Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske

Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske NN 121/2003 (29.7.2003.), Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske VIJEĆE ZA NACIONALNU SIGURNOST 1713 Na teme­lju članka

1. stavka
2. podstavka
3. Zakona o sigurnosnim službama Republike Hrvatske (»Narodne novine« 32/02 i 38/02) Vijeće za nacionalnu sigurnost, na sjednici održanoj dana
4. srp­nja
5. godine, utvrdilo je GODIŠNJE SMJERNICE ZA RAD SIGURNOSNIH SLUŽBI REPUBLIKE HRVATSKE I. UVODNE ODREDBE Godiš­nje smjernice predstav­ljaju planski i usmjeravajući dokument kojim Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske usmjeravaju rad Protuobavještajne agencije (POA), Obavještajne agencije (OA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) Republike Hrvatske (u da­lj­njem tekstu: sigurnosne službe). Godiš­njim smjernicama određuju se ci­ljevi i prioriteti djelova­nja sigurnosnih službi u području ­njihove nadležnosti. Godiš­nje smjernice teme­lje se na Strate­giji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, Strate­giji obrane Republike Hrvatske, Zakonu o sigurnosnim službama, Zakonu o obrani i drugim dokumentima kojima se uređuje područje nacionalne sigurnosti i obrane. Teme­ljem Godiš­njih smjernica sigurnosne službe dužne su izraditi provedbene planove. Godiš­nje smjernice polaze od nužnosti zaštite s­ljedećih vrijednosti i interesa nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske: – poštiva­nje Ustavom zajamčenih ­ljudskih prava i ravnoprav­nosti svih građana Republike Hrvatske bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, spol, rasu, politička uvjere­nja i socijalni status; – mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet države; – osigura­nje socijalnog mira i stabilnosti u društvu; – zaštita života i zdrav­lja građana te održivog gospodarskog, socijalnog i kulturnog razvoja društva; – zaštita nezavisnosti, teritorijalne cjelovitosti i kulturnog identiteta Republike Hrvatske; – zaštita okoliša i najbitnijih infrastrukturnih objekata i instalacija; – očuva­nje i razvoj demokratskog poretka i unutar­nje sigurnosti; – sloboda međunarodnog djelova­nja Republike Hrvatske; – dobri odnosi sa susjednim zem­ljama i razvoj svih oblika međusobne korisne re­gionalne surad­nje. Godiš­nje smjernice polaze od teme­ljnih zadaća u području nacionalne sigurnosti i obrane države: – zaštita i obrana nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, uz zaštitu ­njenih demokratskih institucija; – osigura­nje gospodarskog napretka, socijalne stabilnosti, razvoja demokracije, demokratskih institucija, pravnog poretka te kulturnog i povijesnog identiteta; – doprinos re­gionalnoj sigurnosti, stabilnosti i miru na području Jugoistočne Europe jača­njem međunarodne surad­nje i inte­grativnih procesa u međunarodnoj zajednici. U surad­nji s drugim nadležnim državnim tijelima u području nacionalne sigurnosti i obrane države, sigurnosne službe svojim djelova­njem prvenstveno moraju omogućiti očuva­nje unutar­nje sigurnosti, stabilnosti i razvoj pravne države, kroz sudjelova­nje u zaštiti javnog reda i pravne sigurnosti građana, privatne i javne imovine te očuva­nje prirode i čovjekova okoliša; suprostav­lja­nje svim oblicima terotističkog djelova­nja te radikalnim pona­ša­­njima i aktivnostima u RH i iz inozemstva, koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost RH; suprotstav­lja­nje organiziranom kriminalu u RH i iz inozemstva, koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost RH; zaštitu sigurnosti štićenih osoba, objekata i institucija u RH i u inozemstvu; te zaštitu tajnosti podataka u tijelima državne vlasti. Djelova­nje sigurnosnih službi u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske također mora