← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-3084/2002 od 9. srpnja 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-3084/2002 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-3084/2002 od
  3. srpnja
  4. NN 116/2003 (22.7.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-3084/2002 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1631 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. srpnja 2003., donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 49., članka 50., članka
  8. i članka
  9. Statuta Grada Šibenika (»Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije«, broj 18/01). II. Ovo će se rješenje objaviti u »Narodnim novinama« i »Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije«. Obrazloženje
  10. Vijeće gradske četvrti Stari grad Šibenik, podnijelo je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka 49., članka 50., članka
  11. i članka
  12. Statuta Grada Šibenika (»Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije«, broj 18/01, u daljnjem tekstu: Statut). Osporene odredbe Statuta glase: »Članak
  13. Vijeće mjesnog odbora:
  14. donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora,
  15. donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji,
  16. donosi pravila mjesnog odbora,
  17. donosi poslovnik o radu u skladu s ovim Statutom,
  18. donosi financijski plan i godišnji obračun,
  19. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika vijeća,
  20. saziva mjesne zborove građana,
  21. odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih odboru u proračunu Grada,
  22. predlaže osnivanje mjesnih odbora, odnosno daje mišlje­nje Gradskom vijeću o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njihovom području,
  23. surađuje s drugim mjesnim odborima na području Grada,
  24. surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora,
  25. obavlja i druge poslove utvrđenim propisima, odlukama i općim aktima Gradskog vijeća. Članak
  26. Program rada mjesnog odbora sadrži planirane aktivnosti i izvore sredstava za ostvarivanje programa. Članak
  27. Sredstva za obavljanje poslova povjerenih mjesnim odborima odnosno za rad vijeća mjesnih odbora osiguravaju se u grad­skom proračunu. Kriterije za utvrđivanje sredstava za mjesne odbore određuje Gradsko vijeće, a podjelu sredstava sukladno utvrđenim kriterijima obavlja Gradsko poglavarstvo. Članak
  28. Vijeće mjesnog odbora predlaže Gradskom odboru:
  29. rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izrade i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata Grada i njihova ostvarenja te drugih akata od utjecaja na život i rad područja odbora,
  30. predlaže mjere za razvoj komunalne infrastrukture i ure­đenja naselja,
  31. predlaže imenovanje ulica, javnih prometnih površina, škola, vrtića i drugih objekata na svom području,
  32. predlaže promjene područja mjesnih odbora.«
  33. Podnositelj prijedloga smatra da su osporene odredbe Statuta suprotne odredbama članka
  34. i članka
  35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01 – u daljnjem tekstu: ZOLS). U obrazloženju prijedloga podnositelj ističe da je odredbom članka
  36. ZOLS propisano da se mjesni odbor, odnosno vijeće osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju u lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Odredbom članka
  37. istog Zakona propisano je da se statutom grada, između ostaloga, imaju urediti djelokrug i ovlasti mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora i način financiranja njihove djelatnosti. Podnositelj smatra da osporene odredbe Statuta ukazuju na namjeru donositelja Statuta da se samo formalno udovolji odredbama ZOLS o osnivanju mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti – mjesne samouprave, budući prema miš­ljenju podnositelja, osporene odredbe su neprimjenjive, jer nisu razrađene na način da su utvrđena prava i obveze mjesne samouprave kao i obveze Gradskog vijeća prema tijelima mjesne samouprave. Dalje, podnositelj navodi da su sporna pitanja pokušali riješiti s Poglavarstvom Grada i Gradskim vijećem Šibenika i u tom su smislu uputili dopis
  38. lipnja
  39. godine, koji je do podnošenja ovog zahtjeva ostao bez odgovora.
  40. Temeljem odredbe članka
  41. i članka
  42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), zatražen je odgovor tijela koje je donijelo osporeni propis – Grad­sko vijeća Grada Šibenika. Gradsko vijeće Grada Šibenika u izjašnjenju od
  43. ožujka
  44. godine, navodi da su osporene odredbe Statuta donijete sukladno Ustavu Republike Hrvatske i odredbama ZOLS. Me­đutim, isto tako ističe se da su navedena pitanja u svezi mjesne samouprave mogla biti i drugačije uređena, ali to samo po sebi ne znači da su osporene odredbe u neskladu s Ustavom i ZOLS. Dalje se ističe da je odredbom članka
  45. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika predviđena mogućnost da ostali subjekti, koji nisu ovlašteni utvrđivati prijedloge akata za Gradsko vijeće Grada Šibenika, mogu podnositi inicijative, pa u tom smislu inicijativu može podnijeti i podnositelj. Prijedlog nije osnovan.
