac iako je za predmetni postupak nadležno vijeće suda prvog stup­nja, čime je poči­njena bitna povreda odredaba parničnog postupka; – ročišta određena za dan
  30. trav­nja
  31. i
  32. lip­nja
  33. godine odgođena su na prijedlog podnosite­ljice (zbog bolesti), za ročište određeno
  34. rujna
  35. godine dostava poziva za podnosite­ljicu je neuredna, dok je na ročištu
  36. prosinca
  37. godine, sukladno prijedlogu podnosite­ljice, doneseno rješe­nje o mirovanju postupka. Naime, podnosite­ljica je podneskom od
  38. studenoga
  39. godine izvijestila Općinski sud u Malom Loši­nju o svom lošem zdravstvenom sta­nju zbog če­ga moli da se rasprave u svim ­njenim postupcima odgode, odnosno da se donesu rješe­nja o mirova­nju postupaka; – dana
  40. svib­nja
  41. godine, sud prvog stup­nja donio je rješe­nje kojim se tužba podnosite­ljice smatra povučenom jer u roku od 4 mjeseca od dana kada je nastupilo mirova­nje postupka niti jedna stranka nije predložila nastavak postupka; – povodom žalbe podnosite­ljice, Županijski sud u Rijeci, rješe­njem broj: Gž-1320/99-2 od
  42. rujna
  43. godine, ukinuo je navedeno prvostupa­njsko rješe­nje i predmet vratio prvostupa­njskom sudu na ponovni postupak. Naime, utvrdio je da je rješe­nje o mirova­nju postupka od
  44. prosinca
  45. podnosite­ljici uručeno tek
  46. trav­nja
  47. godine, dakle, po isteku roka od 4 mjeseca, pa u takvoj procesnoj situaciji nije moglo nastupiti presumirano povlače­nje tužbe kao pravna pos­ljedica propušta­nja roka radi stav­lja­nja prijedloga za nastavak postupka koji miruje; – na prijedlog podnosite­ljice, ročište određeno za dan
  48. ožujka
  49. godine je odgođeno, kao i ročište
  50. ve­ljače
  51. godine; – podneskom od
  52. ožujka
  53. godine podnosite­ljica je izvijestila sud da iz zdravstvenih razloga ne može pristupiti raspravi određenoj za taj dan te da ostaje u cijelosti kod tužbenog zahtjeva; – na ročištu
  54. ožujka
  55. godine sud je donio rješe­nje o mirova­nju postupka, sukladno prijedlogu punomoćnika tuženika.
  56. Na teme­lju članka
  57. stavka
  58. alineje
  59. Ustavnog zakona, Ustavni sud je dana
  60. siječ­nja
  61. zatražio od Općinskog suda u Malom Loši­nju da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitova­nju od
  62. ve­ljače
  63. godine predsjednik suda, između ostalog, ističe da je podnosite­ljica sama prido­nijela du­ljini sudskog postupka jer su se sudska pismena upućena podnosite­ljici vraćala neuručena, kao i da je podnosite­ljica podneskom od
  64. studenoga
  65. godine, upućenom predsjedništvu suda, zatražila da se u svim predmetima, koji se vode po ­njezinoj tužbi, ne određuju ročišta. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  66. Odredbom članka
  67. stavka
  68. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama (…).«. Odredbama članka
  69. Ustavnog zakona propisano je: »

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi, i prije no što je iscrp­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (…) podnosite­lja. Rok za donoše­nje akta poči­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­lju zbog povrede ­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnosite­lja (…) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva stranke za ­njezinu isplatu.«. Ustavna tužba nije osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatra­njem razloga ustavne tužbe podnosite­ljice, dostav­ljenog očitova­nja Općinskog suda u Malom Loši­nju te isprava parničnog spisa, Ustavni sud je utvrdio da se u ovom slučaju nisu ostvarile pretpostavke za postupa­nje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužbu radi »nezakonitog korište­nja i uništava­nja pokretnine V. M., samovo­ljnog prisvaja­nja posađenog voća i cvijeća na zem­ljištu«, podnosite­ljica je podnijela
  5. studenoga
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. studenoga
  8. godine i do tog dana postupak pred Općinskim sudom u Malom Loši­nju, koji se sada vodi pod brojem: P-266/99, nije okončan. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnoše­nja ustavne tužbe parnični postupak povodom podnosite­ljičine tužbe trajao ukupno osam
(8)godina i pet
(5)dana. Ustavni sud napomi­nje da je Zakon o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispr., u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije) stupio na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda Vijeća Europe čine, teme­ljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđe­nje«, koja, između ostalog, propisuje: »Radi utvrđiva­nja svojih prava i obveza građanske naravi (…) svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku ispita ­nje­gov slučaj.«. Pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglaše­nja Ustava). Ispitiva­nje razumnosti traja­nja sudskih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka teme­ljenih na članku