omogućiti jača­nje re­gionalne i globalne sigurnosti kroz inte­graciju u euro-atlantske sigurnosne strukture i to ulazak u punopravno članstvo NATO saveza – realizacija Akcijskog plana članstva (MAP) u Partnerstvu za mir, inte­graciju u Europsku uniju i Europsku sigurnosno--obrambenu politiku (ESDP) – prilagođava­nje standardima EU kroz proces implementacije Sporazuma o pridruživa­nju i stabilizaciji; potporu međunarodnoj sigurnosti kroz sudjelova­nje u mirovnim i humanitarnim operacijama. U okviru svog djelova­nja sigurnosne službe moraju kontinuirano jačati vlastite sposobnosti u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i u okviru toga osigurati spremnost i djelotvornost sustava za pravodobne odgovore na izazove i sigurnosne prijet­nje nacionalnim interesima; detekciju svih procesa i pojava u RH i u inozemstvu (posebice u re­giji) koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnost, osigurati podatke u svrhu prevencije napetosti i razvoj sposobnosti za rješava­nje kriznih situacija, izvanrednih okolnosti i sta­nja; kao i svojim djelova­njem dopri­nijeti nesmetanom provođe­nju reformi oružanih snaga države prema standardima NATO saveza i osigura­nje kvalitetnih ­ljudskih, materijalnih, organizacijskih i drugih resursa za realizaciju sigurnosne politike. Sagledavajući potencijalne ugroze u kontekstu re­gionalnog, ali i globalnog sta­nja sigurnosti Godiš­nje smjernice polaze od procjene da je mala vjerojatnost za oružanu agresiju prema Republici Hrvatskoj te za radikalno ugrožava­nje ­njene nacionalne sigurnosti. Istovremeno treba uzeti u obzir mogućnost drugih prikrivenih oblika utjeca­nja na nacionalne interese RH, prvenstveno na gospodarskom i financijskom području. Kao moguća ugroza nameću se i tzv. netradicionalne prijet­nje u obliku radikalnih i potencijalnih terorističkih aktivnosti skupina i pojedinaca ka­ko u neposrednom okružju tako i u samoj RH; djelova­nja skupina organiziranog kriminala i s ­njima najčešće povezanom ile­-ga­l­­­nom trgovinom narkoticima, oružjem i eksplozivnim materijalima, kemijsko-biološko-nuklearnim materijalom, ile­galnim pre­ba­ci­va­njem osoba, pokušajima ovladava­nja hrvatskim privrednim subjektima plasira­njem tzv. »prljavog novca« i ostalim oblicima podriva­nja osnova gospodarskog sustava RH te lokalnih i subre­gionalnih napetosti i mogućih sukoba koji bi mogli biti izvori nestabilnosti. U kontekstu navedenog, ali i aktualnog procesa modernizacije sigurnosnih službi i cjelokupnog sustava nacionalne sigurnosti, aktivnosti sigurnosnih službi u zaštiti i obrani nacionalnih interesa Republike Hrvatske trebaju biti usmjerene na: – prikup­lja­nje, analizu, obradu i ocje­njiva­nje podataka poli­tičke, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane države, političke, vojne i gospodarske saveze, skupine i pojedince te podatke koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelova­nja usmjerena na ugrožava­nje nacionalne sigurnosti; – prikup­lja­nje, analizu, obradu i ocje­njiva­nje podataka o djelova­nju stranih obavještajnih službi te o djelova­nju pojedinaca, grupa i organizacija na teritoriju Republike Hrvatske usmjerenom protiv nacionalne sigurnosti; – provođe­nje mjera informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti, prvenstveno kroz ustrojava­nje Zavoda za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju te implementira­nje aktivnosti Zavoda u sustavu sigurnosti u surad­nji sa sigurnosnim službama RH u okviru nadzora i snima­nja terenutnog sta­nja informacijske sigurnosti; – prikup­lja­nje podataka o mogućim zloporabama i nezakonitostima u velikim gospodarskim i infrastrukturnim projektima koji se u znatnoj mjeri financiraju iz proračuna RH, odnosno koje iniciraju ili za koje garantiraju državna tijela RH; – implementira­nje