  46. Prema odredbi članka
  47. Ustava, zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, te je svatko dužan držati se Ustava i zakona, te poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. O suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno drugih propisa s Ustavom i zakonom, odlučuje Ustavni sud na temelju članka
  48. podstavaka
  49. i
  50. Ustava, na način i prema postupku koji su propisani Ustavom i Ustavnim zakonom. Predmet ustavnosudske ocjene, u konkretnom slučaju, propis je koji se donosi radi provedbe zakona, slijedom koje činjenice je isti, prema svojoj pravnoj prirodi, tzv. podzakonski pravni akt. Provedbeni propis mora biti prije svega u skladu sa zakonom na temelju kojega je donijet, a potom i s Ustavom. U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti takvog propisa ispituje se, stoga, je li on donesen od strane ovlaštene osobe, zatim je li donositelj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje, te odgovara li propis, po svom sadržaju, onim okvirima koje mu je odredio zakon.
  51. Odredbe članaka
  52. do
  53. Ustava jamče građanima pravo na (mjesnu, lokalnu i područnu) samoupravu, u čijim okvirima oni imaju pravo odlučivanja o svojim neposrednim potrebama i interesima lokalnog značenja. Ustavnom odredbom članka
  54. stavka
  55. propisano je da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave. Odredbom članka
  56. stavka
  57. točke
  58. ZOLS propisano je da predstavničko tijelo donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Odredbom članka
  59. stavka
  60. ZOLS propisano je: »Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.« Odredbom članka
  61. istog Zakona propisano je: »Statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uredit će se postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđi­vanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativne djelatnosti i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim aktima predstavničkog tijela.« Statut grada Šibenika donijelo je Gradsko vijeće Grada Šibenika na sjednici od
  62. studenoga
  63. godine, a na temelju odredbi članka
  64. i članka
  65. točke
  66. ZOLS. U glavi V. Statuta (odredbe članka
  67. do članka 58.) ure­đena je Mjesna samouprava. Prema odredbi članka
  68. Statuta na području Grada osnivaju se gradske četvrti i mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog utjecaja na život i rad građana. Područja gradskih četvrti i mjesnih odbora (u daljnjem tekstu: mjesni odbor) utvrđuju se posebnom odlukom koju donosi Gradsko vijeće i pravne su osobe. Ustavni sud je utvrdio da je sukladno odredbi članka
  69. ZOLS Gradsko vijeće Grada Šibenika, Statutom uredilo postupak davanja inicijative i podnošenje prijedloga za osnivanje mjesnog odbora (članak
  70. i 47.), djelokrug i ovlasti mjesnog odbora, te odnos njegovih tijela prema tijelima Grada Šibenika (članak 48., članak
  71. i članak
  72. do 58.), utvrđivanje programa rada mjesnog odbora (članak 50.), način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza (članak
  73. i 52.).
  74. Osporenim, kao i drugim odredbama Statuta Grada Šibenika, njihov donositelj na jasan način razradio je jedan od Ustavom i zakonom predviđenih oblika mjesne samouprave, a to su gradske četvrti i mjesni odbori putem kojih građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. Takvom razradom mjesne samouprave, na način kako je to učinjeno osporenim odredbama Statuta Grada Šibenika, ne vrije­đaju se ustavne i zakonske odredbe na koje podnositelj upućuje u svome prijedlogu.
  75. Sukladno navedenom, Ustavni sud je utvrdio da nema osnove za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog Statuta te je, na temelju odredbi članka
  76. Ustavnog zakona, riješio kao u točki I. izreke. Točka II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  77. Ustavnog zakona. Broj: U-II-3084/2002 Zagreb,
  78. srpnja
  79. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 116/2003-1631 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 116/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1631 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.7.
  80. ELI: /eli/sluzbeni/2003/116/1631 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  81. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.