  12. Ustavnog zakona jer u dostadaš­njem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdob­ljem, s aspekta povrede prava na razumnu du­ljinu traja­nja sudskog postupka, smatra razdob­lje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest, od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije) do
  15. studenoga
  16. godine (to jest, do dana podnoše­nja ustavne tužbe), što ukupno iznosi pet
(5)go­dina i petnaest
(15)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Ustavni sud je utvrdio da je Općinski sud u Malom Loši­nju, od rad­nji koje su relevantne za meritorno odlučiva­nje o pravima i obvezama stranaka u tom parničnom postupku, dana
  2. ožujka
  3. godine, donio presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev podnosite­ljice, a koja presuda je, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ukinuta i predmet je vraćen prvostupa­njskom sudu na ponovni postupak. Nakon toga, sud prvog stup­nja odredio je 4 ročišta koja su odgođena na prijedlog podnosite­ljice ili zbog neuručenog poziva podnosite­ljici te donio rješe­nje, sukladno prijedlogu podnosite­ljice, o mirova­nju postupka. Nakon proteka roka od 4 mjeseca od dana kad je nastupilo mirova­nje postupka, sud je dana
  4. svib­nja
  5. godine donio rješe­nje kojim se tužba podnosite­ljice smatra povučenom, a koje rješe­nje je Županijski sud u Rijeci ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak. Prvostupa­njski sud je potom odredio 2 ročišta, koja su na prijedlog podnosite­ljice također odgođena. S obzirom da podnosite­ljica nije pristupila na ročište
  6. ožujka
  7. godine jer je zatražila ­nje­govu odgodu, sud je ponovo donio rješe­nje o mirova­nju postupka s danom
  8. ožujka
  9. godine. 5.
  10. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE Dugotrajnosti konkretnog sudskog postupka, po stajalištu Ustavnog suda, u najvećoj je mjeri pridonijela sama podnosite­ljica ustavne tužbe, jer je na ­njen prijedlog prvostupa­njski sud odgodio čak 6 ročišta (od ukupno 9 zakazanih) te donio rješe­nje o mirova­nju postupka, a mirova­nje postupka nastupilo je (po drugi put) zbog nepristupa­nja podnosite­ljice i na ročište određeno za dan
  11. ožujka
  12. godine. Prema odredbi članka
  13. stavka
  14. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99), postupak miruje dok jedna stranka ne predloži da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne može se staviti prije ne­go što proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirova­nje postupka. Pos­ljed­nje mirova­nje postupka u predmetnoj stvari nastupilo je dana
  15. ožujka
  16. godine. 5.
  17. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Imajući u vidu mjerila prema kojima se ocje­njuje složenost sudskog predmeta i dosadaš­nji tijek postupka, Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj sudskoj stvari.
  18. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Malom Loši­nju, pod poslovnim brojem: P-266/99, do dana podnoše­nja ustavne tužbe traje ukupno osam
(8)godina i pet
(5)dana, odnosno u pravno relevantnom razdob­lju pet
(5)godina i petnaest
(15)dana. Imajući u vidu rad­nje relevantne za meritorno rješe­nje spora, koje je Općinski sud u Malom Loši­nju poduzimao u tom razdob­lju (donio presudu, zatim rješe­nje o povlače­nju tužbe i dva rješe­nja o mirova­nju postupka te odredio 9 ročišta), kao i postupa­nje u tom sporu podnosite­ljice ustavne tužbe (koja je predložila odgodu 6 ročišta te donoše­nje rješe­nja o mirova­nju postupka, a mirova­nje je ponovno nastupilo i zbog nepristupa­nja podnosite­ljice na pos­ljed­nje ročište), Ustavni sud utvrđuje da u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo podnosite­ljice da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o ­njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava Republike Hrvatske.
  3. Slijedom sve­ga iznijetog, na teme­lju odredaba članka
  4. i
  5. Ustavnog zakona, donijeta je oduka kao u izreci.
  6. Odluka o objavi iz točke III. izreke teme­lji se na odredbi članka
  7. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2731/2002 Zagreb,
  8. srp­nja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 112/2003-1547 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 112/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1547 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.7.
  10. ELI: /eli/sluzbeni/2003/112/1547 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  11. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.