← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-152/2003 od 8. srpnja 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-152/2003 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-152/2003 od
  3. srpnja
  4. NN 112/2003 (16.7.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-152/2003 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1548 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući u postupku pokrenutom ustavnom tužbom B. B. iz O., zastupanog po punomoćniku D. O., odvjetniku iz O., na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. srp­nja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  9. Ustavna tužba je podnijeta protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Kž-276/99 od
  10. listopada
  11. godine, kojom je djelomično prihvaćena žalba državnog odvjetnika, a istodobno je i po službenoj dužnosti preinačena presuda Županijskog suda u Osijeku, broj: K-39/91 od
  12. ve­ljače
  13. godine. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbijena je optužba protiv optuženih A. Z. i podnosite­lja ustavne tužbe da bi uporabom sile izvršili bludnu rad­nju na naročito ponižavajući način, čime da bi počinili kazneno djelo bludne rad­nje iz članka 193., u svezi s člankom
  14. stavcima
  15. i
  16. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 50/00 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-241/2000, 129/2000 i 51/2001). Prvostupa­njska presuda je preinačena i u dijelu izreke u odluci o kazni, dok je u preostalom dijelu prvostupa­njska presuda potvrđena. Prvostupa­njskom presudom podnosite­lj ustavne tužbe je proglašen krivim da je počinio kaznena djela iz članka
  17. stavaka
  18. i
  19. Kaznenog zakona te kazneno djelo iz članka
  20. u svezi s člankom
  21. stavkom
  22. Kaznenog zakona. Podnosite­lju ustavne tužbe izrečena je jedinstvena kazna zatvora u traja­nju od tri godine.
  23. Podnosite­lj smatra da su mu navedenim odlukama povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  24. stavka
  25. i
  26. stavaka
  27. i
  28. alineje
  29. Ustava Republike Hrvatske te ustavne odredbe članaka 3.,
  30. stavka
  31. i
  32. stavka
  33. Ustava. Podnosite­lj u ustavnoj tužbi iznosi žalbene razloge navodeći da su utvrđe­nja sudova u kaznenom postupku nelogična, a da bitne okolnosti kritičnog događaja u postupku nisu utvrđene. Či­njenično sta­nje smatra pogrešno i nepotpuno utvrđenim te pogrešno primije­njenim materijalno pravo. Za provedeni kazneni postupak podnosite­lj ističe da je »nepravičan«. Od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži usvaja­nje ustavne tužbe i ukida­nje osporenih presuda. Ustavna tužba nije osnovana.
  34. Prema odredbi članka
  35. stavka
  36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela, povrijeđeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu (u da­lj­njem tekstu: ustavno pravo). Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­nja o pravima i obvezama pojedinca došlo do nedopuštenog posiza­nja u Ustavom zaštićena ­ljudska prava i teme­ljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pita­nje jesu li upravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili či­njenično sta­nje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one či­njenice od čije­g postoja­nja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  37. U pogledu navoda ustavne tužbe o povredi prava na žalbu, propisanog odredbama članka
  38. stavka
  39. Ustava, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrđuje da isti nisu osnovani jer se o svim razlozima žalbe podnosite­lja ustavne tužbe, izjav­ljene protiv presude Županijskog suda u Osijeku, izjasnio i iste obrazložio Vrhovni sud Republike Hrvatske.
  40. Pravo na pravično suđe­nje u postupovnom smislu, zajamčeno odredbom članka
  41. stavka
  42. Ustava, bilo bi povri­jeđeno ako stranci u postupku nije bila dana mogućnost da bude saslušana i da, u okviru zakona, sudjeluje u postupku, ako joj nije dana mogućnost da iznosi či­njenice i predlaže dokaze, a nadležni sud se nije izjasnio o ­njenim navodima važnim za odlučiva­nje, ako pojedinačni akt, protivno zakonu, nije obrazložen te da stranci na drugi način nije omogućeno pravično suđe­nje pred nadležnim tijelom ustanov­ljenim zakonom. U materijalnopravnom smislu, ovo ustavno pravo bilo bi povrijeđeno ako sud ne bi uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili bi mjerodavan propis na grubi način bio pogrešno shvaćen, a što bi moglo izazvati sum­nju da su osporene presude donijete samovo­ljno te ako bi sud bez ikakvih ili bez va­ljanih razloga odstupio od usta­ljene prakse. Člankom
  43. stavkom
  44. alinejom
  45. Ustava Republike Hr­vat­ske zajamčeno je da u slučaju sum­nje ili optužbe zbog kaž­njivog djela osum­njičenik, okriv­ljenik ili optuženik ima pravo da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitiva­nje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Budući da su kazneni postupak protiv podnosite­lja proveli nadležni sudovi u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama materijalnog i postupovnog kaznenog prava, Ustavni sud je ocije­nio da podnosite­lju nisu povrijeđena ustavna prava zajamčena od­red­bama članka
  46. stavaka
  47. i
  48. alineje
  49. Ustava.
  50. Podnosite­lj ukazuje i na povredu ustavnih odredaba članaka 3.,
  51. stavka
  52. i
  53. stavka
  54. Ustava. Međutim, te odredbe ne sadrže ustavna prava u smislu odredbe članka
  55. stavka
  56. Ustavnog zakona.
  57. Stoga je, na teme­lju odredbi članaka
  58. i
  59. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.
  60. Odluka o objavi odluke teme­lji se na odredbi članka
  61. Ustavnog zakona. Broj: U-III-152/2003 Zagreb,
  62. srp­nja
  63. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 112/2003-1548 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 112/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1548 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.7.
  64. ELI: /eli/sluzbeni/2003/112/1548 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  65. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.