← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-534/2002 od 9. srpnja 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-534/2002 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-534/2002 od
  3. srpnja
  4. NN 120/2003 (26.7.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-534/2002 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1702 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. srpnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  9. stavka
  10. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima (»Narodne novine«, broj 128/99), te se ukida – članak
  11. stavak
  12. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima u dijelu koji glasi: »... do
  13. lipnja
  14. ...«. II. Ukinuti dio odredbe članka
  15. stavka
  16. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima prestaje važiti na dan
  17. listopada
  18. godine. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  19. Mr. sc. Đorđe Gardašević iz Zagreba (u daljnjem tekstu: podnositelj) podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  20. stavka
  21. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima (»Narodne novine«, broj 128/99; u daljnjem tekstu: Zakon). Osporena odredba članka
  22. stavka
  23. Zakona glasi: »Za osobe koje su do
  24. lipnja
  25. stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ, za koje se ne može utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, ministar će utvrditi stručni naziv ili akademski stupanj na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva obrane, odnosno Komisije za odnose s vjerskim zajednicama«.
  26. Podnositelj smatra da »formulacija odredbe članka
  27. stavka
  28. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima, koja kao granični datum do kojeg je bilo potrebno steći diplomu ili drugu ispravu na visokom vojnom ili vjerskom učilištu na području bivše SFRJ određuje
  29. lipnja
  30. godine, predstavlja kršenje ustavnog jamstva na jednakost pred zakonom«. Obrazlažući navedenu tvrdnju, podnositelj ističe: »Naime, posljedica rješenja uvedenog Zakonom o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima jest da se svima koji su stekli diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ do
  31. lipnja
  32. godine izravno priznaje pravo da im ministar po proceduri određenoj u članku
  33. stavku
  34. Zakona utvrdi stručni naziv ili akademski stupanj. Takvo pravo, međutim, nije predviđeno za osobe koje su istovjetne diplome ili druge isprave stekle u periodu od
  35. lipnja do
  36. listopada
  37. godine. Pritom ostaje otvoreno pitanje na koji će se način (po kojem specijalnom propisu) takvim osobama utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, što bi inače moralo biti uređeno jer je to zahtjev članka
  38. stavka
  39. Zakona o visokim učilištima.«. Podnositelj nadalje napominje da osporena odredba predstavlja razradu članka
  40. stavka
  41. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 59/96 - pročišćeni tekst), koji članak u cijelosti glasi: »

(1)Osobama koje su do
  1. listopada
  2. stekle diplome ili druge isprave višeg ili visokog obrazovanja u visokim učilištima na području republika bivše SFR Jugoslavije, priznaje se stečeni stručni naziv ili akademski stupanj.
(2)Za osobe koje su do roka iz stavka
  1. ovoga članka stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ, za koje se ne može utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, provest će se postupak nostrifikacije ili priznavanja ekvivalencije, u skladu s posebnim propisom«. Podnositelj zaključno utvrđuje da »između perioda do
  2. lipnja
  3. godine i perioda od
  4. lipnja do
  5. listopada
  6. godine pravno ne može biti razlike, obzirom da je tek
  7. listopada
  8. godine Republika Hrvatska donijela Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ (»Narodne novine», broj 53/91 od
  9. listopada
  10. godine)«. S obzirom da se osporenom odredbom članka
  11. stavka
  12. Zakona uvodi različit (nejednak) pravni režim za osobe koje se nalaze u istoj pravnoj situaciji (to jest, za osobe koje su stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ do
  13. lipnja
  14. godine i za one koje su stekle istovjetne diplome ili druge isprave na tim istim institucijama u razdoblju od
  15. lipnja
  16. do
  17. listopada
  18. godine), podnositelj smatra povrijeđenim ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom, propisano odredbom članka
  19. stavka
  20. Ustava. Iz navedenih razloga podnositelj predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukine osporeni dio odredbe članka
