Odluka o nadzornim izvješćima banaka

(1),

(8)i

(10), banke su dužne primjenjivati nacionalnu klasifikaciju djelatnosti – NKD 2002 koristeći se redoslijedom i načinom grupiranja djelatnosti kako je to iskazano u Popisu i ozna­kama djelatnosti (NKD) iz točke

1. Općih naputaka.
2. Izvještajna razdoblja i vrste nadzornih izvješća 2.
3. Banke sastavljaju izvješća iz ove Upute u tromjesečnim intervalima sa stanjem na dan
4. ožujka,
5. lipnja,
6. rujna i
7. prosinca. Ova izvješća nazivaju se nerevidirana privremena (»NP«) nadzorna izvješća. Iznimno od navedenog, Izvješće o dužnicima banke s dugom preko pet milijuna kuna – obrazac D5M sastavlja se također krajem tromjesečja, ali sa stanjem na bilo koji dan tijekom tromjesečja kada je dug pojedinog dužnika iznosio više od pet milijuna kuna. 2.
8. Nadređena banka u grupi banaka sastavlja sa stanjem na
9. lipnja, prema ovoj Uputi, a na temelju točke
10. Odluke o konsolidiranim financijskim izvješćima grupe (»Narodne novine« br. 17/03) i konsolidirana (nerevidirana) privremena nadzorna izvješća (»KP«) navedena pod rednim brojem

(2)do

(6)u uvodnom dijelu ove Upute. 2.

1. Na kraju poslovne godine sa stanjem na dan
2. prosinca banke sastavljaju prema ovoj Uputi revidirana izvješća koja su u IV. poglavlju Odluke o reviziji financijskih izvješća i poslovnih funkcija banke (»Narodne novine« br. 17/03) nazvana posebna financijska izvješća. Ova izvješća sastavljaju se kao nekonsolidirana (sastavlja ih svaka banka) i konsolidirana izvješća (sastavlja ih nadređena banka u grupi banaka). 2.3.
3. Posebna nekonsolidirana revidirana (»NR«) izvješća obuhvaćaju izvješća koja su navedena u poglavlju IV. točki
4. Odluke o reviziji financijskih izvješća i poslovnih funkcija banke, odnosno pod rednim brojem

(1)do

(7)u uvodom dijelu ove Upute. 2.3.

1. Posebna konsolidirana revidirana (»KR«) izvješća obuhvaćaju izvješća koja su navedena u poglavlju IV. točki
2. Odluke o reviziji financijskih izvješća i poslovnih funkcija banke, odnosno pod rednim brojem