odredbi propisanih Uredbom o utvrđiva­nju poslova protuobavještajne zaštite i osigura­nja određenih osoba, objekata i prostora u provođe­nju protuobavještajne zaštite i skrbi za sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora određenih odlukom Vlade RH te važnijih skupova i sastanaka kada to zatraži Vlada Republike Hrvatske; – implementaciju odredbi Uredbe kojom se utvrđuju dužnosti odnosno poslovi od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost za obav­lja­nje kojih se provodi sigurnosna provjera, posebice kroz izradu sigurnosnih provjera osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti od posebnog interesa, osoba koje tim podacima i predmetima mogu imati pristup, osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim poslovima značajnim za nacionalnu sigurnost; – protuobavještajnu sigurnost držav­ljana i institucija Repub­like Hrvatske u inozemstvu; – analizu, obradu i ocje­njiva­nje podataka o oružanim snagama i obrambenim sustavima drugih zema­lja, o va­njskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožava­nje obrambene sigurnosti zem­lje; – prikup­lja­nje, analizu, obradu i ocje­njiva­nje podataka o namjerama, mogućnostima i planovima za djelova­nje pojedinih osoba, grupa i organizacija u zem­lji, kojima je ci­lj ugrožava­nje obrambene moći države; Spomenute aktivnosti moraju omogućiti sigurnosnom i obrambenom sustavu Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i obi­čajima te preuzetim obavezama, korište­nje raspoloživih sredstava, a u slučaju potrebe i oružanih snaga, za zaštitu i obranu ­njenih nacionalnih interesa. II. PODRUČJA SIGURNOSNIH DJELOVANJA SIGURNOSNIH SLUŽBI U okviru zakonom određene nadležnosti i zakonskih ovlasti, nadležne agencije trebaju svoje resurse usmjeriti na prikup­lja­nje i analizu podataka o namjerama ugroze nacionalne sigurnosti i nacionalnih interesa Republike Hrvatske; istraživa­nje djelatnosti pojedinaca, grupa, organizacija ili institucija te događaja i pojava koje narušavaju nacionalnu sigurnost te u surad­nji s drugim sigurnosnim službama, nadležnim ministarstvima, Državnim odvjet­ništvom i pravosudnim tijelima doprinositi primjeni Ustavom i zakonima propisanih pravnih instrumenata za zaštitu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Prikup­lja­nje i analizu podataka o namjerama ugroze nacionalne sigurnosti i nacionalnih interesa Republike Hrvatske agencije moraju provoditi u okviru svojih redovnih djelatnosti i/ili teme­ljem zahtjeva tijela državne vlasti i korisnika podataka pri­kup­ljenih radom sigurnosnih službi te ih pravovremeno dostav­ljati na Zakonom propisani način. Pod navedenim se podrazumijevaju podaci koji se mogu prikupiti protuobavještajnim i obavještajnim djelova­njem u zem­lji i inozemstvu, koji su važni za donoše­nje odluka značajnih za ostvariva­nje nacionalnih interesa. U kontekstu sigurnosnog djelova­nja agencije trebaju istra­živati djelatnost pojedinaca, grupa osoba, organizacija ili institucija te događaja i pojava koje su uk­ljučene ili povezane s: – terorizmom i radikalnim ruše­njem ustroja državne vlasti, Ustavom utvrđenog demokratskog poretka i ugrožava­njem teme­ljnih ­ljudskih prava i sloboda; – organiziranim kriminalom koji ugrožava nacionalnu sigurnost i osnove gospodarskog sustava; – poči­nje­njem ratnih zločina nad držav­ljanima RH u zem­lji i inozemstvu te s okolnostima nestanka osoba tijekom Domovinskog rata; – aktivnostima stranih obavještajno-sigurnosnih službi koje mogu ugroziti interese RH u zem­lji i inozemstvu. Agencije će također: – sudjelovati u provođe­nju protuobavještajne zaštite i sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora; – sudjelovati u organizira­nju i provođe­nju informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti te – razvijati operativno-tehničke sposobnosti za prikup­lja­nje podataka. TERORIZAM I RADIKALNA DJELOVANJA Zaštita od terorističkih akata jedno je od teme­ljnih pita­nja nacionalne sigurnosti te istodobno dio međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske. Agencije će i ubuduće intenzivno istraživati djelatnosti osoba, skupina, organizacija i institucija koje financiraju, podržavaju, planiraju, pripremaju, organiziraju i provode djelatnosti s obi­lježjima terorizma, bilo da se radi o globalnim terorističkim prijet­njama ili o terorističkim djelatnostima koje su po svojim motivima i drugim obi­lježjima re­gionalnog karaktera – usmjerene prema teritoriju RH ili protivno interesima RH i međunarodne zajednice, kao i mogućim terorističkim ugrozama koje su potaknute drugim motivima unutar Republike Hr­vat­ske – domaći terorizam. Međunarodni terorizam Sukladno deklariranim političkim stavovima najviših državnih i političkih tijela RH te preuzetim međunarodnim obvezama kroz članstvo u Antiterorističkoj koaliciji, agencije će intenzivno istraživati aktivnost pojedinaca i skupina za koje postoje indicije i podaci o uk­ljučenosti u različite oblike sudjelova­nja u tero­rističkim aktivnostima. Pri tome će posebno: – istraživati aktivnosti pripadnika pojedinih terorističkih organizacija; – prikup­ljati podatke i provoditi provjere podataka dobivenih od drugih nadležnih tijela RH i međunarodnom razmjenom; – redovito izvješćivati nadležna tijela i službe u RH te inicirati zajednički rad na suprotstav­lja­nju globalnom terorizmu; – posebnu pozornost posvetiti pita­nju financira­nja terorizma koji se nameće kao jedan od prioriteta među zahtjevima među­narodnih čimbenika unutar Antiterorističke koalicije; – usko surađivati i podupirati aktivnosti kojih su nosite­lji druga državna tijela RH (MUP, MVP i dr.); – istraživati spre­gu terorizma i organiziranog kriminala, posebice u financira­nju i korište­nju kanala ile­galnih migracija; – istraživati spre­gu terorizma i obavještajnih službi. Unutar­nji terorizam Agencije će istraživati i djelatnosti s obi­lježjima terorizma koje se po svojim motivima, načinu izvrše­nja i počinite­ljima ne mogu dovesti u vezu s međunarodnim terorizmom, prije sve­ga: – istraživati aktivnosti pojedinaca i skupina za koje postoje indicije da su osposob­ljeni za provođe­nje terorističkih akcija na području RH iz nacionalnih, socijalnih, revanšističkih i drugih motiva; – nastaviti aktivnosti na pronalaže­nju tajnih skladišta oružja i stre­ljiva koji mogu poslužiti za izvođe­nje terorističkih akcija, a istodobno ugrožavaju sigurnost građana i ­njihove imovine. Radikalna djelova­nja Agencije će istraživati aktivnosti pojedinih nosite­lja radikalnih političkih ili idejnih opcija, ukoliko oni potiču, zagovaraju, organiziraju ili provode aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonima ili Ustavom utvrđenim poretkom, posebice u slučajevima kad te aktivnosti dovode ili mogu dovesti do nepoštiva­nja na zakonu teme­ljenih odluka nadležnih državnih tijela, ukoliko potiču nacionalnu ili vjersku nesnoš­ljivost i neravnopravnost ili vode ka izbija­nju socijalnih nemira, narušava­nju javnog reda i mira i dr. Agencije će, što je sukladno i preporukama Vijeća Europe, istraživati aktivnosti pripadnika pojedinih subkulturalnih pokreta i malih vjerskih zajednica koji su skloni izaziva­nju međuna­cionalnih i međurasnih incidenata te organizira­nju nasilnih prosvjeda ili se nezakonito bave gospodarskim poslovima, utajom poreza i dr., a koji su istodobno povezani i s aktivnostima usklađenim na međunarodnoj razini. Agencije će istraživati aktivnosti radikalnih političkih skupina i drugih radikalnih organizacija u re­giji koje mogu svojim djelova­njem neposredno ugrožavati interese RH ili predstav­ljati