  21. stavka
  22. Zakona. Prijedlog je osnovan.
  23. Neposredno mjerodavna za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporene odredbe članka
  24. stavka
  25. Zakona jest odredba članka
  26. stavka
  27. Ustava, kojom je propisano da su svi pred zakonom jednaki. Ustavni sud utvrđuje da je pojam »diplome i druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ» bilo moguće uvesti u hrvatski pravni poredak tek danom osamostaljenja Republike Hrvatske. Budući da je Republika Hrvatska dana
  28. listopada
  29. godine donijela Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, pravni odnosi u vezi s diplomama i drugim ispravama o naobrazbi stečenoj u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izdanima do tog dana, dakle do
  30. listopada
  31. godine, moraju biti zakonom uređeni na jednak način za sve. U osporenom dijelu članka
  32. stavka
  33. Zakona ne uvažava se prethodno navedena činjenica. U toj se odredbi propisuje drugi rok, to jest
  34. lipnja
  35. godine. Ustavni sud utvrđuje da taj rok ne može biti mjerodavan zbog tromjesečne odgode primjene Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od
  36. lipnja
  37. (»Narodne novine«, broj 31/91).
  38. Ustavni sud napominje da je i pojedinim drugim propisima dan
  39. listopada
  40. godine utvrđen kao mjerodavan datum priznavanja određenih prava. Osim u već spomenutom članku
  41. Zakona o visokim učilištima, u članku
  42. Zakona o javnim bilježnicima (»Narodne novine«, broj 78/93), primjerice, propisano je da se priznaje diploma o završenom pravnom fakultetu i pravosudni ispit stečen prije
  43. listopada
  44. godine na području koje druge republike bivše SFRJ kao da su stečeni u Republici Hrvatskoj. Utvrđenje pravne relevantnosti dana
  45. listopada
  46. godine sadržano je i u više odluka Ustavnog suda (primjerice, u rješenju o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  47. stavka
  48. Zakona o hrvatskom državljanstvu, broj: U-I-147/1992 i dr. od
  49. svibnja
  50. godine, objavljenom u »Narodnim novinama«, broj 49/93, te u odluci o ukidanju članka
  51. stavka
  52. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, broj: U-I-860/1998 od
  53. veljače
  54. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 21/00).
  55. Sukladno prethodnim navodima, osporenim dijelom od­red­be članka
  56. stavka
  57. Zakona povrijeđena je odredba članka
  58. stavka
  59. Ustava kojom se jamči jednakost svih pred zakonom. To stoga što su osobe koje su stekle diplome i druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ nakon
  60. lipnja
  61. godine, a prije
  62. listopada
  63. godine, primjenom te odredbe dovedene u nejednak položaj pred zakonom u odnosu prema onim koje su istovjetne isprave stekle u istim institucijama do
  64. lipnja
  65. godine.
  66. Prethodnim utvrđenjem Ustavni sud ne odriče pravo zakonodavca da propiše obvezu provedbe posebnog postupka u slučajevima kada – temeljem diplome ili druge isprave stečene na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ do
  67. listopada
  68. godine - nije moguće utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj osobe kojoj je diploma ili druga isprava izdana.
  69. Temeljem odredbe članka
  70. stavka
  71. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove odluke. Točka II. izreke ove odluke temelji se na odredbi članka
  72. stavka
  73. Ustavnog zakona. Pri određivanju datuma prestanka važenja neustavnog dijela odredbe članka
  74. stavka
  75. Zakona, Ustavni sud je uvažio vrijeme koje je potrebno da bi zakonodavac uskladio taj dio zakonske odredbe s ovom odlukom. Točka III. izreke ove odluke temelji se na članku
  76. Ustavnog zakona. Broj: U-I-534/2002 Zagreb,
  77. srpnja
  78. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 120/2003-1702 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 120/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1702 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 26.7.
  79. ELI: /eli/sluzbeni/2003/120/1702 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  80. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.