(2)do

(6)u uvodnom dijelu ove Upute. 3. Zaglavlje Izvješća U zaglavlju svakog pojedinog izvješća iz ove Upute navode se sljedeći podaci: Naziv banke – navesti puni ili skraćeni naziv banke, a u posebnom revidiranom (nerevidiranom) konsolidiranom izvješću navesti puni ili skraćeni naziv nadređene banke i dodati riječ »Grupa«. MB banke – navesti matični broj banke koji određuje Državni zavod za statistiku, a u posebnom konsolidiranom revidiranom i konsolidiranom (nerevidiranom) privremenom nadzornom iz­vješ­ću navesti matični broj nadređene banke koja je odgovorna za sastavljanje konsolidiranih izvješća grupe banaka. Oznaka izvješća – navesti jednu od sljedećih oznaka: »NP« za nerevidirana privremena nadzorna izvješća, »KP« za konsolidirana (nerevidirana) privremena nadzorna izvješća, »NR« za nekonsolidirana revidirana posebna nadzorna izvješća »KR« za konsolidirana revidirana posebna nadzorna izvješća Datum – Posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku ddmmgggg. 4. Način dostavljanja izvješća Banke su dužne dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci izvješća propisana ovom Uputom na papiru i na magnetnom mediju (ili telekomunikacijskim putem), pridržavajući se pritom u cjelini propisanog formata pojedinog izvješća. Izvješća na magnetnom mediju (odnosno koja se šalju telekomunikacijskim putem) sastavljaju se na način propisan naputcima za dostavljanje nadzornih izvješća na magnetskom mediju. 5. Zaokruživanje novčanih iznosa Svi novčani iznosi u izvješćima na papiru koja se sastavljaju prema ovoj Uputi navode se u tisućama kuna. Ostatak koji iznosi 500 ili više kuna zaokružuje se na tisuću kuna, a ostatak koji iznosi manje od 500 kuna se zanemaruje. Ako pojedinačna stavka izvješća iznosi manje od 500 kuna, iskazuje se u izvješću kao nula. U vezi zaokruživanja iznosa na tisuće kuna koji se unose u obrasce izvješća na papiru posebno se napominje da je banka dužna precizno provoditi zaokruživanje. To podrazumijeva da banka prethodno sva izvješća iz ove upute sastavi u punim iznosima (u kunama i lipama), te da potom provede zaokruživanja konačnih iznosa koji se unose u pojedinu stavku izvješća. 6. Rokovi za dostavljanje nadzornih izvješća 6.1. Privremena (nerevidirana) nadzorna izvješća za svako tromjesečje banke su dužne dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. travnja, 31. srpnja, 31. listopada tekuće godine, odnosno do 31. siječnja sljedeće godine. Iznimno od navedenog, Izvješće o dužnicima banke s dugom preko pet milijuna kuna dostavlja se najkasnije do 15. travnja, 15. srpnja, 15. listopada tekuće godine, odnosno do 15. siječnja sljedeće godine. 6.2. Konsolidirana (nerevidirana) privremena nadzorna iz­vješća dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. rujna tekuće godine. 6.3. Posebna nekonsolidirana i konsolidirana revidirana nadzorna izvješća sa stanjem na dan 31. prosinca dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci u roku iz članka 112. stavka 3. Zakona o bankama. 6.4. Smatra se da je banka je dostavila izvješća u propisanim rokovima ukoliko su izvješća prošla formalnu i logičku kontrolu propisanu u Naputcima za dostavljanje nadzornih izvješća na magnetskom mediju, kao i kontrole usklađenosti nadzornih i statističkih izvješća. 7. Popis i oznake djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) Prilikom sastavljanja određenih izvješća prema ovoj uputi banka je dužna koristiti u nastavku navedeni raspored i oznake djelatnosti prema NKD–u kako slijedi: Naziv djelatnosti Oznaka prema NKD Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo A, B Rudarstvo i vađenje C Proizvodnja hrane i pića DA–15 Proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna DB–18 Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih zapisa DE–22 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva DF Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana DG Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda DI Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme DJ-28 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava DM-35 Prerađivačka industrija – ostalo DA-16, DB-17, DC, DC, DD, E-21, DH, DJ-27, DK, DL, DM-34, DN Opskrba električnom energijom, plinom i vodom E Građevinarstvo F Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo G Hoteli i restorani H Prijevoz, skladištenje i veze I Financijsko posredovanje (uključujući banke u stečaju i likvidaciji) J Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge K Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje L Obrazovanje M Zdravstvena zaštita i socijalna skrb N Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti O Stanovništvo (uključujući obrtnike i druga samostalna zanimanja) P Strane osobe (uključujući strane financijske institucije) Q II. Naputci za sastavljanje pojedinih izvjeŠĆa 1. IzvjeŠĆe o izloŽenosti po djelatnostima - Obrazac ID 1.1. Opći naputci 1.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje ukupnu izloženost prema svakom pojedinom dužniku odnosno kategoriji dužnika banke sa stanjem na posljednji dan tromjesečja, svrstavajući dužnike u grupu djelatnosti kojoj pojedini dužnik pripada. 1.1.2. Vrijednosno iskazivanje izloženosti prema pojedinom dužniku definirano je člankom 34. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka i prikazuje se u izvješću na način kako je to navedeno u nastavku u naputcima za pojedine stavke izvješća prema obrascu ID. 1.1.3. Redoslijed popunjavanja redaka obrasca, podrazumijeva postojanje početnog zbirnog retka za svaku grupu djelatnosti navedenu u Popisu i oznakama djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz točke 7. Općih naputaka, a potom se unutar svake grupe djelatnosti navode dužnici ovisno o kategoriji dužnika kojoj pripadaju. Ukoliko banka nema niti jednu od kategorija dužnika u nekoj od grupa djelatnosti, navodi se samo početni zbirni redak grupe djelatnosti s vrijednostima nula u pripadajućim stavkama (stupcima). 1.1.4. Kategorije dužnika se navode sljedećim redoslijedom: »pojedinačni dužnici« – pojedinačno se navode značajni duž­nici opadajućim slijedom obzirom na zbroj ukupne izloženosti iz stupaca 4. do 11. i 22. do 25. obrasca ID, »ostali dužnici« – iskazuje se zbir izloženosti prema dužni­cima koji se ne smatraju pojedinačno značajnim, te koji ne pripadaju »portfelju malih kredita« »portfelj malih kredita«, predstavlja zbir izloženosti svih dužnika sukladno kriterijima iz članka 8. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. 1.1.5. Banka je dužna iskazati dužnike na pojedinačnoj osnovi u sljedećim slučajevima: – ukoliko prema revidiranim financijskim izvještajima iz pret­hodne godine ima aktivu veću od deset milijardi kuna, a ukupna izloženost prema pojedinačnom dužniku veća je od 1.000.000 kuna, – ukoliko prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine ima aktivu veću od pet milijardi kuna, a manju od deset milijardi kuna, a ukupna izloženost prema pojedinačnom dužniku veća je od 800.000 kuna, – ukoliko prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine ima aktivu veću od jedne milijarde kuna a manju od pet milijardi kuna, a ukupna izloženost prema poje­dinačnom dužniku veća je od 500.000 kuna, – ukoliko prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine ima aktivu manju od jedne milijarde kuna, a ukupna izloženost prema pojedinačnom dužniku veća je od 300.000 kuna. Pod aktivom se u smislu prethodno navedenih odredaba ove Upu­te podrazumijeva neto aktiva iskazana u posljednjem retku obrasca BS – Bilanca stanja. Iznimno od navedenog, izloženost se prikazuje po pojedi­načnim dužnicima i kada je izloženost prema jednom dužniku manja od 1,000.000 kuna, odnosno 800.000 kuna, odnosno 500.000 kuna ili 300.000 kuna (ovisno o ukupnoj aktivi pojedine banke), ako izloženost prema jednom dužniku i s njim povezanim osobama (koje mogu biti svrstane i u drugu grupu djelatnosti) prelazi navedene granične iznose. 1.1.6. Zajedno s izvješćem ID banka dostavlja u pisanom obliku »Popis povezanih osoba« u kojem navodi grupe povezanih osoba i pojedinačno osobe koje pripadaju istoj grupi. 1.1.7. Na pojedinačnoj osnovi iskazuju se i dužnici za koje je banka identificirala da se zajedno s povezanim osobama uračunavaju u veliku izloženost ili se mogu smatrati osobama u posebnom odnosu prema banci. 1.1.8. Banka u izvješću treba navesti najmanje 100 dužnika na pojedinačnoj osnovi u slučaju da je sukladno navedenim kriterijima za iskazivanje na pojedinačnoj osnovi identificirala manje od 100 dužnika. 1.1.9. Nakon navođenja posljednjeg dužnika (kategorije dužnika) posljednje navedene grupe djelatnosti, na kraju izvješća navodi se redak »ukupno« koji predstavlja zbroj svih početnih zbirnih redaka pojedine grupe djelatnosti. 1.2. Naputci za pojedine stavke Redni broj: – Dužnici se označavaju od rednog broja jedan pa dalje rastućim slijedom rednih brojeva, na način opisan u Općim naputcima za sastavljanje izvješća prema Obrascu ID (početni zbirni redak na razini pojedine grupe djelatnosti – zbirno, pojedinačni dužnici – pojedinačno, »ostali dužnici« – zbirno, »portfelj malih kredita« – zbirno). Djelatnost/Dužnik: – Navesti naziv i sjedište pojedinačnog dužnika, a »ostale dužnike« i »portfelj malih kredita« unutar djelatnosti kojoj ti dužnici pripadaju. Ako se radi o zbirnom retku grupe djelatnosti, navesti naziv grupe djelatnosti iz Popisa i oznaka djelatnosti prema NKD iz točke 7. Općih naputaka. Matični broj: – Navesti matični broj prema rješenju Državnog zavoda za statistiku za dužnika – pravne osobe, za domaće fizičke osobe jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili drugi odgovarajući identifikacijski broj, te broj 1183591 za nerezidente. Ovaj stupac se ne popunjava za retke »grupe djelatnosti«, »ostali dužnici« i »portfelj malih kredita«. Krediti i depoziti: – U stupcu 4. obrasca ID navesti stanje nedospjelih potraživanja, a u stupcu 5. dospjelih potraživanja na osnovi danih kredita i depozita, odnosno plasmana iz članka 6. stavka 1. točke 1., 2., 3. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, osim potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim oblicima jamstava, koja se navode u stupcu 6. obrasca ID. Iznimno, u stupac 4. odnosno 5. ovog izvješća mogu biti uključeni i plasmani u dužničke vrijednosne papire koje je banka kupila prilikom njihove emisije izravno od izdavatelja. Takva ulaganja se prema točki 10. MRS–u 39 klasificiraju u dane zajmove koje je kreirala banka (osim ako je namjera prodaja u kratkom roku kada se klasificiraju u kategoriju imovine koja se drži radi trgovanja). Plaćene potencijalne obveze: – U stupcu 6. obrasca ID navesti stanje potraživanja banke koja su nastala kao posljedica izvršenih plaćanja umjesto dužnika po izdanim instrumentima osiguranja (članak 17. stavak 1. točka 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Imovina koja se drži do dospijeća: – U stupcu 7. obrasca ID navesti stanje ulaganja u financijsku imovinu s fiksnim plaćanjem ili plaćanjem koje se može odrediti, odnosno s fiksnim dospi­jećem, koju banka namjerava i u mogućnosti je držati do roka dospijeća (dužnički vrijednosni papiri i potraživanja s osnove faktoringa i forfaitinga iz članka 6. stavka 1. točke 4. i 5. Oduke), te obvezujuće iskupljive preferencijalne dionice ukoliko su sukladno MRS–u 39 klasificirani u financijsku imovinu koja se drži do dospijeća. Prilikom razvrstavanja financijske imovine u ovu kategoriju banka izravno primjenjuje ograničenja iz točke 83. MRS–a 39. Potraživanja s osnove prihoda – U stupcu 8. obrasca ID navesti stanje potraživanja po osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda/naknada (članak 6. stavka 1. točke 6. i 7. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Ostala potraživanja: – U stupcu 9. iskazuju se ostala potraživanja iz članka 6. stavka 1. točke 8. i 9. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. U ovom se stupcu također (za potrebe praćenja izloženosti kreditnom riziku) iskazuju kupljena potraživanja po osnovi faktoringa i forfaitinga, eskontirane mjenice te ostali dužnički vrijednosni papiri koji se vrednuju po amortizacijskom trošku (ako nemaju kotiranu tržišnu cijenu niti im se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti) a banka ih je odlučila rasporediti u kategoriju imovine raspoložive za prodaju. Budući da navedeni oblici financijske imovine u sebi sadrže elemente kreditnog rizika, predmetom su raspoređivanja u rizične skupine te se nad njima provodi umanjenje vrijednosti sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, odnosno MRS–u 39. Izvanbilančne potencijalne obveze: – U stupcu 10. navesti stanje izvanbilančnih potencijalnih obveza koje su prema članku 16. do 21. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka raspoređene u rizične skupine »A«, »B«, »C«. Izvanbilančna potraživanja: – U stupcu 11. obrasca ID navesti stanje potraživanja od dužnika rizične skupine »B« i »C« po osnovi obračunatih kamatnih prihoda prema uvjetima iz ugovora, koja su evidentirana u poslovnim knjigama banke na računima izvanbilančne evidencije (izravno isključeni kamatni prihodi), kao i iznos otpisanih bilančnih potraživanja s osnove glavnice i kamate za koja prema dužniku nije izvršen otpust duga, te su prenesena iz bilance na račune izvanbilančne evidencije. Evidentiranjem ovih potraživanja (po osnovi obračunate kamate i otpisanih potraživanja) u izvanbilančnoj evidenciji ne mijenja pravni status tih potraživanja, te se ista zbog toga uračunavaju u izloženost banke sve dotle dok se eventualno ne naplate ili dok se ne provedu pravne radnje u vezi prestanka obveze dužnika na drugi način u skladu sa zakonom (otpust duga i slično). Plasmani i potencijalne obveze skupine A: – U stupcu 13. obrasca ID navesti stanje plasmana i izvanbilančnih potencijalnih obveza raspoređenih u rizičnu skupinu A. Plasmani i potencijalne obveze skupina B i C: – U stupcu 14. navesti stanje plasmana i izvanbilančnih potencijalnih obveza raspoređenih u rizične skupine B i C. Potraživanja od jednog dužnika mogu biti raspoređena u više rizičnih skupina. Stanje ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za potencijalne obveze: – U stupcu 15. navesti stanje (na zadnji dan izvještajnog razdoblja) ispravaka vrijednosti plasmana s osnove identificiranih gubitaka po plasmanima, odnosno procijenjenog nenadoknadivog iznosa plasmana, koji je utvrđen sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka i MRS–u 39. Osim stanja ispravaka vrijednosti plasmana u isti stupac se uključuje i stanje rezerviranja za potencijalne obveze koja su utvrđena sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka i MRS–u 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (dalje u tekstu MRS 37). Povećanje/smanjenje ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za potencijalne obveze (stupci 16. do 20. obrasca ID): – Za razliku od svih drugih stupaca izvješća ID s numeričkim podacima u koje se unose podaci koji pokazuju stanje na određeni dan, u stupce 16. do 20. ovog obrasca unose se podaci koji pokazuju promet u razdoblju od 1. 1. tekuće godine do datuma izvješća. U ovim stupcima (16. do 20.) iskazuju se podaci koji se odnose na dužnike koji su uključeni u obrazac ID (dužnici prema kojima je banka iskazala izloženost kreditnom riziku iz stupca 4. do 10. obrasca ID) na zadnji dan izvještajnog razdoblja, bilo da su iskazani kao pojedinačni dužnici ili u retku »ostali dužnici«, odnosno »portfelj malih kredita«. Ostala povećanja i smanjenja ispravaka vrijednosti plasmana i rezervi za potencijalne obveze tijekom obračunskog razdoblja koja se mogu odnositi na bivše dužnike, odnosno osobe prema kojima banka na dan izvješća više nije izložena kreditnom riziku, ne iskazuju se u obrascu ID, već se uključuju u zbirno izvješće o promjenama ispravaka vrijednosti plasmana i rezervi za potencijalne obveze (obrazac PIV). Nominalno povećanje ispravaka vrijednosti plasmana i rezervi za potencijalne obveze: U stupcu 16. navesti nominalni iznos povećanja ispravaka vrijednosti plasmana i neto iznos rezerviranja za potencijalne obveze banke. Pod nominalnim iznosom povećanja ispravaka vrijednosti plasmana podrazumijeva se gubitak koji predstavlja razliku između knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih budućih naplata (članak 12. stavak 2. alineja 1. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Dakle, to je identificirani gubitak koji nije uvećan za diskont očekivanih budućih naplata, a koji se zasebno iskazuje u stupcu 17. ovog izvješća. Nominalni iznos povećanja ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja knjiži se u računu dobiti i gubitka na teret troškova banke, a u aktivi bilance u korist računa ispravaka vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja, odnosno djelomično nadoknadivih i/ili nenadoknadivih plasmana. Pod neto iznosom rezerviranja za potencijalne obveze podrazumijeva se iznos očekivanih budućih izdataka za podmirenje preuzetih potencijalnih obveza, koje banka neće moći nadoknaditi, umanjenih za diskont očekivanih budućih nenadoknadivih izdataka za podmirenje potencijalnih obveza (ukoliko je provedeno diskontiranje očekivanih budućih izdataka sukladno članku 22. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Tako izračunat neto iznos rezerviranja za potencijalne obveze tijekom izvještajnog razdoblja knjiži se u računu dobiti i gubitka na teret troškova banke, a u pasivi bilance u korist računa rezerviranja za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama. Kada se zbog proteka vremena odljev resursa po potencijalnim obvezama očekuje za manje od jedne godine, a banka je u proteklim razdobljima provela diskontiranje rezerviranja za potencijalne obveze, potrebno je za iznos diskonta povećati neto iznos rezerviranja. Povećanje ispravaka vrijednosti plasmana (diskont): – U stupcu 17. obrasca ID navesti iznos obračunatog diskonta kod svođenja očekivanih budućih naplata djelomično nadoknadivih plasmana na njihovu sadašnju vrijednost (članak 12. stavak 2. alineja 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Nominalno smanjenje ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za potencijalne obveze: – U stupcu 18. obrasca ID navesti nominalni iznos smanjenja ispravaka vrijednosti plasmana (bez amortizacije diskonta što se iskazuje u stupcu 19.) i smanjenje neto iznosa rezerviranja za potencijalne obveze. Pod nominalnim iznosom smanjenja ispravaka vrijednosti plasmana podrazumijeva se smanjenje gubitka uslijed toga što je naplaćen veći iznos od prvobitno procijenjenog odnosno oče­kivanog ili što je kod ponovne procjene utvrđeno da je nadoknadivi iznos plasmana veći od prvobitno procijenjenog (članak 12. stavak 8. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Pod neto iznosom smanjenja rezerviranja za potencijalne obveze podrazumijeva se ukidanje dijela ili ukupnih rezerviranja. Do ukidanja prethodno provedenih rezerviranja dolazi: § kada više ne postoji vjerojatnost da će uslijediti odljev resursa za podmirenje obveza u visini prethodno procijenjenog iznosa (poboljšana kreditna sposobnost osobe čiju je obvezu banka preuzela), § ako je istekao rok u kojem je banka mogla biti pozvana na ispunjenje ugovorene potencijalne obveze, a prvobitno očekivani odljev sredstva za podmirenje potencijalne obveze nije uslijedio, § ako je došlo do odljeva sredstava banke u svrhu podmirenja potencijalne obveze, kada se gasi dotadašnja potencijalna obveza kao izvanbilančna stavka (pa s tim u vezi i rezerviranje za tu obvezu se ukida), ali se u tome slučaju potencijalna obveza transformira u potraživanje kao bilančnu kategoriju, te se prema potrebi za to potraživanja provodi odgovarajući ispravak vrijednosti. Smanjenje ispravaka vrijednosti plasmana (amortizacija dis­konta): – U stupcu 19. obrasca ID navesti iznos priznatog prihoda od djelomično nadoknadivih plasmana po osnovi amortizacije diskonta koji je prethodno kod diskontiranja očekivanih budućih naplata uvećao gubitak po djelomično nadoknadivim plasmanima (članak 13. stavak 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka). Smanjenje ispravaka vrijednosti plasmana (otpisi): – U stup­cu 20. obrasca ID navesti iznos otpisa plasmana (eliminiranje plasmana iz bilance), koji su knjiženi na teret računa ispravaka vrijednosti (duguje) i u korist računa plasmana koji su bili predmet otpisa (potražuje). Otpis plasmana odnosno njihovo eliminiranje iz bilance ne mora značiti da je ujedno prestalo potraživanje banke na osnovi otpisanih plasmana. Ako sukladno politikama banke otpis potraživanja u bilanci ne znači ujedno i otpust duga prema dužniku, takva potraživanja se evidentiraju na računima izvanbilančne evidencije i uključuju u stupac 11. obrasca ID. Vlasnička ulaganja: – U stupcu 22. obrasca ID navesti stanje ulaganja u podružnice, pridružene kompanije i zajedničke pothvate. Priznavanje i vrednovanje ovih ulaganja obavlja se prema MRS-u 27 (Konsolidirani financijski izvještaji i računovod­stvo ulaganja u podružnice), MRS-u 28 (Računovodstvo ulaganja u pridružene kompanije) i MRS-u 31 Financijsko izvješćivanje o udjelima u zajedničkim pothvatima). Iznimno se ova ulaganja (ovisno o politikama banke) mogu tretirati i kao financijska imovina raspoloživa za prodaju. Tada se na ta ulaganja u pogledu priznavanja i mjerenja primjenjuje MRS 39, što znači da se vrednuju po fer vrijednosti, a iznimno po trošku ulaganja, te se u tome slučaju iskazuju u stupcu 23. iz­vješća prema obrascu ID, pri čemu se u slučaju potrebe uma­njenje vrijednosti ovih ulaganja provodi sukladno MRS-u 36. Financijska imovina raspoloživa za prodaju: – U stupcu 23. obrasca ID navesti stanje financijske imovine koju je banka sukladno MRS-u 39 klasificirala u kategoriju »financijska imovina raspoloživa za prodaju«, te koja se sukladno MRS-u 39 vrednuje po fer vrijednosti ili iznimno po trošku ulaganja (vlasnički vrijednosni papiri). Ukoliko banka vlasničke vrijednosne papire vrednuje po trošku ulaganja tada (u slučaju potrebe) provodi uma­njenje vrijednosti ovih ulaganja sukladno točki 73. MRS-a 39. U ovom stupcu neće biti iskazana kupljena potraživanja po osnovi fakoringa i forfaitinga, eskontirane mjenice, te ostali dužnički vrijednosni papiri koje je banka rasporedila u ovu kategoriju ulaganja, ako se isti vrednuju po amortizacijskom trošku jer nemaju kotiranu tržišnu cijenu niti se njihova fer vrijednost može pouzdano izmjeriti. Ta se ulaganja u tome slučaju iskazuju u stupcu 9. ovog izvješća kao »ostala potraživanja«. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja: – U stupcu 24. izvješća navesti iznos stanja ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire i druge oblike financijske imovine koje je banka sukladno MRS-u 39 klasificirala u financijsku imovinu koja se drži radi trgovanja, te koja se sukladno MRS-u 39 vrednije po fer vrijednosti. Derivati: – U stupcu 25. izvješća ID navodi se fer vrijednost svih derivata i to onih koji su namijenjeni trgovanju, ugrađenih derivata te derivata koji se koriste kao instrument zaštite. Ugovorena vrijednost (eng. notional amount) navedenih kategorija derivata knjiži se u izvanbilančnoj evidenciji. Promjene fer vrijednosti derivata namijenjenih trgovanju te ugrađenih derivata, u raz­dob­lju između datuma trgovanja i datuma podmirenja, iskazuju se u bilanci najkasnije na svaki datum bilance, kao financijska imovina (ukoliko imaju pozitivnu fer vrijednost) ili kao financijska obveza (ukoliko imaju negativnu fer vrijednost), te kao prihod u slučaju povećanja imovine ili smanjenja obveza, odnosno kao trošak u slučaju povećanja obveza ili smanjenja imovine. Kod računovodstvenog iskazivanja derivata koji se koriste kao instrumenti zaštite primjenjuju se odredbe MRS-a 39. Za potrebe sastavljanje ovog izvješća, a u smislu ispravnog iskazivanja izloženosti uzimaju se oni derivati koji imaju pozitivnu fer vrijednost. Vrijednost koja će se unositi u stupac 25. izračunava se primjenom metode »originalne izloženosti« ili »tržišne vrijednosti« zavisno od metode korištene prilikom izračuna adekvatnosti kapitala, a sukladno Odluci o adekvatnosti kapitala banaka. Ukoliko će banka primjenjivati metodu »originalne izloženosti« izloženost će predstavljati iznos iz stupca »originalna izloženost« obrasca KOIRS–OI – Kreditni rizik ostalih izvanbilančnih rizičnih stavaka iz Upute za primjenu Odluke o adekvatnosti kapitala (bez primjene pondera rizika navedenih u istom obrascu). Ukoliko će banka primjenjivati metodu »tržišne vrijednosti« izloženost će predstavljati iznos iz stupca »potencijalna izloženost« obrasca KOIRS–TV – Kreditni rizik ostalih izvanbilančnih rizičnih stavaka iz Upute za primjenu Odluke o adekvatnosti kapitala (bez primjene pondera rizika navedenih u istom obrascu). Ovakav pristup izračuna izloženosti za potrebe sastavljanja izvješća prema ID obrascu neće se primjenjivati na one derivatne ugovore kojima se trguje na organiziranim burzama. Izloženost za ovu vrstu derivatnih ugovora će predstavljati njihova pozitivna fer vrijednost. 2. IzvjeŠĆe o kreditnoj izloŽenosti po riziČnim skupinama – Obrazac RS 2.1. Opći naputci 2.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje plasmane po pojedinim financijskim instrumentima i sektorima/podsektorima raspo­ređene u pripadajuće rizične skupine/podskupine A, B-1, B-2, B-3 i C. Osim plasmana u ovom izvješću prikazuju se (raspoređene također u pripadajuće rizične skupine/podskupine A, B-1, B-2, B-3 i C) i izvanbilančne potencijalne obveze po kojima je banka izložena kreditnom riziku. 2.1.2. Nedospjeli plasmani iskazuju se u ovom izvješću na razini podsektora, a dospjeli plasmani i ispravak vrijednosti ukupnih plasmana rizične skupine »B« i »C« na razini sektora osim kod kredita gdje se iskazuju na razini podsektora. 2.1.3. Iznos plasmana u ovom izvješću navodi se u bruto iznosu (ne umanjuje se za provedeni ispravak vrijednosti). 2.1.4. Izrada ovog izvješća obavlja se tako da se na pojedinu poziciju unosi stanje iskazano na propisanim računima prema kontnom planu za banke. 2.2. Naputci za pojedine stavke