prijet­nju re­gionalnoj stabilnosti. ORGANIZIRANI I GOSPODARSKI KRIMINAL Složeniji oblici organiziranog i gospodarskog kriminala predstav­ljaju prijet­nju nacionalnoj sigurnosti jer nanose velike materijalne štete gospodarstvu RH, prije sve­ga kroz štete nastale na proračunskim osnovama te kroz pojedine oblike organiziranog kriminala (međusobna razračunava­nja, trgovinu drogom) neposredno fizički ugrožavaju sigurnost građana RH i dovode u pita­nje opstanak i razvoj pojedinih velikih gospodarskih sustava bitnih za gospodarsku stabilnost RH, dovode u pita­nje pravni sustav i ometaju funkcionira­nje pravne države i potiču korupciju čime, uz ostalo, utječu i na međunarodni kredibilitet RH i uma­njuju interes stranih ulagača. Sudjelova­nje u borbi protiv organiziranog kriminala dio je i međunarodno preuzetih obveza RH te jedan od k­ljučnih momenata pri ocjeni spremnosti RH za pristupa­nje euroatlantskim inte­gracijama. Stoga su agencije dužne nastaviti istraživati složenije oblike kriminala, koje karakterizira organiziranost, prikrivenost, profesionalnost, visoka razina sofisticiranosti i međunarodne ve­ze. Prikup­ljene podatke agencije na da­lj­nji postupak trebaju ustupati Državnom odvjetništvu. Agencije će, također, inicirati surad­nju s policijom, Državnim inspektoratom, Poreznom upravom i Upravom za carinu te od ­njih tražiti ustupa­nje podataka koji se mogu dovesti u vezu s oblicima organiziranog i gospodarskog kriminala iz djelokruga nadležnosti agencija. Kao interesne prioritete po pita­nju organiziranog kriminala agencije moraju tretirati: – ile­galne migracije; – krijumčare­nje narkotika; – ile­galnu trgovinu i preprodaju oružja, dio koje­g se koristi za kriminalne i terorističke aktivnosti u trećim, ponekad i zapadnoeuropskim zem­ljama; – financira­nje svih navedenih oblika organiziranog kriminala te »pra­nje novca« pribav­ljenog kriminalnim aktivnostima; – korupciju unutar državne uprave i državnih tijela, spre­gu državnih dužnosnika, službenika i političkih lobija s organiziranim kriminalom; – ulaga­nja u RH iz inozemstva kod kojih postoji sum­nja u le­galnost porijekla kapitala. U domeni gospodarskog kriminala prioriteti agencija moraju biti: – suprotstav­lja­nje kriminalnim aktivnostima koje bi ugrozile interese RH prilikom privatizacije velikih javnih poduzeća; – zloporabe i nezakonitosti u pretvorbi, privatizaciji i u poslova­nju velikih gospodarskih sustava od značaja za gospodarsku stabilnost RH i pojedine re­gije; – zloporabe i nezakonitosti u velikim gospodarskim i infrastrukturnim projektima koji se u znatnoj mjeri financiraju iz proračuna RH, odnosno koje iniciraju ili za koje garantiraju državna tijela RH; – složeniji oblici zloporaba i nezakonitosti u obrambenom sustavu. GOSPODARSKI PROCESI I AKTIVNOSTI U REGIJI Agencije također prikup­ljaju podatke o re­gionalnim i globalnim gospodarskim procesima i kreta­njima koji mogu utjecati na gospodarski položaj i interese RH te prikup­ljaju podatke o aktivnostima stranih gospodarskih subjekata koji mogu utjecati na interese hrvatskih gospodarskih subjekata u RH u inozemstvu. RATNI ZLOČINI I NESTALE OSOBE Agencije će nastaviti djelova­nje na prikup­lja­nju podataka o poči­njenim ratnim zločinima na području bivše SFRJ s ci­ljem pruža­nja potpore tijelima hrvatskog pravosuđa na otkriva­nju i procesuira­nju ­njihovih počinite­lja. Također agencije će ostvariti surad­nju s nadležnim institucijama RH s ci­ljem potpore ispu­nje­nju obveza RH prema Međunarodnom kaznenom sudu za po­dručje bivše SFRJ (MKSJ) u Haagu. Intenzivirat će surad­nju s Državnim odvjetništvom s ci­ljem prikup­lja­nja podataka o ratnim zločinima i drugim kaznenim djelima poči­njenima tijekom Domovinskog rata na području RH. Agencije su dužne u