1. a)DEPOZITI U ovom dijelu izvješća navode se depoziti koje banka drži kod drugih financijskih institucija. Depoziti kod HNB-a: Navodi se stanje sljedećih računa prema kontnom planu za banke: 1000 (odnosi se na banke), 3110, 3310 i 5210. Napomena za račun 1000 – Žiro račun/račun za namirenje: Stanje računa 1000 – Žiro račun/račun za namirenje u poziciji 1001 obrasca RS navode samo banke koje imaju žiro račun/račun za namirenje kod HNB-a. Stambene štedionice će stanje svoga računa 1000 – Žiro račun/račun za namirenje (nakon što prenesu svoje žiro račune iz HNB-a u banke) iskazivati u sklopu depozita kod banaka na poziciji 1002 obrasca RS. Depoziti kod domaćih banaka: Navodi se stanje sljedećih računa: 1000 (samo stambene štedionice), 3111, 3116 i 3118, te stanje depozita po viđenju i oročenih depozita kod domaćih banaka (bez dospjelih depozita i ispravaka vrijednosti), koje je iskazano na računima za »podsektor 11 – banke« u okviru računa skupine 33, 52 i 53. Depoziti kod ostalih bankovnih institucija. Navodi se stanje depozita po viđenju i oročenih depozita kod ostalih bankovnih institucija (bez dospjelih depozita i ispravaka vrijednosti), koje je iskazano na računu 3112, te na računima za »podsektor 12 – ostale bankovne institucije« u okviru računa skupine 33, 52 i 53. Depoziti kod HBOR-a: Navodi se stanje depozita po viđenju i oročenih depozita kod HBOR-a (bez dospjelih depozita i ispravaka vrijednosti), koje je iskazano na računu 3113, te na računima za »podsektor 13 – HBOR« u okviru računa skupine 33, 52 i 53. Depoziti kod banaka u stečaju (dani prije otvaranja stečajnog postupka): Navodi se stanje depozita po viđenju i oročenih depozita kod banaka u stečaju (bez dospjelih depozita i ispravaka vrijednosti), koje je iskazano na računu 3115, te na računima za »podsektor 15 – banke u stečaju« u okviru računa skupine 33, 52 i 53. Dospjeli depoziti kod financijskih institucija: Navodi se stanje dospjelih depozita kod domaćih financijskih institucija koje je iskazano na računima s posljednjom znamenkom 7 u okviru računa 33, 52 i 53 za podsektore 11 – banke, 12 – ostale bankov­ne institucije, 13 – HBOR i 15 – banke u stečaju. Ispravak vrijednosti depozita: Navodi se stanje ispravaka vrijednosti depozita kod domaćih financijskih institucija koje je iskazano na računu 3119, te na računima s posljednjom znamenkom 9 u okviru skupina računa 33, 52 i 53 za podsektore 11 – banke, 12 – ostale bankovne institucije, 13 – HBOR i 15 – banke u stečaju. Depoziti kod stranih financijskih institucija: Navodi se stanje depozita po viđenju i oročenih depozita kod stranih financijskih institucija (bez dospjelih depozita i ispravaka vrijednosti), koje je iskazano na računima 3100, 3101, 3120, 3130, 3108, te na računima u okviru računa skupine 33, 52 i 53 za »podsektor 92 – strane financijske institucije«. Dospjeli depoziti kod stranih financijskih institucija: Navodi se stanje dospjelih depozita kod stranih financijskih institucija koje je iskazano na računima 33927, 52927 i 53927. Ispravak vrijednosti depozita kod stranih financijskih institucija: Navodi se stanje računa ispravaka vrijednosti depozita kod stranih financijskih institucija koje je iskazano na računima 33929, 52929 i 53929. Ukupno depoziti: Navodi se stanje svih nedospjelih i dospjelih depozita iskazanih u prethodnim retcima obrasca (bez umanjenja za iznos ispravka vrijednosti). Ispravak vrijednosti ukupnih depozita: Navodi se stanje ispravka vrijednosti koje se odnosi na ukupne depozite kod financijskih institucija.
2. b)KREDITI U ovom dijelu izvješća navode se one vrste plasmana koje se prema kontnom planu za banke iskazuju na sljedećim skupinama računa: Skupina računa Vrsta kreditnih plasmana 32 Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima u devizama 34 Devizni krediti 50 Krediti (kunski) 51 Krediti s valutnom klauzulom 54 Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima 55 Akceptni krediti 56 Repo i prekonoćni krediti 58 Financijski lizing 59 Financijski lizing s valutnom klauzulom Kreditni plasmani navode se u ovom dijelu izvješća u odgovarajućoj rizičnoj skupini u bruto iznosu (bez umanjenja za ispravak vrijednosti). Pritom se nedospjeli plasmani, dospjeli plasmani i ispravak vrijednosti (dospjelih i nedospjelih plasmana) iskazuju na razini pojedinog podsektora. U retcima u kojima se navode nedospjeli plasmani za pojedini podsektor iskazuju se stanja računa dotičnoga podsektora u okviru skupina računa navedenih u tablici iz ovog dijela izvješća (pod b), osim računa s posljednjom znamenkom 7 i 9. U retcima u kojima se navode dospjeli plasmani za pojedini podsektor iskazuju se stanja računa dospjelih plasmana (računi s posljednjom znamenkom 7) dotičnog podsektora, a koji su sadr­žani u skupinama računa iz tablice u ovom dijelu izvješća (pod b). U retcima u kojima se navode ispravci vrijednosti plasmana (dospjelih i nedospjelih) za pojedini podsektor iskazuju se stanja računa ispravaka vrijednosti (računi s posljednjom znamenkom 9) dotičnog podsektora, a koji su sadržani u skupinama računa iz tablice u ovom dijelu izvješća (pod b). U retku »ukupno krediti« navodi se zbir pojedinačnih redaka (nedospjelih i dospjelih kredita) ovog dijela izvješća (pod b), bez ispravka vrijednosti. U retku »ispravak vrijednosti ukupnih kredita« navodi se zbir pojedinačnih redaka ispravka vrijednosti ovog dijela izvješća (pod b).
3. c)DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI KUPLJENI PRILIKOM EMISIJE IZRAVNO OD IZDAVATELJA U ovom dijelu izvješća navode se sljedeće vrste dužničkih vrijednosnih papira koje je banka kupila prilikom emisije izravno od izdavatelja, ukoliko isti nisu namijenjeni prodaji u kratkom roku (kada bi se tretirali kao vrijednosni papiri koji se drže radi trgovanja): Skupina Vrste dužničkih vrijednosnih papira kupljenih računa prilikom emisije izravno od izdavatelja 38 Dužnički vrijednosni papiri u devizama kupljeni prilikom emisije izravno od izdavatelja 47 Dužnički vrijednosni papiri u kunama kupljeni prilikom emisije izravno od izdavatelja 48 Dužnički vrijednosni papiri uz valutnu klauzulu kupljeni prilikom emisije izravno od izdavatelja U odgovarajući redak (nedospjelo/dospjelo) uključuje se stanje računa koji su sadržani u skupinama računa u tablici iz ovog izvješća (pod
4. c)u bruto iznosu (bez umanjenja za ispravak vrijednosti). Ukupno dužnički vrijednosni papiri kupljeni izravno od izdavatelja: Navodi se zbir pojedinačnih redaka nedospjelih i dospjelih plasmana u dužničke vrijednosne papire kupljene izravno od izdavatelja (pod c). Ispravak vrijednosti (dužničkih vrijednosnih papira kupljenih izravno od izdavatelja): U ovom retku iskazuju se ispravci vrijednosti plasmana (dospjelih i nedospjelih) koji su iskazani na skupinama računa 38, 47 i 48 s posljednjom znamenkom 9. Zbir »depoziti«, »krediti« i »dužnički vrijednosni papiri kupljeni prilikom emisije izravno od izdavatelja« iz ovog dijela izvješća (pod a, b i
5. c)prema obrascu RS mora biti jednak zbiru stupaca 4, 5 i 6 »Krediti i depoziti« i »Plaćene potencijalne obveze« u izvješću prema obrascu ID.
6. d)DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI I OSTALA IMOVINA KOJA SE DRŽI DO DOSPIJEĆA U ovom dijelu izvješća navode se sljedeće vrste dužničkih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća: Skupina Vrste vrijednosnih papira i drugih financijskih računa instrumenata koji se drže do dospijeća 37 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća 44 Vrijednosni papiri (u kunama) i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća 45 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom koji se drže do dospijeća Plasmani u dužničke vrijednosne papire i druge financijske instrumente koji se drže do dospijeća navode se u ovom dijelu izvješća u odgovarajućoj rizičnoj skupini u bruto iznosu (bez umanjenja za ispravak vrijednosti). Pritom se nedospjeli plasmani iskazuju na razini pojedinog podsektora, a dospjeli plasmani i ispravak vrijednosti (dospjelih i nedospjelih plasmana) na razini pojedinog sektora. U retcima u kojima se navode nedospjeli plasmani za pojedini podsektor iskazuju se stanja računa dotičnoga podsektora u okviru skupina računa navedenih u tablici iz ovog dijela izvješća (pod d), osim računa s posljednjom znamenkom 7 i 9. U retcima u kojima se navode dospjeli plasmani za pojedini sektor iskazuju se stanja računa dospjelih plasmana (računi s posljednjom znamenkom 7) svih podsektora koji pripadaju dotič­nome sektoru, a koji su sadržani u skupinama računa u tablici iz ovog dijela izvješća (pod d). U retcima u kojima se navode ispravci vrijednosti plasmana (dospjelih i nedospjelih) za pojedini sektor iskazuju se stanja računa ispravaka vrijednosti (računi s posljednjom znamenkom 9) svih podsektora koji pripadaju dotičnome sektoru, a koji su sadržani u skupinama računa navedenim u tablici iz ovog dijela izvješća (pod d). U retku »ukupno dužnički VP i ostala imovina koja se drži do dospijeća« navodi se zbir pojedinačnih redaka (nedospjelih i dospjelih plasmana) ovog dijela izvješća (pod d), bez ispravka vrijednosti. U retku »ispravak vrijednosti« navodi se zbir pojedinačnih redaka ispravaka vrijednosti ovog dijela izvješća (pod d).
7. e)POTRAŽIVANJA NA OSNOVI PRIHODA Potraživanja na osnovi kamatnih prihoda: U ovom retku navodi se stanje nedospjelih potraživanja na osnovi kamatnih prihoda iskazano na računima skupine 11, 12 i 13 koji imaju posljednju/šestu znamenku 0. Dospjela potraživanja na osnovi kamatnih prihoda: U ovom retku navodi se stanje dospjelih potraživanja na osnovi kamatnih prihoda iskazano na računima skupine 11, 12 i 13 koji imaju posljednju/šestu znamenku 7. Ispravak vrijednosti (potraživanja na osnovi kamatnih prihoda): U ovom retku navodi se stanje dospjelih potraživanja na osnovi kamatnih prihoda iskazano na računima skupine 11, 12 i 13 koji imaju posljednju/šestu znamenku 9. Potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda (naknada): U ovom retku navodi se stanje nedospjelih potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda iskazano na računima 1150, 1250 i 1350. Dospjela potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda (naknada): U ovom retku navodi se stanje dospjelih potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda iskazano na računima 1157, 1257 i 1357. Ispravak vrijednosti (potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda): U ovom retku navodi se stanje ispravka vrijednosti potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda iskazano na računima 1159, 1259 i 1359. Ukupno potraživanja na osnovi prihoda: Navodi se zbir pojedinačnih redaka (nedospjelih i dospjelih potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda) ovog dijela izvješća (pod e), bez ispravka vrijednosti. Ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda: Navodi se zbir pojedinačnih redaka ispravaka vrijednosti (nedospjelih i dospjelih potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda) ovog dijela izvješća (pod e).
8. f)IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU KOJA SE VREDNUJE PO AMORTIZACIJSKOM TROŠKU Imovina raspoloživa za prodaju (dospjela/nedospjela) – U ovim recima iskazuju se potraživanja na osnovi faktoringa i forfaitinga, eskontirane mjenice te ostali dužnički vrijednosni papiri koji se vrednuju po amortizacijskom trošku (ako nemaju kotiranu tržišnu cijenu niti im se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti), a banka ih je odlučila rasporediti u kategoriju imovine raspoložive za prodaju. S tim u vezi vidjeti pod 1.2. Naputci za popunjavanje – »ostala potraživanja« stupac 9. u Izvješću o izloženosti po djelatnostima prema obrascu ID. U odgovarajući redak (nedospjelo/dospjelo) uključuje se stanje računa 366, 426 i 436 prema kontnom planu za banke bez ispravaka vrijednosti. Ukupno imovina raspoloživa za prodaju: Navodi se zbir pojedinačnih redaka nedospjela i dospjela imovina raspoloživa za prodaju koja se vrednuje po amortizacijskom trošku (pod f), bez ispravka vrijednosti. Ispravak vrijednosti (imovine raspoložive za prodaju koja se vrednuje po amortizacijskom trošku): U ovom retku iskazuju se ispravci vrijednosti imovine koja se vrednuje po amortizacijskom trošku, a koji su iskazani na računima 366, 426 i 436 s posljednjom znamenkom 9.
9. g)OSTALA POTRAŽIVANJA Ostala potraživanja (nedospjela/dospjela): U retcima ostala potraživanja (nedospjela ili dospjela) iskazuju se potraživanja iskazana na skupinama računa: 14, 15, 16 (bez računa ispravaka vrijednosti 149, 159, 169). Ukupno ostala potraživanja: Navodi se zbir pojedinačnih redaka nedospjela i dospjela ostala potraživanja ovog dijela izvješća (pod g), bez ispravka vrijednosti. Ispravak vrijednosti (ostalih potraživanja): U ovom retku iskazuju se ispravci vrijednosti ostalih potraživanja iskazani na računima 149, 159, 169. Zbir »imovine raspoložive za prodaju koja se vrednuje po amortizacijskom trošku« i »ostalih potraživanja« iz ovog dijela izvješća (pod f i
10. g)prema obrascu RS mora biti jednak zbiru stupca 9 »ostala potraživanja« u izvješću prema obrascu ID. UKUPNO PLASMANI: Navesti zbroj redaka »ukupno« pojedinog dijela izvješća (a+b+c+d+e+f+g). UKUPNO ISPRAVAK VRJEDNOSTI PLASMANA: Navesti zbroj redaka »ispravak vrijednosti« pojedinog dijela izvješća (a+b+c+d+e+f+g).
11. h)IZVANBILANČNE POTENCIJALNE OBVEZE U ovom dijelu izvješća iskazuju se izvanbilančne potencijalne obveze koje se raspoređuju u rizične skupine prema Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. Banka iskazuje stanje potencijalnih obveza na dan izvješća, s osnove pojedinih stavki prema rasporedu u obrascu RS, koje su iskazane na računima izvanbilančne evidencije u skupini 97 i 98 prema kontnom planu za banke. Ukupno izvanbilančne potencijalne obveze – predstavlja zbroj stupaca dijela izvješća pod (h). Rezerviranja za potencijalne obveze – Navesti stanje rezerviranja za identificirane gubitke koji se odnose na ukupne potencijalne obveze navedene u dijelu ovog izvješća pod (h). UKUPNO PLASMANI I POTENCIJALNE OBVEZE – Na­vesti zbroj redaka »ukupno« pojedinog dijela izvješća (a+b+c+d+e+f+g+h). ISPRAVAK VRIJEDNOSTI– Navesti zbroj redaka »ispravak vrijednosti« pojedinog dijela izvješća (a+b+c+d+e+f+g+h). 3. IzvjeŠĆe o velikoj izloŽenosti – Obrazac VIB 3.1. Opći naputci 3.1.1. U ovom izvješću banka je dužna navesti sve osobe na koje se odnose ograničenja u pogledu visine izloženosti propisana člankom 75. Zakona o bankama, ako izloženost prema pojedinoj osobi iznosi 10 ili više posto jamstvenog kapitala banke. 3.1.2. Izračun izloženosti podrazumijeva vrijednosno iskazivanje izloženosti prema jednoj osobi sukladno članku 33. 34. i 35. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. 3.1.3. Pod jednom osobom podrazumijeva se jedna fizička ili pravna osoba, ili dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba, koje predstavljaju jedan rizik za banku, zbog toga što su međusobno povezane na barem jedan od načina navedenih u članku 12. Zakona o bankama. 3.1.4. Ukoliko pojedinačna izloženost prema podružnicama banke (i s njima povezanim osobama), koje ne pripadaju grupi banaka koju Hrvatska narodna banka nadzire na konsolidiranoj osnovi, prelazi 10% jamstvenog kapitala banke, takvu izloženost potrebno je navesti u ovom izvješću. U tome slučaju radi se o početnom zbirnom retku u obrascu POB navedenom pod 7 – osobe koje izravno ili neizravno kontrolira banka. Nakon navođenja podružnica slijedi zbirni redak ukupno (naziv banke) od red. br. -- do red. br. ––«. 3.1.5. U izračun izloženosti banke prema nekoj financijskoj instituciji i s njom povezanim osobama (koje mogu biti i članice grupe banaka kojoj pripada i sama banka, a koje Hrvatska narodna banka ne nadzire na konsolidiranoj osnovi) ne isključuju se ulaganja u kapital te financijske institucije, neovisno o činjenici što ista kapitalna ulaganja ukoliko prelaze 10% kapitala te financijske institucije ili 10% jamstvenog kapitala banke predstavljaju odbitnu stavku od bančinog bruto jamstvenog kapitala. 3.1.6. U svrhu izračuna izloženosti banke prema drugoj banci ne uključuju se sredstva u obračunu (potraživanja) po osnovi kupoprodaje deviza i efektivnog stranog novca. 3.1.7. Nakon navođenja posljednjeg dužnika (grupe dužnika) čija je velika izloženost najmanja slijedi posljednji redak obrasca »ukupno velika izloženost banke«. Dobiveni iznos predstavlja zbroj svih pojedinačnih velikih izloženosti ograničen člankom 77. Zakona o bankama. 3.1.8. U izvješće prema obrascu VIB ne unose se osobe odnosno izloženost prema osobama iz članka 35. stavka 1. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, što ujedno znači da se izloženost prema tim osobama ne uključuje u izračun svih velikih izloženosti banke. 3.2. Naputci za pojedine stavke: Redni broj – Dužnici se označavaju rastućim rednim brojevima od najvećeg prema najmanjem dužniku, s tim da treba voditi računa o povezanim osobama koje kao grupa predstavljaju subjekt prema kojem se mjeri izloženost. Dužnici – članovi grupe označavaju se rastućim rednim brojem od najvećeg prema najmanjem dužniku unutar grupe i na kraju grupe daje se redak »ukupno (naziv grupe)« sa zbirnim podacima od npr. red. br. 6. do red. br. 8., s tim da se i taj redak numerira rastućim rednim brojem. Dužnik – Navesti naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu dužnika banke. Ako se prikazuju dužnici povezane osobe, treba ih navesti redom od najveće izloženosti do najmanje. Na kraju u zbrojnom retku »ukupno (naziv grupe) od red. br. -- do red. br. --« daje se iznos izloženosti prema dotičnoj grupi povezanih osoba. Matični broj – Navesti matični broj prema rješenju Državnog zavoda za statistiku za dužnika – pravne osobe, za domaće fizičke osobe jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili drugi odgo­varajući identifikacijski broj, te broj 1183591 za nerezidente. Ne popunjava se ako se radi o zbrojnom retku »ukupno (naziv grupe)« ili retku »ukupno velika izloženost banke«. Velika izloženost – Navesti iznos izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba nakon umanjenja za odbitne stav­ke od izloženosti, koje su definirane člankom 35. stavak 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. Te odbitne stavke unose se u posljednji stupac obrasca VIB. Zbroj iznosa iz stupca »Velika izloženost« i stupca »Odbitne stavke od izloženosti« za svaki redak treba biti jednak stvarnom iznosu izloženosti prema jednoj osobi odnosno grupi povezanih osoba. Izloženost se iskazuje u bruto iznosu (prije umanjenja vrijednosti plasmana uslijed izvršenog ispravka vrijednosti). % od jamstvenog kapitala (stupac koji se navodi samo u pisanom izvješću)– Navesti na dvije decimale postotak izloženosti u odnosu na jamstveni kapital banke. U retku »ukupno (naziv grupe)« daje se postotak od jamstvenog kapitala na razini povezanih osoba, dužnika prema kojem se izračunava velika izloženost. Odbitne stavke od izloženosti – Navesti odbitne stavke za koje je umanjena ukupna izloženost banke prema pojedinoj osobi odnosno grupi povezanih osoba sukladno članku 35. stavku 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, odnosno članku 74. stavku 2. Zakona o bankama. 4. IzvjeŠĆe o izloŽenosti prema osobama u posebnom odnosu s bankom – Obrazac POB 4.1. Opći naputci 4.1.1. U ovom izvješću banka je dužna navesti sve osobe u posebnom odnosu s bankom (osobe iz članka 78. stavka 1. Zakona o bankama) prema kojima je izloženost ograničena odredbama članka 75. stavka 6. i stavka 2. Zakona o bankama. 4.1.2. Izračun i vrijednosno iskazivanje izloženosti prema osobama u posebnom odnosu s bankom identično je iskazivanju izloženosti u izvješću prema obrascu VIB. Svaku pojedinu osobu koja pripada nekoj od skupina osoba u posebnom odnosu s bankom (navedenih u nastavku) treba promatrati sukladno članku 12. Zakona o bankama. 4.1.3. Redoslijed popunjavanja redaka obrasca, podrazumijeva postojanje početnog zbirnog retka za svaku skupinu osoba u posebnom odnosu s bankom, a potom se u okviru svake skupine, navode osobe u posebnom odnosu s bankom (i s njima povezane osobe). Ukoliko ne postoji izloženost banke prema osobama (grupi osoba) u posebnom odnosu s bankom unutar pojedine skupine, početni zbirni redak te skupine se navodi s vrijednostima nula u pripadajućim stupcima. Redoslijed navođenja osoba (grupe povezanih osoba) u posebnom odnosu s bankom unutar svake skupine osoba opadajući je obzirom na stupac »Izloženost« Nakon navođenja svake pojedine osobe koja pripada grupi osoba u posebnom odnosu s bankom navodi se zbirni redak »ukupno (naziv grupe)« od red. br.-- do red. br.« 4.1.4. Skupine osoba u posebnom odnosu s bankom navode se kako slijedi: 1. dioničari banke koji imaju 5 ili više posto dionica banke s pravom glasa 2. članovi uprave banke 3. članovi nadzornog odbora banke 4. prokuristi banke 5. osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete 6. ostale pravne osobe u kojima osobe pod 1,2,3,4,5 imaju sudjelovanje U ovoj skupini (pod 6.) navode se pravne osobe (grupa osoba) u čijem kapitalu osobe (i članovi njihovih obitelji već povezani i prikazani kao članovi grupe povezanih osoba) navedene pod 1, 2, 3, 4 i 5 imaju sudjelovanje sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o bankama, odnosno više od 20 posto udjela s pravom glasa, a nisu iskazane kao dio grupe neke od prethodno navedenih osoba u posebnom odnosu s bankom. 7. Osobe koje izravno ili neizravno kontrolira banka U ovoj skupini se navode pravne osobe (grupe osoba) koje banka izravno ili neizravno kontrolira u smislu članka 11. i 12. Zakona o bankama. Iskazana izloženost prema istim osobama u najvećem broju slučajeva promatra se na pojedinačnoj osnovi, a izuzeci na nižoj razini povezanosti uvode mogućnost postojanja zbirnog retka (npr. dva investicijska fonda kojima upravlja isto društvo). To pretpostavlja mogućnost identificiranja izloženosti prema više osoba koje se smatraju jednom osobom koju kontrolira banka (s ograničenošću izloženosti do 10 posto jamstvenog kapitala banke). 8. Ostale pravne osobe u kojima banka ima sudjelovanje U ovoj skupini se navode pravne osobe (grupe osoba) u čijem kapitalu banka ima sudjelovanje sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o bankama, odnosno više od 20 posto udjela s pravom glasa, a nisu navedene pod 7. Eventualna povezanost pojedi­načnih pravnih osoba s drugim osobama definirana člankom 12. Zakona o bankama uvodi mogućnost postojanja zbirnog retka (npr. grupa poduzeća A). 4.1.5. Banka koja se smatra nadređenom bankom u grupi banaka u Republici Hrvatskoj sukladno članku 90. Zakona o bankama, navodi pod 7 i 8, osim nefinancijskih institucija i financijske institucije koje se mogu smatrati članicama grupe banaka definirane člankom 90. Zakona o bankama, ako ih Hrvatska na­rod­na banka ne nadzire na konsolidiranoj osnovi. Banka koja se smatra podređenom bankom u grupi banaka u Republici Hrvatskoj sukladno članku 90. Zakona o bankama, iskazujući izloženost prema dioničaru koji kontrolira banku, navodi pod 1 (i dio 6), osim financijskih i nefinancijskih institucija povezanih s većinskim dioničarom i financijske institucije koje se mogu smatrati članicama grupe banaka definirane člankom 90. Zakona o bankama, ako ih Hrvatska narodna banka ne nadzire na konsolidiranoj osnovi. 4.1.6. Nakon navođenja posljednje osobe (grupe osoba) u posebnom odnosu s bankom koja pripada skupini pod 8. slijede dva zbirna retka. Prvi zbirni redak (kontrolni redak) naziva »Ukupno« predstavlja zbroj izloženosti svih osoba (grupe osoba) u posebnom odnosu s bankom. Drugi zbirni (posljednji) redak naziva »Ukupno izloženost prema osobama koje kontrolira banka ili osoba koja kontrolira banku« predstavlja zbroj izloženosti prema dioničaru koji kontrolira banku naveden unutar skupine 1., te iznosa izloženosti za cijelu skupinu 7. 4.2. Naputci za pojedine stavke Redni broj – Osobe u posebnom odnosu s bankom ozna­čavaju se rastućim rednim brojevima, uključujući i zbirne retke svake skupine povezanih osoba. Tako npr. pod rednim brojem 1. navodi s zbirni redak skupine navedene pod 1, potom pojedini dioničar (grupa dioničar) i sl. Osoba u posebnom odnosu s bankom (Dužnik) – Navesti naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu osobe u posebnom odnosu s bankom. Ako se navodi redak u kojem se iskazuje izloženost prema grupi povezanih osoba u posebnom odnosu s bankom, treba navesti »ukupno (naziv grupe) od red. br. –– do red. br. –– «. U početni zbirni redak svake skupine osoba u posebnom odnosu s bankom navesti naziv skupine naveden od 1–8 u ovom obrascu. Matični broj – Navesti matični broj prema rješenju Državnog zavoda za statistiku za pravne osobe u posebnom odnosu s bankom, za domaće fizičke osobe jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili drugi odgovarajući identifikacijski broj, te broj 1183591 za nerezidente. Ne popunjava se ako se radi o zbrojnom retku »ukupno (naziv grupe)« ili početnom zbirnom retku za svaku skupinu osoba u posebnom odnosu s bankom. Postotak dionica – Navesti na dvije decimale postotak dionica banke s pravom glasa u vlasništvu osoba u posebnom odnosu s bankom navedenih u dijelu 1 – 6 ovog obrasca, a kod osoba navedenih u dijelu 7 i 8 navesti postotak ulaganja banke u kapital istih odnosno postotak dionica s pravom glasa koje banka posjeduje u istima. Navedena stavka ne popunjava se kod navođenja početnog zbirnog retka za svaku skupinu osoba u posebnom odnosu s bankom i posljednja dva zbirna retka u obrascu. Izloženost – Navesti iznos izloženosti prema jednoj osobi (grupi osoba) u posebnom odnosu, te skupini osoba u posebnom odnosu s bankom nakon umanjenja za odbitne stavke od izloženosti, koje su definirane člankom 35. stavak 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka. % od jamstvenog kapitala (stupac se navodi samo u pisanom izvješću) – Navesti na dvije decimale postotak izloženosti u odnosu na jamstveni kapital banke za svaku osobu (grupu osoba) u posebnom odnosu s bankom i za svaku skupinu osoba u posebnom odnosu s bankom (početni zbirni redak). Odbitne stavke od izloženosti: Navesti odbitne stavke za koje je umanjena ukupna izloženost banke prema pojedinoj osobi odnosno grupi povezanih osoba sukladno članku 35. stavku 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, odnosno članku 74. stavku 2. Zakona o bankama. Depoziti i ostale obveze – Navesti iznos svih obveza banke (iz pasive banke) prema osobama (grupi povezanih osoba) u posebnom odnosu s bankom (primljeni depoziti, uključujući depozite po žiro i tekućim računima i primljeni krediti, te prodani dužnički, podređeni i hibridni vrijednosni papiri banke, osobama u posebnom odnosu s bankom). 5. IzvjeŠĆe o ulaganjima u kapital trgovaČkih druŠtava – Obrazac UKT 5.1. Opći naputci 5.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje sva svoja ulaganja u dionice i poslovne udjele drugih trgovačkih društava neovisno o tome da li je ta ulaganja svrstala u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju ili imovinu koja se drži radi trgovanja, ili se radi o ulaganjima u podružnice odnosno ovisna društva, pridružene kompanije i zajedničke pothvate (uključuju se i ona ulaganja na temelju kojih banka nema kontrolu niti značajan utjecaj na društvo čije je dionice ili poslovne udjele stekla). Ovo izvješće je podijeljeno u dva dijela: 5.1.2 U prvom dijelu iskazuju se ulaganja u kapital nefinancijskih institucija. Za potrebe ovog izvješća pod nefinancijskim institucijama podrazumijevaju se sve institucije koje ne pružaju bankovne i ostale financijske usluge definirane člankom 6. Zakona o bankama. Iznimka su društva za pomoćne bankovne usluge, ali samo u slučaju da pripadaju grupi banaka koju Hrvatska narodna banka nadzire na konsolidiranoj osnovi. U tom slučaju ulaganja u kapital ovih institucija iskazuju se u drugom dijelu izvješća (5.1.3. – ulaganja u kapital financijskih institucija). U ovom dijelu izvješća prvo iskazujemo ulaganja u dionice i vlasničke udjele nefinancijskih institucija koje podliježu ogra­ničenju sukladno članku 82. stavak 2. i 83. stavak 1. Zakona o bankama, umanjena za ulaganja u dionice i vlasničke udjele koje je banka stekla u zamjenu za svoje tražbine, a od datuma njihova stjecanja putem zamjene je proteklo manje od dvije godine (članak 82. stavak 3. Zakona o bankama). Najprije se navodi početni zbirni redak prvo spomenutih ulaganja, a potom se opadajućim slijedom obzirom na stupac »Iznos« navode pojedinačna ulaganja ban­ke u kapital nefinancijskih institucija koja podliježu zakonskim ograničenjima. Slijedi početni zbirni redak svih ulaganja u dionice i vlasničke udjele nefinancijskih institucija koje je banka stekla u zamjenu za svoje tražbine, a od datuma njihova stjecanja putem zamjene je proteklo manje od dvije godine. Potom se navode istovrsna pojedinačna ulaganja opadajućim slijedom obzirom na stupac »Iznos«. Posljednji redak Ukupno predstavlja ukupan iznos bančinih ulaganja u kapital svih nefinancijskih institucija. 5.1.3. U drugom djelu izvješća iskazuju se ulaganja u kapital financijskih institucija. Prvo se navodi početni zbirni retak svih ulaganja u kapital financijskih institucija, a potom se opadajućim slijedom (s obzirom na vrijednost ulaganja) navode pojedinačna ulaganja u svaku pojedinu financijsku instituciju. 5.2. Naputci za pojedine stavke Naziv trgovačkog društva (nefinancijske/financijske institucije) – U prvom dijelu izvješća navesti naziv i sjedište nefinancijske, a u drugom dijelu financijske institucije. Vrsta subjekta – Navesti brojčanu oznaku vrste subjekta u skladu s oznakama u obrascu S2 »Podaci o subjektu«, pojašnje­nog u Uputi o sastavljanju obavijesti o sastavu grupe banaka i cijele grupe. Matični broj – Navesti matični broj nefinancijske/financijske institucije prema rješenju Državnog zavoda za statistiku ili broj 1183591 za nerezidente. Postotak u kapitalu društva – Navesti na dvije decimale postotak udjela banke u kapitalu nefinancijske/financijske institucije odnosno postotak dionica s pravom glasa koje banka posjeduje u istima. Iznos – Navesti iznos ulaganja u podružnice odnosno ovisna društva, pridružene kompanije i zajedničke pothvate vrednovanih prema MRS-u 27 (Konsolidirani financijski izvještaji i računo­vodstvo ulaganja u podružnice), MRS-u 28 (Računovodstvo ulaganja u pridružene kompanije) i MRS-u 31 Financijsko izvješ­ćivanje o udjelima u zajedničkim pothvatima), kao i iznos financijske imovine raspoložive za prodaju ili imovine koja se drži radi trgovanja vrednovane sukladno MRS-u 39. % od jamstvenog kapitala (stupac se navodi samo u pisanom izvješću): – Navesti na dvije decimale postotak ulaganja u kapital (financijskih/nefinancijskih) institucija u odnosu na jamstveni kapital banke. Datum stjecanja (stupac se popunjava samo u prvom dijelu izvješća za ulaganja u kapital nefinancijskih institucija koje je banka stekla u zamjenu za svoje tražbine, a od datuma njihova stjecanja putem zamjene je proteklo manje od dvije godine): Navesti datum kada je banka postala vlasnik dionica ili uloga u nefinacijske institucije u obliku ddmmgggg. 6. IzvjeŠĆe o ulaganjima u nekretnine i opremu – Obrazac UNO 6.1. Opći naputci 6.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje stanje svojih ulaganja u nekretnine i opremu, uključujući i ulaganja u stjecanje prava korištenja tuđih nekretnina i opreme putem najma. Osim toga u ovo izvješće uključuje se i materijalna imovina koju je banka stekla u zamjenu za svoje tražbine, na način iz članka 82. stavka 3. Zakona o bankama. To je imovina stečena u stečajnom i ovršnom postupku te primjenom sredstava osiguranja propisanih Ovršnim zakonom. Ukoliko banka odluči preuzetu imovinu koristiti za obavljanje svoje djelatnosti, tada je iskazuje u prvom dijelu obrasca kao imovinu u pripremi odnosno imovinu u korištenju, odnosno kao imovinu koja je pribavljena kupnjom. 6.1.2. Ovo izvješće podijeljeno je na dva dijela: Prvi dio obuhvaća prikaz dugotrajne imovine po grupama, kako je to navedeno u obrascu prema kojem se sastavlja ovo izvješće. Redak u kojem se iskazuje postotak ulaganja u dugotrajnu imovinu u odnosu na jamstveni kapital, a koji podliježe ograničenju sukladno članku 82. stavak 1. Zakona o bankama, navodi se samo u pisanom izvješću. Drugi dio sadržava specifikaciju imovine stečene u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (3 i 4 stupac u prvom dijelu ovog izvješća). Pojedinačno se navodi samo ona imovina čija je pojedinačna vrijednost veća od 700 tisuća kuna. Razlikuje se i prvo navodi imovina kojoj je od preuzimanja proteklo više od dvije godine, te koja se sukladno odredbama članka 82. stavka 1. Zakona o bankama uključuje u izračun limitiranog omjera jamstvenog kapitala banke i ulaganja u nekretnine i opremu. Potom se pojedinačno navodi imovina stečena u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, čija je pojedinačna vrijednost veća od 700 tisuća kuna, a kojoj je od preuzimanja proteklo dvije ili manje godina, te koja se sukladno odredbama članka 82. stavka 3. Zakona o bankama ne uključuje u izračun limitiranog omjera jamstvenog kapitala banke i ulaganja u nekretnine i opremu. 6.2. Naputci za pojedine stavke 6.2.1. U prvom dijelu izvješća navode se pozicije koje se uključuju u izračun limitiranog omjera jamstvenog kapitala banke i ulaganja u nekretnine i opremu prema članku 82. stavku 1. i 3. Zakona o bankama, i to: § ulaganja u nekretnine i opremu u pripremi i korištenju, uključujući i materijalnu imovinu pribavljenu putem financijskog najma (MRS 17), § naknadni izdaci za rekonstrukciju, adaptaciju i modernizaciju nekretnina i opreme u korištenju, čime se produžava vijek upotrebe i/ili povećava kapacitet i kvaliteta sredstava, te se takvi naknadni izdaci sukladno MRS-u 16 dodaju prvobitnoj knjigo­vod­stvenoj vrijednosti tih sredstava, § materijalna imovina stečena u zamjenu za nenaplaćene tražbine banke. Ova se imovina prikazuje u dva odvojena stupca (imovina kojoj je od preuzimanja proteklo više od dvije godine, te imovina kojoj je od preuzimanja proteklo dvije ili manje godina), § ulaganja u stjecanje prava korištenja tuđih nekretnina i opreme prema ugovoru o poslovnom najmu (MRS 17), § ulaganja radi poboljšanja funkcionalnih svojstva zakup­ljenih nekretnina i opreme putem poslovnog najma. Pod ulaganjima u stjecanje prava korištenja tuđih nekretnina i oprema podrazumijevaju se izdatci za unaprijed plaćenu najamninu prema ugovoru o poslovnom najmu nekretnina i opreme za razdoblje poslije datuma izvješća (unaprijed plaćena najamnina računajući u odnosu na razdoblje u kojem će banka koristiti iznajmljene nekretnine i opremu). Ulaganjima u nekretnine i opremu smatraju se i ulaganja banke na tuđoj imovini u razdoblju trajanja zakupa radi pobolj­ša­nja funkcionalnosti iznajmljenih nekretnina i opreme, odnosno po­ve­ćanja upotrebne vrijednosti zakupljene imovine (investicij­sko održavanje). Naprijed navedena ulaganja u dogotrajnu imovinu iskazuju se u ovome izvješću u neto iznosu (trošak ulaganja umanjen za akumuliranu amortizaciju, kao i umanjen odnosno uvećan za ispravak vrijednosti nastao uslijed vrijednosnog usklađivanja imovine). U ovom dijelu izvješća navodi se vrijednost ulaganja u pojedinu kategoriju imovine koja je iskazana na računima propisanim kontnim planom za banke, i to: Vrsta imovine Imovina u Imovina u Preuzeta imovina u zamjenu za tražbine korištenju pripremi Pred Pred <2. g. <2. g. Zemljišta 000 020 070 080 Građevinski objekti 001 021 071 081 Postrojenja i oprema 002 022 072 082 Namještaj, transportni uređaji i slična imovina 003 023 073 083 Stambene zgrade i stanovi 004 024 074 084 Ostala materijalna imovina 005 025 075 085 Ukupno materijalna imovina Ulaganja u poslovni najam nekretnina i opreme (unaprijed plaćena najamnina) 013 i 190 027 Ulaganja radi poboljšanja nekretnina i opreme u poslovnom najmu 014 028 Ukupno nematerijalna imovina 6.2.2. U drugom dijelu izvješća navodi se specifikacija preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja banke ukoliko je vrijednost pojedinačne stavke veća od 700 tisuća kuna. Pod pojedinačnom stavkom podrazumijeva se materijalna imovina koja pripada istoj vrsti imovine prema podjeli iz prvog dijela obrasce, te koja je preuzeta istog dana od istog dužnika. U prvom stupcu navesti vrstu materijalne imovine označenu prema nazivu grupe iz prvog dijela izvješća, mjesto gdje se imovina nalazi, te naziv dužnika od koga je preuzeta (npr. građevinski objekt, Zagreb, »Sava« d.d). U jednom retku navodi se jedna vrsta materijalne imovine koja je preuzeta od istog dužnika i na isti datum. Tako se redom navode stavke preuzete imovine i to od daljeg prema bližem datumu. U drugom stupcu navesti iznos odnosno vrijednost preuzete materijalne imovine iskazane sukladno MRS–u 16 Nekretnine, postrojenja i oprema. U trećem stupcu navesti datum preuzimanja imovine u obliku ddmmgggg. 7. IzvjeŠĆe o promjenama ispravaka vrijednosti plasmana/rezerviranja za potencijalne obveze – Obrazac PIV 7.1. Opći naputci 7.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje stanje i promjene (promet) tijekom godine ukupnih ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za identificirane gubitke po izvanbilančnim potencijalnim obvezama, te rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima i izvanbilančnim potencijalnim obvezama. 7.1.2. Stanja i prometi ispravaka vrijednosti/rezerviranja iskazuju se u tri stupca (stupci 2 – 4), i to: § ispravci vrijednosti/rezerviranja koji se odnose na identificirane i neidentificirane gubitke po plasmanima, § rezerviranja koja se odnose na idetificirane i neidentificirane gubitke po potencijalnim obvezama, § ukupno ispravci vrijednosti/rezerviranja po plasmanima i potencijalnim obvezama. 7.1.3. Izvješće se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu izvješća iskazuje se ukupno stanje i promet ispravaka vrijednosti/rezerviranja provedenih sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, i to: § ispravaka vrijednosti koji se odnose na identificirane gubitke po plasmanima, § rezerviranja za identificirane gubitke po izvanbilančnim potencijalnim obvezama. Što se podrazumijeva pod povećanjem i/ili smanjenjem ispravaka vrijednosti koji se odnose na identicifirane gubitke po plasmanima, odnosno na rezerviranja za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama objašnjeno je naputcima za pojedine stav­ke izvješća koje se sastavlja prema obrascu ID. U drugom dijelu izvješća iskazuje se stanje i promet rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima i potencijalnim obvezama. 7.2. Naputci za pojedine stavke prvog dijela izvješća Početno stanje (završno stanje prethodne godine): Navesti stanje na dan 1. siječnja tekuće godine, koje je uspostavljeno nakon završene revizije financijskih izvješća za prethodnu godinu, i to: § u drugom stupcu navesti početno stanje ispravaka vrijednosti plasmana koje predstavlja sumu potražnih stanja na knjigovodstvenim računima »ispravaka vrijednosti« pozicija aktive koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9. § u trećem stupcu navesti početno (potražno) stanje rezerviranja koje je iskazano na knjigovodstvenom računu 280 – Rezerviranja za identificirane gubitke po preuzetim izvanbilančnim potencijalnim obvezama. Nominalno povećanje ispravaka vrijednosti/rezerviranja: U stupcu »Ispravak vrijednosti plasmana« ovog retka navodi se dugovni promet odgovarajućih računa skupine 64 (protustavke na računima »ispravaka vrijednosti« pozicija aktive koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9), i to: § 64700 (nominalni iznos gubitka s osnove umanjenja glavnice plasmana), § 6471 (gubitak s osnove umanjenja kamatnih potraživanja), § 6475 (gubitak s osnove umanjenja nekamatnih potraži­va­nja), § 6479 (gubitak s osnove umanjenja ostalih potraživanja). Dugovnom prometu naprijed navedenih računa skupine 64 dodaju se negativne tečajne razlike koje se odnose na račune ispravaka vrijednosti pozicija aktive, a koje su kao dugovni promet iskazane na sljedećim računima: § 6409 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti deviznih pozicija aktive na srednji tečaj HNB-a), § 6419 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti pozicija aktive s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj), § 66709 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove kamatnih prihoda u devizama), § 66719 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu), § 67709 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove nekamatnih prihoda u devizama), § 67719 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove nekamatnih prihoda uz valutnu klauzulu). U stupcu »Rezerviranja za potencijalne obveze« ovog retka navesti dugovni promet računa 6490 (protustavka na računu 280) koji predstavlja povećanje rezerviranja za pokriće identificiranih gubitaka s osnove preuzetih izvanbilančnih potencijalnih obveza. Povećanje ispravaka vrijednosti s osnove diskonta očeki­vanih naplata po djelomično nadoknadivim plasmanima: U stupcu »Ispravak vrijednosti plasmana« ovog retka navodi se dugovni promet računa 64701 (protustavke na računima »ispravaka vrijednosti« pozicija aktive koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9). Diskont očekivanih budućih naplata po djelomično nadoknadivim plasmanima predstavlja dio identificiranog gubitka po tim plasmanima (članak 12. stavak 2. Odluke). U stupcu »Rezerviranja za potencijalne obveze« ovog retka ne unosi se nikakav podatak (eventualni diskont očekivanih budućih nenadoknadivih izdataka za podmirenje potencijalnih obveza izravno umanjuje iznos rezerviranja, te je tako sadržan u prethodnom retku ovog izvješća). Nominalno smanjenje ispravaka vrijednosti/rezerviranja U stupcu »Ispravak vrijednosti plasmana« ovog retka navodi se potražni promet odgovarajućih računa skupine 64 (protustavke na računima »ispravaka vrijednosti« pozicija aktive koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9), i to: § 64700 (nominalni iznos gubitka s osnove umanjenja glavnice plasmana), § 6471 (gubitak s osnove umanjenja kamatnih potraživanja), § 6475 (gubitak s osnove umanjenja nekamatnih potra­živanja), § 6479 (gubitak s osnove umanjenja ostalih potraživanja). Potražnom prometu naprijed navedenih računa skupine 64 dodaju se pozitivne tečajne razlike koje se odnose na račune ispravaka vrijednosti pozicija aktive, a koje su kao potražni promet iskazane na sljedećim računima: § 6409 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti deviznih pozicija aktive na srednji tečaj HNB–a), § 6419 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti pozicija aktive s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj), § 66709 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove kamatnih prihoda u devizama), § 66719 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu), § 67709 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove nekamatnih prihoda u devizama), § 67719 (tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti potraživanja s osnove nekamatnih prihoda uz valutnu klauzulu). U stupcu »Rezerviranja za potencijalne obveze« ovog retka navesti potražni promet računa 6490 (protustavka na računu 280) koji predstavlja smanjenje rezerviranja za pokriće identificiranih gubitaka s osnove preuzetih izvanbilančnih potencijalnih obveza. Amortizacija diskonta po djelomično nadoknadivim plasmanima: U stupcu »Ispravak vrijednosti plasmana« ovog retka navesti iznos priznatog prihoda od djelomično nadoknadivih plasmana koji se evidentira u bilanci kao smanjenje prvobitno uvećanog ispravaka vrijednosti za iznos diskonta prilikom diskontiranja očekivanih naplata po djelomično nadoknadivim plasmanima. Iznos ove stavke predstavlja potražni promet računa 64701. U stupcu »Rezerviranja za potencijalne obveze« ovog retka ne unosi se nikakav podatak (eventualni diskont očekivanih budućih nenadoknadivih izdataka za podmirenje potencijalnih obveza izravno umanjuje iznos rezerviranja). Otpisi na teret ispravaka vrijednosti: Navesti iznos uma­nje­nja na računima ispravaka vrijednosti za identificirane gubitke s osnove otpisa plasmana za koje je prethodno proveden ispravak vrijednosti na teret troškova banke. Ovi otpisi predstavljaju dio dugovnog prometa računa »is­pra­vaka vrijednosti« pozicija aktive koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9. S obzirom da je protustavka ovim otpisima potražni promet računa aktive na kojima su bila iskazana potraživanja koja su predmet otpisa, otpisi u momentu njihovog provođenja nemaju utjecaja na RDG (troškovi su terećeni u momentu provođenja ispravka vrijednosti koji je prethodio otpisu). Podatak o smanjenu ispravaka vrijednosti s osnove otpisa potraživanja (kao dijela dugovnog prometa računa ispravaka vrijednosti) treba osigurati pomoću odgovarajućih identifikatora prometa po računima ispravaka vrijednosti ili na drugi prikladan način. Završno stanje: Navesti stanje na posljednji dan izvještajnog tromjesečja (31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna, 31. prosinca) na računima ispravaka vrijednosti plasmana koji prema kontnom planu za banke imaju posljednju znamenku 9, te stanje računa 280 – Rezerviranja za identificirane gubitke po preuzetim izvanbilančnim potencijalnim obvezama. 7.3. Naputci za pojedine stavke drugog dijela izvješća: Početno stanje (završno stanje prethodne godine): Navesti stanje na dan 1. siječnja tekuće godine, koje je uspostavljeno nakon završene revizije financijskih izvješća za prethodnu godinu, i to: § u drugom stupcu navesti početno stanje rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima rizične skupine »A«, koje je iskazano na knjigovodstvenom računu 916 (posebne rezerve za neidentificirane gubitke po plasmanima). § u trećem stupcu navesti početno stanje rezerviranja za neidentificirane gubitke s osnove potencijalnih obveza, koje je iskazano na knjigovodstvenom računu 917 (posebne rezerve za neidentificirane gubitke po izvanbilančnim potencijalnim obvezama). Povećanje rezerviranja: U drugom stupcu ovog retka navesti iznos povećanja rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima rizične skupine »A«, koje predstavlja dugovni promet računa 648 odnosno potražni promet (bez početnog stanja) računa 916. U trećem stupcu ovog retka navesti iznos povećanja rezerviranja za neidentificirane gubitke s osnove potencijalnih obveza rizične skupine »A«, koje predstavlja dugovni promet računa 6491 odnosno potražni promet (bez početnog stanja) računa 917. Ukinuta rezerviranja: U drugom stupcu ovog retka navesti iznos smanjenja rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima rizične skupine »A«, koje predstavlja potražni promet računa 648 odnosno du­gov­ni promet računa 916. U trećem stupcu ovog retka navesti iznos smanjenja rezerviranja za neidentificirane gubitke s osnove potencijalnih obveza rizične skupine »A«, koje predstavlja potražni promet računa 6491 odnosno dugovni promet računa 917. Završno stanje: Navesti stanje na posljednji dan izvješ­tajnog razdoblja, i to: § u drugom stupcu navesti završno stanje rezerviranja za neidentificirane gubitke po plasmanima rizične skupine »A«, koje je iskazano na knjigovodstvenom računu 916 (posebne rezerve za neidentificirane gubitke po plasmanima), § u trećem stupcu navesti završno stanje rezerviranja za neidentificirane gubitke s osnove potencijalnih obveza, koje je iskazano na knjigovodstvenom računu 917 (posebne rezerve za neidentificirane gubitke po izvanbilančnim potencijalnim obvezama). 7.4. Bilješka: Na kraju izvješća u dijelu »Bilješka« navesti: § neto troškovi/prihodi s osnove ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za identificirane gubitke po potencijalnim obvezama (razlika svih povećanja i smanjenja ispravaka vrijednosti/rezerviranja za identificirane gubitke koji se iskazuju u obrascu RDG kao trošak izvještajnog razdoblja, osim otpisa na teret ispravaka vrijednosti koji nemaju utjecaja na RDG). § neto troškovi/prihodi s osnove rezerviranja za neidetificirane gubitke (razlika svih povećanja i smanjenja rezerviranja za neidentificirane gubitke koji se iskazuju u obrascu RDG kao trošak izvještajnog razdoblja). 8. IzvjeŠĆe o koncentraciji obveza po djelatnostima – Obrazac KOD 8.1. Opći naputci 8.1.1. U ovom izvješću banka iskazuje tuđe izvore sredstava razvrstavajući ih po grupama djelatnosti sa stanjem na posljednji dan tromjesečja. 8.1.2. Pod izvorima sredstava koji se iskazuju u ovom izvješću smatraju se depoziti i krediti koje je banka primila od svojih vjerovnika, te dužnički vrijednosni papiri izdani od banke, a koji se navode u naputcima za pojedine stavke u nastavku. 8.1.3. Svaki redak u obrascu odnosi se na pojedinu grupu djelatnosti i navodi se redoslijedom kako je to navedeno u Popisu i oznakama djelatnosti prema NKD iz točke 7. Općih naputaka. Nakon posljednje navedene grupe djelatnosti navodi se posljednji zbirni redak »Ukupno«, koji predstavlja zbroj iznosa iskazanih u prethodnim recima. 8.1.4. Na kraju izvješća u »Bilješci« se navode 3 retka sa sljedećim podacima: § (1 redak) Ukupan iznos svih depozita deponenata koji imaju više od 2% depozita, te broj deponenata koji imaju više od 2% depozita banke, § (2 redak) Ukupan iznos svih depozita 10 najvećih deponenata banke, § (3 redak) Ukupan iznos svih depozita 20 najvećih deponenata banke. 8.2. Naputci za pojedine stavke Redni broj – Navesti redni broj pojedine grupe djelatnosti rastućim slijedom kako je to navedeno u Popisu i oznakama djelatnosti prema NKD iz točke 7. Općih naputaka. Naziv djelatnosti – Navesti naziv pojedine grupe djelatnosti na način kako je to navedeno u Popisu i oznakama djelatnosti prema NKD. Depoziti na žiro i tekućim računima – Navesti saldo svih žiro i tekućih računa klijenata banke na posljednji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti (stanje računa skupine 70 i 80 prema kontnom planu za banke) Štedni i oročeni depoziti – Navesti saldo svih štednih i oro­čenih depozita klijenata banke na posljednji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti (stanje računa skupine 71, 73, 81, 83, i 85 prema kontnom planu za banke). Primljeni krediti – Navesti saldo obveza po primljenim kreditima na posljednji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti (stanje računa skupine 74, 84, 86, i 88 prema kontnom planu za banke). Izdani dužnički vrijednosni papiri – Navesti saldo obveza po izdanim hibridnim i podređenim instrumentima, te ostalim duž­ničkim vrijednosnim papirima banke na posljednji dan izvješ­taj­nog razdoblja za svaku grupu djelatnosti (stanje računa skupine 72, 82, 91, 92, 93). 9. IzvjeŠĆe o dioniČarima banke i s njima povezanim osobama s tri i viŠe posto dionica banke i broju zaposlenih – Obrazac PD3 9.1. Opći naputci 9.1.1. U ovom izvješću banka navodi dioničare i s njima povezane osobe koji zajedno imaju 3 i više posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini banke sa stanjem na posljednji dan tromjesečja, kao i broj zaposlenih djelatnika u banci. Izvješće je podijeljeno u dva dijela: 9.1.2. Prvi dio izvješća (obrazac PD3