surad­nji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske nastaviti s prikup­lja­njem podataka o osobama nestalim tijekom Domovinskog rata (Republika Hrvatska još uvijek potražuje 1275 nestalih građana) te surađivati u pronalaže­nju lokacija masovnih grobnica. STRANE OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNE SLUŽBE Unutar­njopolitička situacija u RH, hrvatska va­njska politika te svi potezi i aktivnosti koje državna vlast RH provodi po ovim pita­njima predstav­ljaju neupitan i kontinuiran interes država čije političke aktivnosti i stavovi presudno utječu na politička, gospodarska i sigurnosna kreta­nja u svijetu, pa time i na teme­ljne interese RH, kao i država koje u konkretnim pita­njima imaju direktne interese suprotne interesima RH. U tom kontekstu re­gistrirana je značajna aktivnost različitih obavještajno-sigurnosnih službi prema RH, koje su jedno od sredstava u funkciji realizacije interesa domicilnih država, prije sve­ga kroz: – prikup­lja­nje relevantnih podataka o RH, osobito o poli­tičkim kreta­njima, odnosima i situaciji u RH; vojnom kompleksu; ustroju i djelova­nju hrvatskih službi sigurnosti; gospodarskim kreta­njima i stranim ulaga­njima; privatizaciji poduzeća i banaka; međunarodnoj političkoj, sigurnosnoj, vojnoj i gospodarskoj surad­nji RH; odnosima RH sa susjedima; aktivnostima kriminalnih, radikalnih ili terorističkih skupina koje djeluju na ili s teritorija RH; otvorenim problemima sa susjedima; pita­njima raz­graniče­nja; pita­njima povratka građana RH u RH; pita­njima zakonitosti i učinkovitosti djelova­nja hrvatskih državnih tijela; poštiva­nju ­ljudskih prava u RH itd; – kreira­nje političkih, gospodarskih i drugih procesa u RH ostvariva­njem utjecaja na političke, gospodarske, financijske i medijske strukture u RH te – obavještajno djelova­nje s teritorija RH prema trećim zem­ljama i kriznim žarištima u re­giji, s obzirom na specifičan geostrateški položaj i okruže­nje RH. Agencije moraju istraživati aktivnosti nosite­lja obavještajnih djelatnosti stranih službi i ­njihovih obavještajnih izvora, u ci­lju otkriva­nja i sprječava­nja tih djelatnosti. Istodobno, agencije će nastojati definirati interese, planove i strate­giju stranih oba­vještajnih službi u RH kako bi ih prezentirale nadležnim državnim tijelima RH radi donoše­nja odluka značajnih za ostvare­nje nacionalnih interesa. REGIONALNA SIGURNOST Područje Jugoistočne Europe još uvijek obi­lježava niska razina političke stabilnosti uz povremene eskalacije kriza i pojačane aktivnosti međunarodnih političkih subjekata na unilateralnoj i multilateralnoj razini. Ovakvi procesi na neposredan ili posredan način utječu na nacionalne interese RH i na ­njezin međunarodni položaj. Stoga je osigurava­nje stabilnosti političko-sigurnosnih prilika u hrvatskom okružju jedno od bitnih područja rada sigurnosnih agencija, pri čemu će se posebno obratiti pozornost na: – procese koji mogu voditi narušava­nju teritorijalne cjelovitosti RH (uk­ljučujući aktivnosti pojedinaca, skupina, organizacija i institucija koje ističu ili bi mogle isticati teritorijalne pretenzije prema RH); – unilateralne ili multilateralne inicijative i aktivnosti u re­giji relevantne za hrvatski strateški interes uk­ljuče­nja u EU i NATO (uk­ljučujući i okolnosti formira­nja multinacionalnih vojnih postrojbi u kojima RH aktivno sudjeluje ili u koje se namjerava uk­ljučiti na re­gionalnoj i globalnoj razini); – aktivnosti vojnih i paravojnih skupina i organizacija koje su u mogućnosti značajno ugroziti sigurnosnu situaciju u pojedinim zem­ljama i, s tim u vezi, uspješnost uprav­lja­nja krizom od strane međunarodnih aktera na pojedinim područjima u re­giji; – političke procese koji bi sred­njoročno ili dugoročno mogli dovesti do redimenzionira­nja državne arhitekture u Jugoistočnoj Europi (uk­ljučujući nacionalne tež­nje prema stvara­nju tzv. velikodržavnih tvorevina); – odnos prema Hrvatima kao ma­njinskom ili konstitutivnom narodu u susjednim zem­ljama; – proces povratka izbje­glica u re­giji; – odnos prema osobama osum­njičenim za ratne zločine u pojedinim zem­ljama re­gije; – pita­nja sukcesije SFRJ i povratka nestale imovine. Ovako prikup­ljene podatke koristit će Predsjednik Republike, Vlada RH i druga tijela državne uprave nadležna za razvija­nje dobrosusjedskih odnosa i stvara­nje re­gionalne stabilnosti. PROTUOBAVJEŠTAJNA ZAŠTITA I SIGURNOST ŠTIĆENIH OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA Protuobavještajna zaštita predstav­lja jedan od teme­ljnih instrumenata preventivnog postav­lja­nja u zaštiti nacionalne sigurnosti zem­lje. Agencije, implementira­njem odredbi Uredbe o utvr­điva­nju poslova protuobavještajne zaštite i osigura­nja određenih osoba, objekata i prostora, Uredbe kojom se utvrđuju dužnosti odnosno poslovi od posebnog značaja za nacionalnu sigurnost za obav­lja­nje kojih se provodi sigurnosna provjera te drugih zakonskih ovlasti, moraju izrađivati sigurnosne provjere osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti od posebnog interesa, osoba koje takvim podacima i predmetima mogu imati pristup, osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim osobama značajnim za nacionalnu sigurnost. Radi ugrožava­nja stabilnosti i sigurnosti zem­lje i usporava­nja demokratskih procesa u planovima pojedinih radikalnih i terorističkih skupina, moguća su i djelova­nja koja imaju za ci­lj ugrožava­nje sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora, kao i važnijih skupova i sastanaka. Agencije moraju sudjelovati u ­nji­hovoj protuobavještajnoj zaštiti i skrbiti za ­njihovu sigurnost protuobavještajnom analizom, procjenom i pravovremenim dos­tav­lja­njem podataka iz svoje nadležnosti o ­njihovoj ugroženosti, surad­njom s mjerodavnim čimbenicima zaduženim za ­njihovu neposrednu zaštitu u provođe­nju odgovarajućih mjera zaštite i provođe­njem protuprislušne zaštite štićenih objekata i prostora. U sklopu protuobavještajne zaštite štićenih osoba i objekata, a na teme­lju propisa o štićenim objektima i osobama koji donosi Vlada RH, neophodno je izraditi potrebnu podzakonsku re­gulativu i pripremiti sustavno uvođe­nje sigurnosnih mjera. Sigurnosne mjere za štićene objekte podrazumijevaju sigurnost u širem smislu, koja, osim informacijske sigurnosti (INFOSEC), obuhvaća i druge sigurnosne oblike, poput fizičkih i tehničkih mjera sigurnosti te sigurnosnih provjera osob­lja. U okviru protuobavještajne zaštite nadležne agencije će tretirati objekte i osobe od interesa za RH u inozemstvu (štićene osobe, diplomatske misije i konzularni uredi, mirovne misije u kojima sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH, ostale misije, uredi i prestavništva RH u inozemstvu), te prikup­ljati, analizirati i korisnicima pros­ljeđivati podatke o mogućem ugrožava­nju tajnosti podatka i povjer­ljive dokumentacije, osoba, radnih mjesta, objekata i imovine te sredstava komunikacije i drugih aktivnosti. U okviru toga agencije će organizirati i primje­njivati sustav preventivne zaštite institucija i građana RH u inozemstvu. INFORMACIJSKA SIGURNOST U TIJELIMA DRŽAVNE VLASTI Tijela državne vlasti raspolažu podacima visokog stup­nja tajnosti političkog, vojnog, gospodarskog i drugog karaktera, koji su predmet interesa stranih obavještajnih službi, stranih gospodarskih subjekata, organiziranih kriminalnih grupa i organizacija, radikalnih terorističkih grupa i organizacija i drugih subjekata koji predstav­ljaju sigurnosni rizik za RH. Razvoj informacijske tehnologije rezultira či­njenicom da se sve više takvih podataka nalazi pohra­njeno u informacijskim