(1)) obuhvaća prikaz dioničara i s njima povezanim osobama koji zajedno imaju 3 i više posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini banke sa stanjem na posljednji dan tromjesečja, te prikaz založnih (fiducijarnih) vjerovnika prethodno navedenih dioničara ukoliko su dioničari banke svoje dionice dali u zalog odnosno fiducijarno vlasništvo. Pod povezanim osobama u smislu ovog izvješća podrazumijevaju se svi dioničari banke (jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba) međusobno povezanih na jedan od načina navedenih u članku

1. Zakona o bankama. Ukoliko postoji povezanost dioničara s drugim dioničarima, navodi se svaki od dioničara pojedinačno, a potom zbirni redak za svaku grupu povezanih dioničara naziva »ukupno (dioničar) od red. br. -- do red. br. --. Banka je dužna iskazati u ovom izvješću svako posjedovanje trezorskih dionica (i niže od 3 posto udjela u temeljnom kapitalu) neovisno pripadaju li rodu dionica s pravom glasa ili ne. Najprije se navodi početni zbirni redak svih u nastavku pojedinačno iskazanih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa dioničar), a redoslijed pojedinačno navođenih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa dioničar), te trezorskih dionica opadajući je obzirom na stupac »% dionica s pravom glasa«. Nakon navođenja dioničara s najmanjim iznosom dionica navodi se početni zbirni redak založnih (fiducijarnih) vjerovnika dioničara banke, a potom pojedinačno založni (fiducijarni) vje­rov­nici dioničara opadajućim slijedom (kao i kod dioničara). 9.1.
2. U drugom dijelu izvješća (obrazac PD3