resursima tijela državne vlasti ili među ­njima putuje informatičkim komunikacijskim kanalima. Radi zaštite tih podataka, čije bi neovlašteno korište­nje moglo prouzročiti štetu nacionalnoj sigurnosti zem­lje, Zavod za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju treba u surad­nji sa sigurnosnim službama pripremiti koncepciju uvođe­nja i buduće­g provođe­nja informacijske sigurnosti u RH. Koncepcija treba sadržavati načela informacijske sigurnosti, vremenski plan realizacije te pripremu normativnih akata iz ovog područja, koje donosi Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, a koja će obvezivati sva tijela državne vlasti RH. Sigurnosne službe, u surad­nji sa Zavodom za informacijsku sigurnost i kriptozaštitnu tehnologiju, trebaju provesti širi nadzor sta­nja u tijelima državne vlasti, s ci­ljem prikup­lja­nja statističkih pokazate­lja i uočava­nja većih odstupa­nja od normi prihvaćenih u svijetu te općih propisa uredskog poslova­nja i pozitivnih pravila tehničkog projektira­nja. Također je u surad­nji sa Savjetom za koordinaciju sigurnosnih službi, potrebno ostvariti preduvjete za brzo uvođe­nje minimalnih standarda informacijske sigurnosti u državna tijela, što je prvi korak do sustavnih mjera informacijske sigurnosti u RH, kao i preduvjete za sustavni pristup svim aktualnim i budućim projektima informatizacije tijela državne vlasti u RH. RAZVOJ OPERATIVNO-TEHNIČKIH SPOSOBNOSTI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA Razvoj operativno-tehničkih mogućnosti prikup­lja­nja podataka mora ići u dva pravca: ostvariva­nje adekvatnih tehničkih uvjeta za nadzor telekomunikacija i razvoj sustava za elektronsko izviđa­nje. Sustav operativno-tehničkog prikup­lja­nja podataka nuž­no mora imati osigurane uvjete i provoditi kontinuirano praće­nje i uvođe­nje potrebnih tehničkih dostignuća i obuke kadrova u skladu s tim, kako bi se omogućilo dostiza­nje sposobnosti operativno-tehničkog prikup­lja­nja podataka sukladno potrebama sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. SIGURNOSNE SLUŽBE U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU U okviru provedbe predmetnih Smjernica sigurnosne službe su dužne raditi na jača­nju službi u smislu izvršava­nja Zakonom naloženih zadaća kroz sustavnu edukaciju kadrova, uvođe­nje svjetskih profesionalnih i normativnih standarda, sustavnim pro­vo­đe­njem mjera unutar­nje­g nadzora, uz maksimalno sprječava­nje mogućih zloporaba zakonskih ovlašte­nja unutar sustava te na taj način dopri­nijeti stvara­nju civilnog i demokratskog društva. Također je nužno konkretnije poveziva­nje i kontinuirana surad­nja svih nadležnih državnih tijela koja u okviru svojih nadležnosti zahvaćaju područja važna za nacionalnu sigurnost. Takav pristup mora omogućiti učinkovitost sustava nacionalne sigurnosti u izvršava­nju aktivnosti iz Ustavom i zakonima određene nadležnosti. Uz aktivnosti navedene u Godiš­njim smjernicama sigurnosne službe će provoditi i druge aktivnosti koje im u skladu sa svojim Ustavnim i zakonskim ovlašte­njima nalože Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U roku od 30 dana od objav­ljiva­nja Godiš­njih smjernica za rad sigurnosnih službi sigurnosne službe su dužne napraviti provedbene planove koji predstav­ljaju državnu tajnu i koji neće biti objav­ljeni. Klasa: 200-01/03-01/07 Urbroj: 50439-03-04 Zagreb,
6. srp­nja
7. Predsjednik Vlade Predsjednik Republike Ivica Račan, v. r. Stjepan Mesić, v. r. Ostalo, NN 121/2003-1713 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 121/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1713 Datum tiskanog izdanja: 29.7.
8. ELI: /eli/sluzbeni/2003/121/1713 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
9. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.