(2)) banka u prva tri retka prikazuje cjelokupnu vlasničku strukturu ovisno o rezidentnosti i vrsti svih dioničara, a potom u četvrtom retku navodi broj zaposlenih djelatnika banke. § U recima 1–3 banka pojedinačno iskazuje: domaće privatno vlasništvo, domaće državno vlasništvo, strano vlasništvo. U svakoj od navedenih stavci iskazuje se udio svih dioničara pojedine vrste u temeljnom kapitalu banke (uključujući trezorske dionice) izražen u postocima na dvije decimale (zbroj sve tri stav­ke=100%) Ukoliko je domaća osoba-dioničar banke u pretežitom stranom vlasništvu, banka u izvješću prikazuje indirektno vlasništvo odnosno strano vlasništvo. U tom slučaju banka je dužna uz obrazac dostaviti i izračun na taj način iskazane strukture vlasništva. Naprimjer: Osoba »A« je domaća osoba – dioničar banke. Osoba »B« je strana osoba – (su)vlasnik osobe »A«. Formula za izračun stranog vlasništva = (postotak udjela osobe »B« u osobi »A«) x (postotak udjela osobe »A« u banci) x 100. § U četvrtom retku drugog dijela izvješća iskazuje se ukupan broj zaposlenika banke. Navodi se brojno stanje zaposlenih osoba na posljednji dan izvještajnog razdoblja, koje su prema ugovoru o radu zaposlene u banci na određeno ili neodređeno vrijeme. 9.2. Naputci za pojedine stavke (prvog dijela izvješća – obrazac PD3

(1)Redni broj – Dioničari se navode rastućim rednim brojevima od najvećeg prema najmanjem dioničaru (grupi dioničara) koji ima tri i više posto dionica s pravom glasa. Ako postoji povezanost između dioničara koja pretpostavlja izradu retka »ukupno od red. br. -- do red. br. -- «. numeriranje zbirnog retka provodi se sljedećim rastućim rednim brojem. Dioničar – Navesti prezime i ime te prebivalište fizičke osobe dioničara, odnosno ako se radi o pravnoj osobi dioničaru skraćeni naziv tvrtke i sjedište navedeno u sudskom registru. U slučaju da banka ima vlastitih (trezorskih) dionica navodi se naziv banke, koja posjeduje vlastite dionice. Npr. ABC banka (trezorske dionice). Matični broj – Navesti matični broj prema rješenju Državnog zavoda za statistiku za dioničara – pravnu osobu, za fizičku osobu jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili drugi odgovarajući identifikacijski broj. Za strane fizičke osobe navodi se broj putovnice, dok se za strane pravne osobe navodi interni identifikacijski broj koji je banka dodijelila dioničaru (registarski broj). Postotak dionica s pravom glasa – Navesti na dvije decimale postotni udio dionica koje drži pojedini dioničar i s njim povezane osobe (grupa dioničara u zbirnom retku) u ukupnom broju svih dionica banke s pravom glasa. Postotak se izračunava stavljanjem u odnos nominalne vrijednosti dionica s pravom glasa koje drži pojedini dioničar i s njim povezane osobe (grupa dioničara) i nominalne vrijednosti svih dionica s pravom glasa. Pritom se u osnovicu za izračun uključuje i nominalna vrijednost vlastitih (trezorskih) dionica, ukoliko pripadaju rodu dionica s pravom glasa. Najniži postotak koji se može upisati za pojedinog dioničara iznosi 0,01 posto ako zajedno s drugim dioničarom (povezanom osobom) u zbirnom retku za grupu dioničara ima upisan najniži postotak 3,00 posto. Postotak temeljnog kapitala – Navesti na dvije decimale postotni udio dionica koje drži pojedini dioničar i s njim povezane osobe (grupa dioničara) u temeljnom kapitalu banke. Pod temeljnim kapitalom u smislu ove Upute smatra se temeljni kapital prema Zakonu o bankama. Postotak se izračunava stavljanjem u odnos nominalne vrijednosti svih dionica koje drži pojedini dioničar i s njim povezane osobe (grupa dioničara) i nominalne vrijednosti ukupnih dionica koje je emitirala banka, a koje se uključuju u njezin temeljni kapital. Pritom se u osnovicu za izračun postotka uključuje i nominalna vrijednost vlastitih (trezorskih) dionica. § Kod navođenja založnih (fiducijarnih) vjerovnika u stupcu »Dioničar« uz naziv založnog (fiducijarnog) vjerovnika navodi se i naziv dioničara čije su dionice uzete u zalog (npr. založni vjerovnik D/dioničar A). Ostali stupci popunjavaju se na isti način kao i za dioničara.

1. IzvjeŠĆe o duŽnicima banke s dugom preko pet milijuna kuna – obrazac D5M 10.
2. Opći naputci 10.1.
3. Banke su dužne izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o dužnicima čije zaduženje u bilo kojem trenutku tijekom tri kalendarska mjeseca prije datuma izvješća premašuje iznos od pet milijuna kuna. 10.1.
4. Zaduženjem pojedinog dužnika za potrebe ovog iz­vješća smatraju se svi dospjeli i nedospjeli kratkoročni i dugo­ročni krediti, potraživanja s osnove obračunatih kamata i naknada, ulaganja u dužničke vrijednosne papire, ostala potraživanja koja se odnose na pojedinog dužnika i potencijalne obveze koje je banka preuzela prema pojedinoj osobi odnosno za račun (po nalogu) pojedine osobe. 10.1.
5. Pod jednim dužnikom za potrebe ovog izvješća pod­razumijevaju se i povezane osobe kako je navedeno u članku
6. Zakona o bankama. 10.1.
7. U ovom izvješću navode se dužnici čije je zaduženje u tijeku izvještajnog tromjesečja premašivalo bruto iznos od pet milijuna kuna (iznos prije umanjenja za ispravke vrijednosti za identificirane gubitke po plasmanima i rezerviranja za potencijalne obveze). Banka iskazuje zaduženje takvih dužnika prema stanju na onaj dan unutar izvještajnog tromjesečja kada je ukupno zaduženje pojedinog dužnika bilo najveće. Zaduženje odnosno preuzete izvanbilančne potencijalne obveze treba iskazati u odgovarajućim stupcima po vrstama potraživanja odnosno izvan­bilančnih potencijalnih obveza, kao što je prikazano u nastavku. Primjer: Izloženost banke »B« prema trgovačkom društvu »A« iznosi (u tisućama kuna): Stanje Kratkoro. Dugoročni Potraživ. Garancije Ukupna na dan krediti krediti za kamatu zaduženost 03-07-
8. 1.000 3.500 250 0 4.750 07-08-
9. 1.000 5.000 400 0 6.400 10-09-
10. 500 5.000 550 1.000 7.050 30-09-
11. 0 3.100 450 1.000 4.550 Banka »B« je dužna navesti trgovačko društvo »A« u izvješću za razdoblje od
12. srpnja do
13. rujna
14. godine i to prema stanju na dan
15. rujna
16. god. jer je u tijeku tog tromjesečja trgovačko društvo »A« tada bilo najviše zaduženo. 10.1.
17. Izvješće se sastavlja na način da se prvo, abecednim redom, navode dužnici koji nemaju povezanih osoba ili čije povezane osobe nisu zadužene kod banke. Nakon toga, u nastavku obrasca, navode se grupe povezanih dužnika, a njihovo ukupno zaduženje se navodi u retku »ukupno povezane osobe« iza svake grupe povezanih dužnika. 10.1.
18. U izvješće se unose i zaduženja na međubankarskom tržištu, osim prekonoćnih kredita. U izvješću se ne iskazuju depoziti kod Hrvatske narodne banke te domaćih i stranih banaka. U izvješću se također ne navode ni ulaganja u vlasničke vrijednosne papire ili udjele, kao niti ulaganja u investicijske fondove. 10.1.
19. U slučaju da niti jedan dužnik banke nije bio tijekom izvještajnog tromjesečja zadužen u iznosu većem od pet milijuna kuna, o tome također treba pismeno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. 10.
20. Naputci za pojedine stavke Redni broj – Navesti redni broj pojedinog dužnika. Dužnik - Navesti naziv i sjedište pravne osobe (navedeno u sudskom registru) odnosno prezime i ime i adresu fizičke osobe. U slučaju da je nad trgovačkim društvom pokrenut stečajni ili likvidacijski postupak, pored naziva tvrtke dodati riječi »u ste­čaju« ili »u likvidaciji«. Ako se radi o zbrojnom retku povezanih osoba navesti »ukupno povezane osobe«. Matični broj – Navesti matični broj prema rješenju Državnog zavoda za statistiku dužnika – pravne osobe, za domaće fizičke osobe jedinstveni matični broj građana (JMBG) ili drugi od­govarajući identifikacijski broj. Za strane fizičke osobe navodi se broj putovnice, dok se za strane pravne osobe navodi registarski broj. Ne popunjava se ako se radi o zbrojnom retku povezanih osoba tj. retku »ukupno povezane osobe«. Oznaka NKD – Navesti oznaku prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz »Popisa i oznaka djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti« iz točke
21. Općih naputaka. Krediti – U odgovarajućem stupcu (kratkoročni/dugoročni krediti) navesti sve kredite prema izvornom roku dospijeća. Na primjer komercijalni krediti, hipotekarni krediti, potrošački krediti, akceptni krediti, iskorišteni okvirni krediti, potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima i financijski lizing (najam). U ovu stavku također uključiti predujmove i dospjele kredite. U slučaju sindiciranih kredita, banka iskazuje samo svoj udio u sindiciranom kreditu. Kamate i naknade – Navesti bruto iznos potraživanja s osnove obračunatih dospjelih i nedospjelih kamata (uključujući isključene prihode), naknada i ostalih prihoda po kreditima, vrijednosnim papirima i ostaloj imovini koja nosi kamatu. Ostala potraživanja – Navesti bruto knjigovodstvenu vrijednost svih dužničkih vrijednosnih papira osim blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke i trezorskih zapisa Ministarstva financija. U slučaju da su dužnički vrijednosni papiri kupljeni uz diskont ili premiju, ovdje se navodi samo nominalna vrijednost dužničkog vrijednosnog papira bez da se korigira za iznos diskonta ili premije. U ovom stupcu se iskazuju i dospjela potraživanja po dužničkim vrijednosnim papirima kao i kupljena potraživanja (faktoring i forfaiting). U ovom stupcu se također navodi fer vrijednost svih derivata i to onih koji su namijenjeni trgovanju, ugrađenih derivata te derivata koji se koriste kao instrument zaštite. Za potrebe sastav­ljanja ovog izvješća uzimaju se oni derivati koji imaju pozitivnu fer vrijednost. Vrijednost koja će se unositi u ovaj stupac izračunava se primjenom metode »originalne izloženosti« ili »tržišne vrijednosti« zavisno od metode korištene prilikom izračuna adekvatnosti kapitala, a sukladno Odluci o adekvatnosti kapitala banaka, i to bez primjene odgovarajućih pondera. Ovakav izračun se ne primjenjuje na one derivatne ugovore kojima se trguje na organiziranim burzama. Za ovu vrstu derivatnih ugovora ovdje se navodi njihova pozitivna fer vrijednost. Također navesti vrijednost ostalih potraživanja koja se ne navode u drugim stavkama ovog obrasca, a odnose se na pojedinog dužnika. Garancije – Navesti iznos garancije koje je banka izdala. Akreditivi – Navesti iznos neiskorištenih i nepokrivenih akreditiva, uključujući i sve nastale pravne obveze izdavanja ovakvih akreditiva, koje je izdala banka. Ostalo – U ovom stupcu navesti: § iznos avaliranih mjenica od strane banke, § iznos okvirnih kredita i obveza financiranja. Uključiti kredite koje je banka obvezna odobriti (pustiti u tečaj) na inicijativu klijenta, kao što su okvirni krediti odnosno dozvoljena preko­račenja po žiro i tekućim računima, ugovoreni krediti čije odobrenje ovisi o privremenim investicijskim situacijama, »revolving« krediti i slično, § iznos ostalih izvanbilančnih stavki koje se odnose na pojedinog klijenta a nisu navedene u drugim stavkama ovog obrasca. Ukupna zaduženost – Navesti zbroj stupaca »kratkoročni krediti«, »dugoročni krediti« »potraživanja s osnove kamata i naknada«, »ostala potraživanja«, te »garancije«, »akreditivi« i »ostalo«. § Ukupno – Navesti zbroj iznosa iskazanih u prethodnim retcima, osim u retcima »ukupno povezane osobe.«
22. IzvjeŠĆe o geografskoj koncentraciji danih kredita i primljenih depozita - Obrazac KKD 11.
23. Opći naputci 11.1.
24. U ovom izvješću banka iskazuje dane kredite i primljene depozite razvrstavajući ih po županijama/stranim državama u kojima dužnici/deponenti banke imaju sjedište sa stanjem na posljednji dan tromjesečja. 11.1.
25. Pod danim kreditima koji se iskazuju u ovom izvješću smatraju se svi nedospjeli i dospjeli kreditni plasmani koji se prema Obrascu RS ovog dijela izvješća navode pod b) umanjeni za ispravak vrijednosti. 11.1.
26. Pod primljenim depozitima koji se iskazuju u ovom izvješću smatraju se svi primljeni depoziti, a koji se u Obrascu KOD ovog dijela izvješća navode u prva dva stupca (s numeričkim iznosima). 11.1.
27. Pri određivanju županije u kojoj će iskazati pojedini dani kredit/primljeni depozit pravnih osoba banka će koristiti brojčane oznake županije, grada ili općine sjedišta poslovnog subjekta koje primjenjuje u svom registru računa poslovnih subjekata sukladno članku
28. pod
29. Odluke o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinu otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa poslovnih subjekata u banci (»Narodne novine« 150/02). Kredite dane fizičkim osobama, odnosno primljene depozite razvrstat će ovisno o prebivalištu (boravištu) fizičke osobe. 11.1.
30. Pri raspoređivanu danih kredita/primljenih depozita nerezidentima banka će koristiti podatke o sjedištu, odnosno prebivalištu (boravištu) nerezidenata. 11.1.
31. Posljednji redak »Ukupno« predstavlja ukupan iznos danih kredita, odnosno primljenih depozita banke. 11.
32. Naputci za pojedine stavke Redni broj – Navesti opadajućim slijedom redni broj pojedine županije. Županija/Strana država – Navesti naziv županije/strane države na način kako je to navedeno u obrascu prema kojem se sastavlja ovo izvješće. Krediti – Navesti ukupan iznos nedospjelih i dospjelih kreditnih plasmana umanjenih za ispravak vrijednosti sa stanjem na posljednji dan izvještajnog tromjesečja. Depoziti – Navesti saldo svih žiro i tekućih računa, štednih i oročenih depozita klijenata banke na posljednji dan izvještajnog tromjesečja. III. OBRASCI NADZORNIH IZVJEŠĆA BANAKA (1 do 11) Odluka, NN 115/2003-1580 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 115/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1580 Donositelj:Hrvatska narodna banka Datum tiskanog izdanja: 21.7.
33. ELI: /eli/sluzbeni/2003/115/1580 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
34. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.